DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Podjelom šuma nastojalo se šume imovnih općina približiti naseljima. Tako su BlO-i pripale šume zapadnog i središnjeg, a državnom eraru istočnog dijela pukovnije — stari hrastici Spaevanskog bazena. Sjedište BlO-e je ustanovljeno u Vinkovcima, gdje je bio i Nadšumarski ured za državne šume, kojima je pripao i dio šuma bivše Petrovaradinske pukovnije. (Detaljnije u navedenoj literaturi). RASPOLOŽIVA GRAĐA Kao temelj za usporedbu poslužila je pregledna karta Brodske pukovnije iz 1871. godine, odnosno njena smanjena reprodukcija (L u c a r i ć, T., 1974). Podaci o pripadajućim površinama i njihovim vrijednostima, koji su bili osnova za razdiobu, izloženi su u »Diobenoj odluci c. kr. središnjega povjerenstva « za Brodsku pukovniju od 9. 11. 1873., kao i u dodatku Diobnoj odluci od 10. 6. 1875. Za površine, obuhvaćene Diobnom odlukom iz 1873. izrađen je »Pregled šuma po paziteljskim kotarima«, u kome su iskazane i drvne mase po kotarima i šumarijama. Taj materijal (u formi rukopisa) prikazuje stanje za 97°/» površine (dodatak Diobnoj odluci iz 1875. odnosi se na preostalih 3%), pa je usporedba drvnih masa mogla biti obavljena samo za taj dio. Posljednja su tri materijala pronađena u Arhivu grada Vinkovaca (u osnivanju). Za prikaz današnjega stanja poslužile su važeće osnove gospodarenja za iste šume, s pripadajućim kartama. NAČIN RADA Pregledna karta Već i letimičnim pogledom na preglednu kartu šumskih površina Brodske pukovnije iz 1871., a poznavajući dobrim dijelom današnje granice šuma vinkovačkog (a djelomično i slavonskobrodskog) područja, ustanovio sam da su one uglavnom onakve kakve su bile prije 120 godina. Priloženu sam kartu izradio djelomičnim kopiranjem umanjene karte iz 1871., izostavljajući (radi preglednosti) manje važne detalje. Na njoj sam označio granice šumskogospodarskih jedinica prema današnjo j podjeli, uvažavajući promjene u proteklom razdoblju, a što je bilo vidljivo iz pripadajućih karata danas važećih osnova gospodarenja. Glavninu čine one površine koje su bile obuhvaćene šumskim gospodarenjem i 1871. god. i danas, dok su manje promjene nastale nestankom nekih šuma — sječom, odnosno zamjenom za druge (poljoprivredne) površine, arondacijom pojedinih šumskih kompleksa, otkupom i si. Sve su te površine na odgovarajući način označene na karti. Dio šuma, koji je razdiobom pripao državnom eraru (a koji nije obuhvaćen ovim razmatranjem), također sam na karti označio, ne odvajajući ih prema današnjoj podjeli na gospodarske jedinice. Posebno su označeni sa »P«). (Lu carić, 1974., S e g e d i, 1987.) |