DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Također smo odredili debljinski prirast pojedinačnih stabala bukve, na
osnovi razlike veličina promjera između dviju izmjera, tako dobiveni debljinski
prirast smo izjednačili. Krivulje izjednačenja u jednom i drugom slučaju
su pravci (Graf. 4 i 5), rezultate regresijske analize smo prikazali u
tablici 3. Veličine regresijskih koeficijenata (b, = 0,0014 i b, = 0,0023) nam
govore da je trend debljinskog prirasta obične bukve manji nego što je uobičajeno
za taj sastojinski oblik, prema istraživanjima Schobera u Njemačkoj
u približno sličnim sastojinama obične bukve po strukturnim elementima i
ostalim ekološkim karakteristikama prirast je veći skoro dva puta (S c h ober
, 1972).


u


´ ´ ´ 2t) ´ ´ "3´o ´ ´ ´ ´ .-V ´ ´ ´ io ´ ´ ´ "´ST1 ´ ´ ´ >o´ ´ ´ ´ 86 ´ 80 , >´"´>


Graf. 5.


Tečajni godišnji debljinski prirast (8-god. periode) (pojedinačna stabla)


Šum. predjel: Medvedjak; Ploha br. 31; Odjel: 27


Veličine srednjeg tečajnog godišnjeg debljinskog prirasta (Tab. 3), govore
nam da je prosječna širina goda obične bukve relativno mala, i,. = 0,141
i i,. = 0,162 cm.


Testirali smo nagnutost pravaca tj. regresijske koeficijente i ustanovili
da ne postoji signifikantna razlika za 95fl/o granicu pouzdanosti, jer je razlika
(A) manja od l,96s < (0,0009 < 0,01058).


Visinski prirast smo odredili kako je prije navedeno na osnovi razlike
izjednačenih visina stabala bukve pojedinog promjera na početku i na kraju
periode. Za postojeći raspon prsnih promjera obične bukve od 10—98 cm
(Tab. 2), visinski prirast se kreće u opsegu od 0,346—0,075 m, odnosno srednji
tečajni godišnji visinski prirast iznosi ih = 0,167 m, sa standardnom devijacijom
sh = 0,082.


Visinski prirast pojedinih stabala bukve je također određen i na osnovi
razlike stvarnih visina stabala. Dobiveni visinski prirast je izjednačen kao
funkcija prsnog promjera i kao funkcija visine. Krivulje izjednačenja su
u oba slučaja parabole drugog reda (Graf. 6 i 7), rezultate regresijske analize
smo prikazali u tablici 3.