DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 95 <-- 95 --> PDF |
U budućnosti, točnije od danas, »pred Hrvatskoj je velik posao. To je obnova i rekonstrukcija uništenih i oštećenih i drvnoindustrijskih objekata s proširenjem šuma te povećanjem šumske proizvodnje «. Bez sumnje »da nam u tome može pomoći i novi Savjet za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti«, kako autor zaključuje ovaj članak. O. Piškorić GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE Vol. 27 Zagreb, 1991. Dvadesetsedma knjiga Glasnika za šumske pokuse izašla je u travnju 1992. godine, dakle praktički bez zakašnjenja i sadrži: Vukelić , J.: šumske zajednice i staništa hrasta kitnjaka (Quercus petraea Liebl.) u gorju sjeverozapadne Hrvatske (1—82), S e 1 e t k o v i ć, Z.: Utjecaj industrijskih polutanata na običnu bukvu (Fagus silvatica L.) u šumskim ekosistemima slavonskog gorja (83—196), Bertović , S.: Glavna obilježja visokogorskog bioklimata u okolišu klimatološke postaje i NPŠ-a Zalesina (Gorski kotar — Hrvatska) (197—225) i Stojković, M.: Varijabilnost i nasljednost listanja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) (227—259). Teme J. Vukelića i Z. Seletkovića su doktorske dizertacije a M. Stojkovića magistarski rad. 1. Područje na kojem je J. Vukelić istraživao šumske zajednice »gorja sjeverozapadne Hrvatske« obuhvaća Medvednicu (Zagrebačku goru), Ivančicu i Kalnik s pribrežjem. Površina tog područja je približno 190.000 ha s oko 60.000 ha šume i šumskog zemljišta ili 32<)/o. Ukupna površina državnih šuma iznosi 31.739 ha. Drvna masa 30.839 ha obraslih šumom iznosi 6.984.386 nv> od čega 1.309.095 m:; ili 18,7" o otpada na hrast kitnjak. Hrast kitnjak nalazi se u asocijacijama: — šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena (Querco-Castaneetum sative Horv. 1938), — acidofilna šuma hrasta kitnjaka s runjikom (Hieracio mcemosi — Quercetum petraeae (Vukelić 1990) em, — ilirske šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Epimedium — Carpinetum betuli (Horv. 1938) (Bohr. 1936), — šuma hrasta kitnjaka, običnog graba i bukve (Festuco drymeiae — Carpinetum betuli Vukelić (1990) em., i — termofilna šuma hiasta kitnjaka i crnog graba, varijanta s vlasuljom (Lathyre — Quercetum petraeae Horv. (1938) 1958 var. Festuca drymeia). U svim asocijacijama prisutan je i pitomi kesten (Caslanea sativa Mili.). Cilj istraživanja I. Vukelića nije bio samo utvrditi lloristički sastav pojedine šumske zajednice nego i njezino gospodarsko značenje i mjere uzgajanja. Zaključci su: Zapravo ne treba ni naglašavati, ugroženost pitomog kestena i u zajednici šume hrasta kitnjaka i pitomog kestena. Međutim i »i druga glavna vrsta te zajednice — hrast lužnjak u posljednje vrijeme pokazuje znakove ozbiljnog sušenja« koje je doduše manje nego sušenje pitomog kestena »ali je dovelo do daljnje nestabilnosti tih sastojina«. Poremećenost biološke ravnoteže u toj fitocenozi je tolika, da »je praktički nemoguće sačuvati njenu prirodnu strukturu i osigurati joj opstanak«. Acidofilna šuma hrasta kitnjaka i runjike obrašćuje vrlo izložene i strme terene ili terene na kojima je nastojanje erozije najopasnije, dakle od posebnog je zaštitnog značenja. Sastojina ima i na 477 |