DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Površine i njihova vrijednost Ukupna šumska površina na području Brodske pukovnije iznosila je 113 501 kat. jutro i 1234 čhv. (65 320,25 ha), a procijenjena je na vrijednost od 72 131 762,51 forinti. Šablonski dijeleći dobivenu vrijednost po principu pola državi — pola imovnim općinama, došlo se do rezultata podjele kako je prikazano u tablici 1. Tablica 1. Diobna bilanca iz, 1873. godine Sudionici podjele k.j. - čhv. Površina ha ">/>, Vrijednost forinti for/k.j. Brodska IO 74 036 - 6S2 42 607,95 65 36 065 894,25 487 Državni erar 39 465 - 552 22 712,30 35 36 065 868,26 914 Ukupno 113 501- --1234 65 320,25 100 72 131762,51 626 Detaljnije se ne može ništa reći o načinu vrednovanja šuma u Brodskoj pukovniji, jer o tome nema sačuvanih materijala. Vjerojatno se radilo na sličan način kao i u Petrovaradinskoj pukovniji, gdje se posebno procjenjivala vrijednost zemljišta, drvne mase, žira i šiške, pri čemu je drvna masa nosila čak oko 93% ukupne vrijednosti (S e g e d i, 1987). Karakteristično je i ovdje (a to se može zaključiti iz uvida u preglednu kartu), da je BIO dobila čak 65°/o ukupne površine, koja je po procijenjenoj vrijednosti bila jednaka kompleksu dodijeljenom državnom eraru. Drugim riječima, katastarsko jutro državnih šuma vrijedilo je skoro dvostruko nego ono u BlO-i (posljednja kolona u tab. 1). Ovdje se treba podsjetiti, da je eraru dodijeljen suvisli kompleks starih hrastika Spačvanskog bazena, od čega je oko 54°/o još 1871. izdvojeno za Krajišku investicionu zakladu. A dio šuma za KIZ nije bio procjenjivan poput ostalih, nego je njihova vrijednost šablonski obračunavana sa 1110 forinti po kat. jutru (S e g e d i, 1987). Uglavnom, radilo se o slabo pristupačnim starih hrasticima tipa prašume, udaljenima od naselja, koji su zaista nosili vrlo veliku vrijednost. Drvni fond nekada i danas Prvobitna sjedišta šumskih uprava, neposredno nakon razdiobe šuma 1873., za područje BIO nalazila su se u Trnjanima, Cerni i Otoku. Diobna odluka iz 1873. (kako je naprijed rečeno) odnosila se na 97°/o cjelokupne površine, uključujući u potpunosti šumarije Trnjani i Cerna, dok je u Otoku obavljena izvjesna dopuna Diobne odluke 1875. godine (3°/o ukupne površine). Kako je drvna zaliha iskazana samo u već spomenutoj »Podjeli na paziteljske kotare«, usporedba drvnog fonda mogla je biti sprovedena samo za taj dio od 72 081 k. j . i 18 čhv. (41 482,61 ha). Podaci za dodanu površinu od 1955 k. j . 664 čhv. (1125,34 ha) nisu pronađeni. Površine su u svim starim materijalima iskazivane u katastarskim jutrima i četvornim hvatima. Pretvorbu u hektare izvršio je na temelju odnosa: 1 k. j . = 0,5755 ba. Isto tako drvnu mažu izraženu u »normalnim hvatima« 533 |