DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 93 <-- 93 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI O HRVATSKOM ŠUMARSTVU DANAS I SUTRA U VJESNIKU HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI br. 5—6 1992. VJ ESN I K HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI 1 UMJETNOSTI Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti od početka 1992. godine izdaje VJESNIK, koji je, kako u prvom broju naglašava glavni urednik Željko Bujaš , namijenjen i izvanakademskoj javnosti. U tom glasniku, citiramo Ž. Bujasa, »članovi Akademije imat će i priliku i dužnost (naglasio O.P.) da odgovore na javne, intelektualne i znanstvene izazove trenutka. ... Progovorimo sa stranica svog glasila svome narodu ... Budimo mu savjetnik i savjest, vizionar i znalac, katalizator ali i ferment«. Toj dužnosti već u prvom godištu Vjesnika odazvali se i akademci — šumari, prof. dr. Mirko Vidaković i proi. dr. Dušan Klepac. U broju 1—2 M. Vidaković pod naslovom Spaljeni Arboretum upozorio je na štete koje su 2. i 3. listopada 1991. godine nastale uslijed kriminalnog bombardiranja iz topova i aviona bivše Jugoslavenske »narodne« armije. »Na svim navedenim površinama«, citiramo autora, »nepovratno su izgubljeni mnogi primjerci egzotičnih vrsta, kao i vrijedni primjerci autoktonih vrsta, među kojima je bilo jedinstveno po starosti i ljepoti. ... Nakon užasnog barbarskog čina postavlja se pitanje što činiti. Moram reći da je Arboretum, iako ranjen, živ; on će zacijeliti svoje rane ... Vjerujemo da će Arboretum Trsteno uspješno izvršiti postavljene zadatke i da će jedan od bisera dubrovačkog kraja sjati u budućnosti još više i dalje, jer drveće koje je kroz 500 godina pustilo duboko korijenje u naše krševito tlo ne može se uništiti nikakvom silom« završna je poanta akademika M. Vidakovića. Za akademika Dušana K 1 e p c a »izazov trenutka« je »Hrvatsko šumarstvo danas i sutra«, objavljeno u broju 5—6, str. 50—70. Izazov trenutka je, kako naglašava autor, »osnivanje Savjeta za poljoprivredu i šumarstvo u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti«. Ovim člankom D. Klepca pružena je mogućnost kako članovima ovog Savjeta tako i ostalim akademicima, kojima je Vjesnik prvenstveno i namijenjen, ali i cjelokupnoj intelektualnoj javnosti, da se upoznaju kako s »ulogom šume danas i u budućnosti « tako i sa suvremenom problematikom obrađenoj pod naslovima: — Ratne štete u šumarstvu i drvnoj industriji Hrvatske i obnova, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 94 <-- 94 --> PDF |
— Problem denacaonalizacijc hrvatskih šuma, — Problem šumskih požara, — Problem mediteranskog šumarstva te 0 potrebi — Kontinuiteta suradnje s međunarodnim organizacijama. Uvodno, pod naslovom »Općenito«, autor je objasnio, što je šuma i prikazao šumski i drvni fond Hrvatske. Takvo objašnjenje bilo je potrebno, jer je malo onih koji znaju, da je »šuma biocenoza u kojoj drveće i grmlje imaju dominantnu ulogu« te »specifičnosti kao samoobnovljivog prirodnog dobra od općeg interesa«, da je ciklus proizvodnje dug i na velikim površinama iako se u Zakonu o šumama iz 1991. godine »šumom smatra zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od samo 10 ari. Naglašena je i višestruka funkcija šume, kao i to da se šuma nalazi »pod osobitom zaštitom« Ustava. »Uloga pak šume u današnjici i budućnosti proizlazi iz činjenice stalnog porasta potrošnje drva« jer »suvremenom industrijaliziranom društvu ... potrošnja za industrijsku prerade ... kao i ... za proizvodnju kartona i papira raste usporedno s porastom nacionalnog dohotka«. Zato je »načelo trajnosti prihoda bilo i ostalo temeljni princip šumarstva s tom napomenom da je u novije doba poprimilo progresivni smisao«. U tom dijelu nalaze se i podaci o svjetskoj potrošnji drva, etata iz hrvatskih šuma od 1971. do 1990. godine i o statistikom obuhvaćenim1 pošumljavanjima od 1986. do 1990. godine, U tom petogodištu pošumljavanje je od 8.622 ha u 1986. palo na svega 4.525 ha u 1990. godini što je ponukalo autora da upozori kako »postoji opasnost da ćemo uništiti i degradirati jedan dio šumskog ekosistema, naročito uz prometnice «. Kako proizvodne mogućnosti naših šuma i šumskog zemljišta nisu u 1 Naglašavam »statistikom obuhvaćeno« stoga, jer u tim podacima nisu obuhvaćena sva »pošumljavanja «, kako ću to razložiti u posebnom članku. cijelosti iskorišćene prof. Klepac navodi mjere, koje bi trebalo poduzeti za postizanje tog cilja. Mjere su različite u očuvanim šumama (od oko 1 milijun ha), u panjačama, degradiranim šumama i u šikarama (svega oko 900.000 ha) i na do sada neiskorišćenim površinama (oko 500.000 ha). Kako je članak namijenjen, prevnstveno, nešumarima to za ostvarivanje navedenih generalnih smjernica, »treba istaknuti jedan limitirajući faktor — to je vrijeme, odnosno duljina produkcijskog procesa«. Ratne štete u šumarstvu navedene su prema podacima Javnog poduzeća »Hrvatske šume«, a u drvnoj industriji one prof. M. Brežnjaka prikazanih u Šumarskom listu br. 10—12/1991. Bit problema, kako riješiti denacionalizaciju šuma objavljen je već u Šumarskom listu br. 6—8 1992. (str. 347). Onom dijelu hrvatskog šumarstva koji se svrstava kao »šumarstvo na Kršu« odnosno točnije šumarstvo na degradiranom dijelu Kraškog područja ,autor je dao naslov, »problem mediteranskog šumarstva «. Smatram, da bi taj termin trebalo u buduće koristiti za »krško šumarstvo «, jer za to područje doista »ne vrijede načela centralno-evropskog šumarstva «. Tim pravcem krenulo se zapravo 1947. godine osnivanjem, uz ostalo, Instituta za pošumljavanje i melioraciju krša- od kojeg je do danas ostalo samo Arboretum Trsteno te skromni šumarski odsjek u Institutu za jadranske kulture u Splitu.´1 Da su teme obrađivane u Institutu bile pionirske u okviru Sredozemlja dokazuje činjenica, da se ove, 1992. godine citira jedna tema tog Instituta u časopisu Revue francaise forestiere.1 sJedlwski, D. i P i š k o r i ć, O.: Tri poslijeratne specijalizirane institucije za pošumljavanje i melioraciju krša. šumarski list 103 (1979), br. 1—2. s Danas u Haniji na Kreti postoji Međunarodni institut specijaliziran za mediteransku arborikultiiru i mediteransko šumarstvo na kojem od 1987. godine kao gost djeluje i prof. D. Klepac. 4 U članku objavljenom u Revue forestiere francaise br. 1 1992. o načinu i budućnosti panjaća česmine (Quercus ilex L.) u bibliografiji navodi, pod engleskim naslovom, članak Ü. Piškorića Dinamika visinskog prirasta izbojaka iz panjeva česmine, objavljenog u Šumarskom listu 1963. godine. |