DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 43     <-- 43 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAFERS
UDK 630*902 Sum. list CXVI (1992) 537


SRETAN TI ROĐENDAN ZAGREBE!


ŠUME GRADA ZAGREBA NA MEDVEDNICI


Kronika događaja od trinaestog do devetnaestog stoljeća


Antun TILJAK*


SAŽETAK: U radu je prikazana ranija povijest šuma gradaZagreba na Medvednici, postanak tog šumskog posjeda i njegovegranice onako kako su se mijenjale tijekom stoljeća, borba za
očuvanje log posjeda do konačnog mirnog uživanja te način upravljanja
i korištenja do početka suvremenog gospodarenja šumama.


U godini 1992. i 1993. slave se dva značajna jubileja grada Zagreba.
To je 750. godišnjica Zlatne bule i 900 godina spomena imena grada Zagreba.
Obje te godišnjice povod su mnogim priredbama i izložbama o osnutku
i postanku grada Zagreba.


Iz bogate povijesti grada Zagreba želi se tom prilikom prikazati jedan
dio koji se odnosi na posjed šuma na gori Medvednici. Zagreb je od davnih
vremena usko vezan sa šumom i gorom na Medvednici, koja ga je štitila
sa sjeverne strane i za koji posjed su se građani Gradeca stoljećima
borili, s više ili manje sreće, s moćnim feudalcima i velikašima.


Zlatna bula je isprava na latinskom jeziku izdana 16. XI. 1242. godine,
kojom je ugarsko-hrvatski kralj Bel a IV. Gradecu na brdu Griču dodijelio
sloboštine i privilegije slobodnog i kraljevskog grada. Tom ispravom
Gradec je među ostalim pravima i dužnostima dobio pravo i dužnost da
građani: »drže i postojano čuvaju zemlje i posjede koji im se dodjeljuju«.


Zlatna bula počinje riječima »U ime svetoga Trojstva i nedjeljivog jedinstva
Amen. Bela milošću Božjom zauvijek kralj Ugarske, Dalmacije, Hrvatske,
Rame, Srbije, Galicije, Vladimirije i Kumanije«. U nastavku dio te
isprave glasi: »Za uzdržavanje građana, dali smo zemlje oko istoga brda
Griča da je isti građani vječno posjeduju u stalnim i određenim granicama«.


U ispravi su opisane granice šuma na Medvednici pod starim nekadašnjim
nazivima; Cirkvcnik potok, Zapotnik potok, Lomski potok, Medvednica,
Plešivica, Ćićarija itd.


Te granice mogu se opisati u sadašnjosti: Potokom Graćancem do potoka
Lonjščina zatim granicom šume na istok iznad sela Dolje pa preko
grebena u dolinu potoka. Blizneca. Zatim na sjever potokom Bliznecom do


"´ Antun Tiljak, dipl. inž., Zagreb, Vramčeva 23.