DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 21 <-- 21 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630*221.4+413 (497.13) Sum. list CXVI (1992) 515 ODABIRANJE OŠTEĆENIH STABALA ZA SJEČU I OBNOVA SASTOJINA OPUSTOŠENIH PROPADANJEM Branimir PRPIČ* SAŽETAK: Propadanje šuma u Hrvatskoj zrcali se na stanjesastojina kod kojih dolazi do smanjenja drvnih zaliha te gubitkagospodarske i ekološke funkcije šume. Autor preporučuje obnovu opustošenih šuma kod koje je cilj stvaranje prirodne i raznolike mlade šume. Obnovu opustošenih šuma obavljaju visokokvalificiranimarski stručnjaci, a prilikom obavljanja zadatka koriste sesko-uzgojnim planom, dok se željeni omjer smjese postiževanjem biogrupa istovrsnog drveća. šušumosniKljučnesko- uzgojno riječi: planiranje, Propadanje šuma, obnova biogrupe šumskoga drveća. šuma, šum 1. UVOD Propadanje šuma (»umiranje šuma«, njem. Waldsterben) pojavilo se u većoj mjeri u Europi i Sjevernoj Americi osamdesetih godina. Početak ove pojave bilježimo vjerojatno već u drugoj polovici prošloga stoljeća, odnosno početkom ovoga stoljeća, jer se već tada obilno suši hrast lužnjak, a nizinski brijest umalo da je i nestao iz nizinskih šuma. Današnji tijek ove pojave označen je neprekinutim većim ili manjim pogoršanjem stanja i sušenjem gotovo svih vrsta drveća. Ta pojava nije prisutna samo u nas nego u cijeloj Europi. Tako je npr. značajno oštećenje bjelogorice u 18 država i pokrajina Zajednice Alpe i Jadran (stupnjevi oštećenja od 2—4) iznosilo 1987. 24% ,a 1991. 26,4%. U našim je krajevima značajna oštećenost isto tako povećana i to naročito kod obične jele i hrasta lužnjaka. U Hrvatskoj je oštećeno oko 30% stabala iznad taksacijske granice, a najviše su oštećene preborne i nizinske šume. Manje, ali još uvijek značajno, oštećen je hrast kitnjak. Najmanje propadaju stabla običnoga graba i hrasta crnike. U posljednje vrijeme u svijetu se živo raspravlja o propadanju šuma te o uzrocima i posljedicama te pojave. Problem se katkada potcjenjuje, pa u prihvaćanju takvih mišljenja treba biti oprezan jer su ona najvjerojatnije u svezi s velikim troškovima industrije kod sprečavanja emisija koje se smatraju jednim od uzroka propadanja šuma. Propadanje šuma Prof. dr. Branimir Prpić, Šumarski fakultet, Zagreb |