DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 37 <-- 37 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS UDK 630*62 Šum. list CXVI (1992) 531 ŠUME BIVŠE BRODSKE IMOVNE OPĆINE NAKON 120 GODINA Nikola SEGEDI* SAŽETAK: Uspoređujući stanje šuma, koje su 1873. god. date na gospodarenje tada osnovanoj Brodskoj imovnoj općini, s današnjim stanjem, autor je ustanovio da se površina šuma povećala za 5<>/o. Drvna zaliha po hektaru pokazuje povećanje sa 231 na 233 m:i/ha, no s obzirom na veću obraslu površinu (za oko 16°/a) drvna zaliha povećala se za 1 400 000 m3 (oko 17°l») u odnosu na stanje 1873. godine. Ključne riječi: Vojna krajina, Brodska imovna općina, površina šuma, drvna zaliha UVOD U ovome je radu izvršena gruba usporedba stanja šuma bivše Brodske imovne općine u doba njenoga utemeljenja 1873. godine, te današnjega stanja tih istih šuma prema važećim osnovama gospodarenja. To je učinjeno s namjerom da se ustanove promjene u površinama, a djelomično i u drvnom fondu — koliko je to bilo moguće uz dostupne materijale. OSNUTAK BRODSKE IMOVNE OPĆINE O osnivanju i radu Brodske imovne općine (u daljem tekstu: BIO) već je dosta pisano, pa ćemo ovdje spomenuti samo najvažnije podatke. Razvojačenjem Vojne krajine 1871. god. trebalo je riješiti prava dotadanjih krajišnika na drvarenje i pašarenje, koje su imali besplatno u šumama Krajine — kao naknadu za vojnu službu. U tu je svrhu u svih 11 pukovnija procijenjena vrijednost šuma, te je pola vrijednosti pripalo državnom eraru, a druga polovina novoosnovanim imovnim općinama, koje su trebale bivšim krajišnicima osigurati drvo za građu i ogrjev u dodijeljenim im šumama. Brodska je pukovnija zauzimala područje sjeverno od rijeke Save od (po prilici) Slavonskog Broda do Račinovaca. Zapadnom se granicom oslanjala na područje Gradiške, istočnom na području Petrovaradinske graničarske pukovnije, dok je na sjeveru graničila sa županijama (od Požeške do Srijemske), u kojima je bila civilna vlast — pod upravom bana (vidi kartu). * Mr. Nikola Segedi, dipl. inž. šum., stručni suradnik za šumarstvo u Centru za znanstveni rad HAZU Vinkovci, Duga ulica 11, 56000 Vinkovci. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Podjelom šuma nastojalo se šume imovnih općina približiti naseljima. Tako su BlO-i pripale šume zapadnog i središnjeg, a državnom eraru istočnog dijela pukovnije — stari hrastici Spaevanskog bazena. Sjedište BlO-e je ustanovljeno u Vinkovcima, gdje je bio i Nadšumarski ured za državne šume, kojima je pripao i dio šuma bivše Petrovaradinske pukovnije. (Detaljnije u navedenoj literaturi). RASPOLOŽIVA GRAĐA Kao temelj za usporedbu poslužila je pregledna karta Brodske pukovnije iz 1871. godine, odnosno njena smanjena reprodukcija (L u c a r i ć, T., 1974). Podaci o pripadajućim površinama i njihovim vrijednostima, koji su bili osnova za razdiobu, izloženi su u »Diobenoj odluci c. kr. središnjega povjerenstva « za Brodsku pukovniju od 9. 11. 1873., kao i u dodatku Diobnoj odluci od 10. 6. 1875. Za površine, obuhvaćene Diobnom odlukom iz 1873. izrađen je »Pregled šuma po paziteljskim kotarima«, u kome su iskazane i drvne mase po kotarima i šumarijama. Taj materijal (u formi rukopisa) prikazuje stanje za 97°/» površine (dodatak Diobnoj odluci iz 1875. odnosi se na preostalih 3%), pa je usporedba drvnih masa mogla biti obavljena samo za taj dio. Posljednja su tri materijala pronađena u Arhivu grada Vinkovaca (u osnivanju). Za prikaz današnjega stanja poslužile su važeće osnove gospodarenja za iste šume, s pripadajućim kartama. NAČIN RADA Pregledna karta Već i letimičnim pogledom na preglednu kartu šumskih površina Brodske pukovnije iz 1871., a poznavajući dobrim dijelom današnje granice šuma vinkovačkog (a djelomično i slavonskobrodskog) područja, ustanovio sam da su one uglavnom onakve kakve su bile prije 120 godina. Priloženu sam kartu izradio djelomičnim kopiranjem umanjene karte iz 1871., izostavljajući (radi preglednosti) manje važne detalje. Na njoj sam označio granice šumskogospodarskih jedinica prema današnjo j podjeli, uvažavajući promjene u proteklom razdoblju, a što je bilo vidljivo iz pripadajućih karata danas važećih osnova gospodarenja. Glavninu čine one površine koje su bile obuhvaćene šumskim gospodarenjem i 1871. god. i danas, dok su manje promjene nastale nestankom nekih šuma — sječom, odnosno zamjenom za druge (poljoprivredne) površine, arondacijom pojedinih šumskih kompleksa, otkupom i si. Sve su te površine na odgovarajući način označene na karti. Dio šuma, koji je razdiobom pripao državnom eraru (a koji nije obuhvaćen ovim razmatranjem), također sam na karti označio, ne odvajajući ih prema današnjoj podjeli na gospodarske jedinice. Posebno su označeni sa »P«). (Lu carić, 1974., S e g e d i, 1987.) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Površine i njihova vrijednost Ukupna šumska površina na području Brodske pukovnije iznosila je 113 501 kat. jutro i 1234 čhv. (65 320,25 ha), a procijenjena je na vrijednost od 72 131 762,51 forinti. Šablonski dijeleći dobivenu vrijednost po principu pola državi — pola imovnim općinama, došlo se do rezultata podjele kako je prikazano u tablici 1. Tablica 1. Diobna bilanca iz, 1873. godine Sudionici podjele k.j. - čhv. Površina ha ">/>, Vrijednost forinti for/k.j. Brodska IO 74 036 - 6S2 42 607,95 65 36 065 894,25 487 Državni erar 39 465 - 552 22 712,30 35 36 065 868,26 914 Ukupno 113 501- --1234 65 320,25 100 72 131762,51 626 Detaljnije se ne može ništa reći o načinu vrednovanja šuma u Brodskoj pukovniji, jer o tome nema sačuvanih materijala. Vjerojatno se radilo na sličan način kao i u Petrovaradinskoj pukovniji, gdje se posebno procjenjivala vrijednost zemljišta, drvne mase, žira i šiške, pri čemu je drvna masa nosila čak oko 93% ukupne vrijednosti (S e g e d i, 1987). Karakteristično je i ovdje (a to se može zaključiti iz uvida u preglednu kartu), da je BIO dobila čak 65°/o ukupne površine, koja je po procijenjenoj vrijednosti bila jednaka kompleksu dodijeljenom državnom eraru. Drugim riječima, katastarsko jutro državnih šuma vrijedilo je skoro dvostruko nego ono u BlO-i (posljednja kolona u tab. 1). Ovdje se treba podsjetiti, da je eraru dodijeljen suvisli kompleks starih hrastika Spačvanskog bazena, od čega je oko 54°/o još 1871. izdvojeno za Krajišku investicionu zakladu. A dio šuma za KIZ nije bio procjenjivan poput ostalih, nego je njihova vrijednost šablonski obračunavana sa 1110 forinti po kat. jutru (S e g e d i, 1987). Uglavnom, radilo se o slabo pristupačnim starih hrasticima tipa prašume, udaljenima od naselja, koji su zaista nosili vrlo veliku vrijednost. Drvni fond nekada i danas Prvobitna sjedišta šumskih uprava, neposredno nakon razdiobe šuma 1873., za područje BIO nalazila su se u Trnjanima, Cerni i Otoku. Diobna odluka iz 1873. (kako je naprijed rečeno) odnosila se na 97°/o cjelokupne površine, uključujući u potpunosti šumarije Trnjani i Cerna, dok je u Otoku obavljena izvjesna dopuna Diobne odluke 1875. godine (3°/o ukupne površine). Kako je drvna zaliha iskazana samo u već spomenutoj »Podjeli na paziteljske kotare«, usporedba drvnog fonda mogla je biti sprovedena samo za taj dio od 72 081 k. j . i 18 čhv. (41 482,61 ha). Podaci za dodanu površinu od 1955 k. j . 664 čhv. (1125,34 ha) nisu pronađeni. Površine su u svim starim materijalima iskazivane u katastarskim jutrima i četvornim hvatima. Pretvorbu u hektare izvršio je na temelju odnosa: 1 k. j . = 0,5755 ba. Isto tako drvnu mažu izraženu u »normalnim hvatima« 533 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 40 <-- 40 --> PDF |
preračunao sam u kubične metre služeći se odnosom: 1 normalni hvat = 3,158 m:j, tako da su u narednim prilozima podaci iskazani u današnjim mjernim jedinicama. U važećim osnovama gospodarenja nije bilo moguće striktno odvojiti one odjele i odsjeke koji su postojali 1873. godine, jer su vremenom stopljeni s okolnim sastojinarna. Osim toga, mijenjala se i teritorijalna podjela na gospodarstva, šumarije i gospodarske jedinice. Zbog toga sam se morao zadovoljiti razdvajanjem podataka za područja bivših šumskih gospodarstava u Slavonskom Brodu i Vinkovcima, odnosno jedino za njih podatke prikazati odvojeno, kao i sumarno. Tablica 2. Stanje površina i drvnih masa 1873. godine Slavonskobrodski dio Površina (ha) Drvna zaliha Šumski Neprod. i predjeli Obraslo Neobr. neplodno Ukupno m3 m3/ha Šumarija TRNJANI Migalovci, Pribudovac, Mlada Vodica, Gradac, Zadna, Bratljevac, Dolca, Jelas, Gardon, Glovac 10 010,85 689,47 102,09 10 802,41 1398 622 140 Šumarija CERNA (dio) Trstenik, Merolino, Ori jak 3 432,99 691,85 112,28 4 237,12 618 732 180 Ukupno 13 443,84 1 381,32 214,37 15 039,53 2 017 354 150 Vinkovački dio Šumarija CERNA (dio) Muško Ostrvo, Durgutovica, Kristovo Ostrvo, Luščić, Bok, Ritki Gaj, Kunjevci, Banov Dol, Rastovica, čunjevci, Jošava, Kusare 12 528,24 1738,52 572,28 14 839,04 3 327 603 266 Šumarija OTOK (dio) Vrapčana, Ada, Ripača, Aljmaš, Slavir, Gradina, Dubravica, Orljak, Boljkovo, Rađenovci, Mašanj, Rastovo- Trizlovi, Desićevo, Radiševo, Svenovo — Paovo 9 944,35 665,40 994,29 11604,04 2 966 553 298 Ukupno 22 472,59 2 403,92 1 566,57 26_443J)8 6 294 156 280_ SVEUKUPNO 3591 6,43 3 785,24 1 780,94 41482,61 8 311510 231 »/o 86,6 9,1 43 100,0 534 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Na području SI. Broda sve su šume pripale BlO-i, dok je na vinkovačkom dobar dio pripao državnom eraru. No zahvaljujući svojedobno dobro izvedenim granicama između tih dvaju šumovlasnika koje se još i danas poznaju na terenu, moguć je bilo točno identificirati koji su odsjeci bili u posjedu BIO. U slučajevima gdje nije bilo promjena — za usporedbu su uzimane cijele gospodarske jedinice ili šumski predjeli, dok je na graničnim područjima trebalo ići od odsjeka do odsjeka, te njihove površine i mase uzeti u račun. Kategorije zemljišta su u starim dokumentima odvajane na obraslo, neobraslo, te neproduktivno tlo (uključujući i neplodno). Iz tog sam razloga i podatke iz važećih osnova sumirao i prikazao na isti način. U »Pregledu šuma po paziteljskim kotarima« sastojine su razvrstane i po starosti — na mlade, srednje i stare šume, ali nije vidljivo koje starosti obuhvaća koja skupina, pa su uzete sve zajedno. Isto tako drvne mase nisu odvajane po vrstama drveća koje su samo navedene, ali bez brojčanih podataka. Tablica 3, Stanje površina i drvnih masa 1992. godine Slavonskobrodski dio Površina (ha) Drvna zaliha Gospodarske Neprod. i s jedinice Obraslo Neobr. neplodno Ukupno m m3/ha Južni Dilj, Bratljevci, Dolca, Ilijanska-Jelas, Mrsunjski Lug — Migalovci, Glovac- Renovica, Trstenik, Merolino, Orljak 15 142,50 223,34 521,83 15 887,67 3 316 521 219 Vinkovački dio Durgutovica, Muško Ostrvo, Krivsko Ostrvo, Banov Dol, Kusare, Ceranski Lugovi, Kunjevci, Vrapeana, Dionica, Otočke šume, Dubovica, Desićevo (dio), Trizlovi-Rastovo, Savski Lugovi, Kragujna (dio), Vrbanjske šume (dio), Slavir (dio) 26 522,65 229,67 996,53 27 748,85 6 396 303 241 SVEUKUPNO 41 665,15 453,01 1 518,36 43 636,52 9 712 824 233 °/o 95,5 1,0 3,5 100,0 Svi su podaci iskazani u tablicama 2 i 3. U naslovu tablice 3. stoji, doduše, da se radi o stanju 1992. godine, no to je samo uvjetno. Podaci iz važećih osnova gospodarenja nisu svođeni na stanje 1992., već su uzeti sa stanjem one godine kada je osnova počela vrijediti, a to je između 1981. i 1990. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 42 <-- 42 --> PDF |
DISKUSIJA I ZAKLJUČAK Iz podataka u tab. 2. i 3. možemo izvesti slijedeće zaključke: 1. Površine šuma bivše BIO ne samo da nisu smanjene u proteklih 120 godina, nego su povećane za oko 5°/» (obrasle čak za 16%). 2. Bitno se poboljšao postotni odnos obraslog zemljišta prema neobraslom, neproduktivnom i neplodnom. 3. Podatak o masi po hektaru pokazuje skoro istu vrijednost — 231 m3/ha prije, prema današnjih 233, što bi moglo navesti na zaključak da se šume u međuvremenu nisu promijenile. Ipak, treba uzeti u obzir činjenicu da je ukupna drvna zaliha uvećana za 17«/o (oko 1 400 000 m3), a što je upravo u skladu i s povećanjem ukupne obrasle površine. No vrijednost šume ne čini samo drvna zaliha u njoj. Ona je to veća, što više prometnica utječe na njenu otvorenost, a tu je stanje neusporedivo bolje u odnosu na 1873. godinu, da i ne govorimo o sve većoj primjeni znanosti u gospodarenju šumama, upotrebi mehanizacije, zaštitnih sredstava, životnom standardu i uvjetima rada u šumi itd. Prema tome, šumari svih generacija koji su radili u šumama bivše BIO, mogu biti ponosni na svoj rad u proteklih 120 godina, uza sve teškoće (a i promašaje) koje su ih pratile kroz to vrijeme. A * * Srdačno se zahvaljujem magistru Vire Zlatku iz Arhiva grada Vinkovaca, koji mi je omogućio uvid u navedene stare materijale. LITERATURA Anić, M., 1971.: Šume i šumarstvo na području slavonskog dijela Vojne krajine. RADOVI Centra za organizaciju naučnoistraživačkog rada u Vinkovcima, svezak 1, JAZU Zagreb, str. 5—30. Baranac, S., 1933.: Šumsko gospodarstvo imovnih opština (1919—1930. godine). Ministarstvo šuma i rudnika, Beograd. Lucarić, T., 1974.: Uređivanje šuma jugoistočne Slavonije. Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije, JAZU — Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci — Slav. Brod, str. 267—289. Nenadić, Đ., 1983.: Imovne općine, krajiške. Šumarska enciklopedija, svezak II, JLZ Zagreb, str. 108—110. Segedi, N., 1987.: Razdioba šuma Petrovaradinske pukovnije na državni erar i imovne općine prilikom razvojačenja Vojne krajine 1871. god. RADOVI Centra za znanstveni rad JAZU Vinkovci, svezak 6, Vinkovci, str. 113—148. Segedi, N., 1987.: Šume izdvojene za sredstva Krajiške investicione zaklade. Šumarski list, str. 613—622. Forests of Brod Property Municipality after 120 year Summary Compareing the condition of the forests, that 1873rd were given for managing to in that time established Brod Property Municipality, with today´s condition, the author concluded, that forest-area enlarged by S3/». Growing stock pro hectare shows the enlarging since 231 till 233 m3/ha, but in consideration of the larger overgrown area (by about 16%), the growing stock enlarged by 1 400 000 m3 (about 17%) related to the condition in 1873rd. Key words : Military Borderland, Brod Property Municipality, forest-area, growing stock 536 |