DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 43 <-- 43 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAFERS UDK 630*902 Sum. list CXVI (1992) 537 SRETAN TI ROĐENDAN ZAGREBE! ŠUME GRADA ZAGREBA NA MEDVEDNICI Kronika događaja od trinaestog do devetnaestog stoljeća Antun TILJAK* SAŽETAK: U radu je prikazana ranija povijest šuma gradaZagreba na Medvednici, postanak tog šumskog posjeda i njegovegranice onako kako su se mijenjale tijekom stoljeća, borba za očuvanje log posjeda do konačnog mirnog uživanja te način upravljanja i korištenja do početka suvremenog gospodarenja šumama. U godini 1992. i 1993. slave se dva značajna jubileja grada Zagreba. To je 750. godišnjica Zlatne bule i 900 godina spomena imena grada Zagreba. Obje te godišnjice povod su mnogim priredbama i izložbama o osnutku i postanku grada Zagreba. Iz bogate povijesti grada Zagreba želi se tom prilikom prikazati jedan dio koji se odnosi na posjed šuma na gori Medvednici. Zagreb je od davnih vremena usko vezan sa šumom i gorom na Medvednici, koja ga je štitila sa sjeverne strane i za koji posjed su se građani Gradeca stoljećima borili, s više ili manje sreće, s moćnim feudalcima i velikašima. Zlatna bula je isprava na latinskom jeziku izdana 16. XI. 1242. godine, kojom je ugarsko-hrvatski kralj Bel a IV. Gradecu na brdu Griču dodijelio sloboštine i privilegije slobodnog i kraljevskog grada. Tom ispravom Gradec je među ostalim pravima i dužnostima dobio pravo i dužnost da građani: »drže i postojano čuvaju zemlje i posjede koji im se dodjeljuju«. Zlatna bula počinje riječima »U ime svetoga Trojstva i nedjeljivog jedinstva Amen. Bela milošću Božjom zauvijek kralj Ugarske, Dalmacije, Hrvatske, Rame, Srbije, Galicije, Vladimirije i Kumanije«. U nastavku dio te isprave glasi: »Za uzdržavanje građana, dali smo zemlje oko istoga brda Griča da je isti građani vječno posjeduju u stalnim i određenim granicama«. U ispravi su opisane granice šuma na Medvednici pod starim nekadašnjim nazivima; Cirkvcnik potok, Zapotnik potok, Lomski potok, Medvednica, Plešivica, Ćićarija itd. Te granice mogu se opisati u sadašnjosti: Potokom Graćancem do potoka Lonjščina zatim granicom šume na istok iznad sela Dolje pa preko grebena u dolinu potoka. Blizneca. Zatim na sjever potokom Bliznecom do "´ Antun Tiljak, dipl. inž., Zagreb, Vramčeva 23. |