DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 27 <-- 27 --> PDF |
konkurenciji stabalca se između sebe bolje razluče, budući da je borba za opstanak nemilosrdnija radi podjednakih potreba za ekološkim činiteljima. U određenu površinu biogrupe drveća sadi se ili sije što više, kako bi se dobio onaj broj biljaka koji se u dobrim stojbinskim i sastojinskim prilikama pojavljuje i u prirodi. Gustom sadnjom eliminiramo korov te imamo veći izbor jediniki prilikom uzgojnih zahvata. Biogrupe se osnivaju tamo gdje u plješinama i progalama ima mjesta odnosno gdje nema dovoljno prirodnog pomlatka. Tamo gdje postoj opasnost stvaranja monokulture potrebno je i u prirodnom pomlatku energično intervenirati radi postizanja željenog omjera smjese. 4. ZAKLJUČCI Na osnovi dosadašnjih praćenja oštećenosti hrvatskih šuma i njihove obnove donosimo ove zaključke: 1. Hrvatske šume su raznoliko oštećene propadanjem. Oko 20% stabala se prema dosadašnjim iskustvima neće oporaviti. Ovaj podatak predstavlja srednju vrijednost za Republiku Hrvatsku i on se značajno razlikuje prema područjima pa je npr. za Bjelovar 6%, a za Delnice 36%. Od vrsta drveća najviše su oštećeni obična jela, hrast lužnjak i hrast kitnjak. U većini sastojina suše se pojedinačna stabla. Ako je propadanje manje od prirasta sastojine gospodarenje nije značajno poremećeno, ali kada sušenje poprimi veće razmjere potrebno je pristupiti obnovi ili dijela ili čitave sastojine. 2. Odabir oštećenih stabala za sječu temelji se na stručnoj odluci prilikom koje je potrebno uz suha stabla (stupanj oštećenosti 4) odabrati i ona sirova stabla koja su iz zdravstvenih razloga u stanju brzoga propadanja (kukci i gljive u drvu, akutna trovanja) i to bez obzira na stupanj oštećenosti. 3. Propadanje šuma zbiva se pod utjecajem više nepovoljnih ekoloških čimbenika, između kojih su klimatski ekscesi te neprekidno povećanje količine otrova u zraku, vodi i tlu, glavni uzroci ove pojave. 4. Raznolikost i prirodnost šume osnovica je za uravnoteženi šumski ekosustav, a sve stručne i znanstvene postupke koji dovode do ovoga cilja potrebno je prilikom njegova postizanja koristiti. Šumarska znanost daje danas više načina da se postignu prirodne i raznolike šume (današnje stojbinske i vegetacijske značajke u usporedbi s podacima iz prošlosti, digitalizacija podataka i dr.). 5. Osim pomno razrađenoga izbora vrsta drveća, predlažemo da se kod obnove sastojina ugroženih propadanjem koriste biogrupe drveća kako bi se dobio željeni omjer smjese koji ovisi o današnjem stanju stojbine. Prednost osnivanja biogrupa drveća vidimo u uzajamnom pomaganju individua, ali i oštrijoj unutarvrsnoj konkurenciji radi istih ekoloških zahtjeva. 6. Smatramo da je obnova šuma poslije njihova propadanja prilika za stvaranje prirodnih i mješovitih sastojina što dovodi poboljšanju našega šumskoga fonda. 521 |