DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 51     <-- 51 -->        PDF

cum subalpinum, Calamagrostio-Piceelum dinaricwn), rudina oštre vläsulje (Festucetum
pungentis), pretplaninska livada tvrdače (Nardetum subalpinum), pretplaninska
livada busike (Deschampsietum subalpinum) i fragmenti vegetacije stijena
i točila. Na priloženoj karti u bojama vidi se rasprostranjenost glavnih šumskih
i livadnih fitocenoza u središnjem dijelu vrta i rezervata. S obzirom na vrijeme
i pripreme karte (1985.) u tumaču su navedeni još stari izvorni znanstveni
nazivi biljnih zajednica po I. Horvatu. ´


Samonikli biljni svijet u tim i ostalim fitocenozama osnova je biljnog fonda
u Velebitskom botaničkom vrtu. One velebitske biljke, kojih u njemu nema, sabiru
se, prenose i sade u njegove prirodne ambijente ili posebno osnovane vrtne
površine. Uz većinu biljaka su natpisi s njihovim hrvatskim i latinskim botaničkim
imenima. Između približno 900 biljnih vrsta, koje dolaze u obzir za planirani
biljni inventar, dosad je u tom našem botaničkom vrtu i rezervatu označeno više
od polovice. Među njima se osobito ističu neke endemične i rijetke velebitske
biljke, primjerice velebitska degenija (Degenia velebitica), hrvatska sibireja (Sibiraea
croatica), prenjska kamenika (Saxifraga prenja), velebitska kamenika (Saxifraga
velebitica), runolist Leontopodium alpinum var. krassenes), bijeli velebitski
karanfil (Dianthus bebius), Malijevo devesilje (Seseli malyi), hrvatska aubrijecija
(Aubrietia croatica), hrvatsko zvonce (Edraianthus croaticus), Waldsteinov zvončić
(Campanula waldsteiniana), prozorski zvončić (Campanula fenestrellata) i dr.


Sadnja i označivanje biljaka u tom vrtu i rezervatu obavlja se prema planu,
popisu i kartoteci sveukupnoga biljnog inventara. Stalno se sabire i determinira
bilje i sastavlja herbar, a povremeno i zbirka sjemenja velebitskih bilina. Osnovana
je priručna knjižnica najvažnijih publikacija i kolekcija fotografija i dijapozitiva
o Velebitu i Velebitskom botaničkom vrtu i rezervatu. Za sve spomenute
i ostale poslove ne postoji i ne predviđa se stalno osoblje, već sve terenske i laboratorjske
radove obavljaju povremeno (sezonski) formirane ekipe istraživača i
suradnika.


Zbog boravka ekipa i provedbe višestrukih zadataka i namjene Velebitskoga
botaničkog vrta s rezervatom, podignuta je u Modrić-docu kuća (brvnara) s malom
botaničkom stanicom, izgrađeni su putovi, postavljeni drveni propagandni
panoi, natpisi, putokazi i klupe, nabavljeno oruđe i alat i si.


Glavninu troškova za održavanje i funkcioniranje Velebitskoga botaničkog
vrta i rezervata snosila je bivša Republička samoupravna interesna zajednica u
oblasti kulture SRH i Područne šumarske ustanove, tj. Šumsko gospodarstvo
»Senj« i Šumarija Krasno, potpomažući njegovo održavanje novčano, stručnom suradnjom,
radnom snagom i različitim građevnim i ostalim materijalom. O cjelokupnom
programu, provedbi radova i zadataka toga našega jedinstvenoga botaničkog
vrta s rezervatom brine se posebno izabrana »Komisija za predlaganje
stručnih mjera i nadzor u Velebitskom botaničkom vrtu i rezervatu«.


U skladu s osnovnom odgojno-obražovnom namjenom Velebitskoga botaničkog
vrta i rezervata, osobita je pozornost posvećena popularizaciji i promidžbi
toga prirodnog objekta. Osim stručnog vodstva ljeti, posjetiteljima su dostupni
prospekti, razglednice i izlošci na propagandnim panoima. Tiskan je i u pripremi
nov sadržajan stručni vodič kroz vrt i rezervat. O njima, o bližoj okolici i Vele


8 Većinu novih, međunarodno važećih, latinskih naziva biljnih zajednica u Hrvatskoj, koji su us


klađeni prema Internacionalnom kodeksu fitocenološke nomenklature, može se naći u šumarskoj enci


klopediji (knj. 3, 1987, str. 395) i u Enciklopediji Jugoslavije (knj. 5, 1988, str. 183, knj. 6, 1990, str. 196).


Troškove priprema i tiska karte podmirilo je ondašnje šumsko gospodarstvo »Senj«.