DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 18 <-- 18 --> PDF |
skog i debljinskog prirasta s porastom prsnog promjera i visine opada. Međutim, bukova stabla većeg prsnog promjera znači starija stabla odstupaju od tog našeg pravila. To nas upućuje na zaključak da se je kulminacija visinskog prirasta (tečajnog i prosječnog) obične bukve na istraživanoj plohi dogodila dosta kasno (Halaj , 1978). Volumni prirast bukovih stabala na istraživanoj plohi za promatrani period, iznosi Viggg — V1980 = 60,62 nr, odnosno tečajni godišnji volumni prirast iznosi iv = 7,58 m! (1,56%). Prema istraživanjima Cestara i dr. u ovom sastojinskom obliku na istom lokalitetu je tečajni godišnji volumni prirast iv = 9,53 (2,64%). ZAKLJUČAK Osnivanjem i izdvajanjem šumskih površina — rezervata postižemo to da se čuva autohtona vegetacija koja se prepušta svom prirodnom razvoju. U brdskoj bukovoj šumi (Fagetum croaticum montanum Horvat 1938), u šumskom predjelu Medvedjak, Nacionalni park Plitve, osnovana je 1980. godine trajna pokusna ploha broj 31 u sklopu projekta »Sto trajnih ploha Republike Hrvatske«. Na njoj je izvršena 1980. godine izmjera za utvrđivanje nultog stanja i 1988. godine je ponovljena izmjera. Uspoređujući rezultate dviju izmjera možemo zaključiti slijedeće: — Distribucija prsnih promjera se je i dalje zadržala unimodalnog oblika desne asimetrije, što je karakteristika mladih odnosno srednjedobnih bukovih sastojina; — Broj stabala se je smanjio za 29 stabala (6,5%); — Distribucija visina lijeve asimetrije unimodalnog oblika i pravilna sastojinska visinska krivulja se je i dalje zadržala; — Tečajni debljinski prirast odnosno širina goda obične bukve je relativno malen (ir = 0,141 i ir = 0,162 cm); — Srednji tečajni visinski prirast je ih = 0,167 m; — Odnos visinskog i debljinskog prirasta (ih/iđ) nam govori da se je kulminacija visinskog prirasta (tečajnog i prosječnog) vjerojatno dogodila dosta kasno; — Iako je tečajni debljinski prirast malen, drvna masa odnosno volumen se je povećao, kod prve izmjere iznosio je V19g0 = 424,64 m3 a kod druge V19gg = 485,26 m3; — Ukupni volumni tečajni periodični prirast iznosi 60,62 m3, odnosno tečajni godišnji volumni prirast iznosi 7,58 m3 (1,56%) ili po stablu 0,018 m3; — Sastojina je i dalje zadržala dobar zdravstveni izgled. LITERATURA Abetz, P., 1988.: Untersuchungen zum Wachstum von Buchen auf der Schwäbi schen Alb. Allg. Forst-u. J. — Ztg., 159 Jg., (11/12): 215—223. Cestar, D., Hren, V., Krejči, V., Bezak, K., Kovače vi ć, Z. & Krznar, A., 1982.: Sastojinski oblici, proizvodnja i kvaliteta — Prirodni šumski rezervat Medvedjak. Radovi 50:15—28, Šumarski institut Jastrebarsko. 512 |