DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 39 <-- 39 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*156.2.001/2 (Sus scrofa) Sum. list CXVI (19921 421 UTJECAJ PRIHRANJIVANJA NA PORAST TEŽINE PRASADI S POSEBNIM OSVRTOM NA KASNO ROĐENU PRASAD (Sus scrofa) Luka MANOJLOVIĆ, Jan BRNA, Miroslav MAJER* SAŽETAK: U ovome radu izneseni su rezultati istraživanja o utjecaju prihranjivanja na dnevni prirast prasadi: 1) Groverom, promijenjenog i standardnog sastava u normalno razvijene prasadi, 2) obogaćenom smjesom ST-I u prasadi iz kasnog prasenja. Prikazane su srednje vrijednosti i pokazatelji varijabilnosti u težinama prasadi na početku i završetku pokusnog razdoblja, kao i razina signifikantnosti dobivenih rezultata. Analizom ostvarenih troškova prihranjivanja po kg prirasta, kao i prihoda od mesa te lovnih taksi za odstrel prasadi, u radu su izneseni i ekonomsko-financijski pokazatelji prihranjivanja prasadi. UVOD Po svojim temeljnim obilježjima, farmski uzgoj divljači vrlo je sličan suvremenom shvaćanju o uspješnom uzgoju divljih svinja u ograđenom lovištu. Jedna od tih sličnosti su i namjenske separacije divljači a zatim premještanje određenih uzrasnih i spolnih skupina u odvojene ograđene odjeljke u šumi. Primjerice, poslije odvajanja u hvataljkama, prasad se premješta u odgovarajuće ograđene odjeljke u šumi; na taj način se stvaraju povoljni uvjeti za prihranjivanje prasadi s krmivima koja svojom hranjivošću odgovaraju njihovom dobnom uzrastu i potrebama tjelesnog razvoja. Zahvaljujući tome, prasad postigne primjerene težine za lov, a time i veću produkciju mesa. U tom kontekstu, od posebne su pozornosti prasad prekasno oprasenih krmača; najčešće se radi o drugom leglu, poslije uspješnog izvođenja prvog (rano oprasene rasplodno vrijedne krmače), ili ranog gubitka prasadi prvog legla. Prasad iz drugog, kasnijeg legla (srpanj i kolovoz), nemaju tako povoljne uvjete za tjelesni razvoj zbog vidljive oskudice i manje kvalitete hrane iz prirodnog izvora. Stoga je tjelesni razvoj ove prasadi usporen, a dolaskom hladnijih dana, posebice tijekom zime, cjelokupni životni uvjeti sve se više pogoršavaju i umanjuju šanse za preživljavanje prasadi. Nije potrebno posebno isticati da je svojim malim težinama takva prasad neprimjerena za lov i prodaju mesa na tržištu. U nastojanju da što veći broj prasadi, posebice kasnog legla, postignu što atraktivniju težinu za lov, potrebno je bilo istražiti u kojoj mjeri pri * Luka Manojlović, dipl. vet., dr. Jan Brna, znanstveni suradnik, dr. Miroslav Majer, znanstveni suradnik, JP »Hrvatske šume«, Uprava šuma Osijek |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Hranilište za prasad divlje svinje hranjivanje krmivima različitog sastava utječe na porast tjelesne težine prasadi. Istodobno, trebalo je ekonomsko-financijskom analizom troškova i prihoda provjeriti da li je prihranjivanje prasadi s obzirom na povećana ulaganja gospodarski opravdano. MATERIJAL I METODE RADA 1. Definiranje eksperimentalnih uvjeta a) Uzorci za tjelesno normalno razvijenu prasad u lokalitetu Koha Pokusni i kontrolni uzorak uzeti su u hvataljkama, odvajanjem po 30 prasadi 15 i vise kg težme, vodeći računa da omjer spolova, pojedinačnih tezma i ukupnih tezma u svakoj skupini budu podjednaki. Pokusna skupina od 30 prasadi bila je smještena u ograđenoj šumskoj površini 20, a kontrolna 10 ha. Obje skupine imale su podjednake uvjete za ispašu na zasijanoj povr šini oko 2 ha. Uz pašu, pokusna skupina dobivala je dnevno 400 gr Grovera (TSH PIK »Belje«) u kojem su 3»/0 ribljeg brašna i 2»/„ sojine sačme supstituirani s 5<>/„ pivskim suhim kvascem. Kontrolna skupina dobivala je standardni Grover istog proizvođača. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Pored Grovera, obje skupine dobivale su i 200 gr zobi po grlu dnevno, od početka rujna. Skupine su formirane krajem srpnja, a sam je pokus trajao 98 dana. b) Uzorci za kasno rođenu prasad u lokalitetu Crni lug Pokusni i komparativni uzorak prasadi kasno oprasenih krmača formirani su kasnije, početkom listopada; u pokusnom uzorku, starosna dob prasadi bila je oko 3,5, a u komparativnom 5,5 mjeseci (prasad rođena koncem travnja). Ova razlika u dobnom uzrastu prasadi bila je diktirana stvarnim stanjem u lovištu i prihvaćena je, budući da bitno nije remetila ostvarenje postavljenog cilja istraživanja. Pokusna skupina prasadi smještena je u ograđenom prostoru na šumskoj čistini površine 0,5 ha. U odsutnosti hrane iz prirodnih izvora, prasad je pohranjivana sa smjesom ST-I obogaćenom s 5°/o pivskim suhom kvascem ad libitum. Od biljne hrane, prasad je dobivala 0,2 kg zelene, a kasnije sijeno lucerke, 0,05 kg po grlu dnevno. Komparativna skupina prasadi u istom lokalitetu, hranjena je kukuruzom — 400 gr po grlu dnevno. Pokus je trajao 104 dana. 2. Mjerenje težine prasadi Budući da su pokusne skupine prasadi bile obilježene (rovaš, usna mai kiča), mjerili smo njihove individualne tjelesne tržine i to na početku, i na završetku pokusnog razdoblja. U lokalitetu Koha, težine prasadi mjerene su 15. studenoga 1990., a u lokalitetu Crni lug, 15. siječnja 1991. godine. Kasniji datum mjerenja prasadi u lokalitetu Crni lug bio je uvjetovan zahtjevom da prihranjivanje prasadi vremenski duže traje, kako bi postigli što atraktivnije težine za skupni lov. 3. Analiza ekonomsko-financijskih pokazatelja Analizirani su slijedeći pokazatelji: — razlika u ostvarenom prirastu s obzirom na različiti sastav hrane, — utrošak hrane po kilogramu proizvedenog prirasta, — utjecaj težine prasadi na početku pokusa na visinu dnevnog prirasta, — razlike u cijenama krmiva, — prihodi od mesa, odnosno mogući gubici po istoj osnovi, za neostvareni prihod lovne takse u skupnom lovu prasadi težine manje od 15 kg (prasad ispod ove težine nije atraktivna za lov). 4. Obrada podataka U statističkoj obradi podataka prikazani su: — srednje vrijednosti i pokazatelji varijabilnosti u težinama prasadi, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— rezultati testiranja aritmetičkih sredina dnevnog prirasta pokusne i kontrolne skupine, t-testom, — regresijska analiza kod utvrđivanja korelacije tjelesnih težina na početku pokusa i ostvarenog dnevnog prirasta. REZULTATI ISTRAŽIVANJA S DISKUSIJOM 1. Težine prasadi Rezultati istraživanja prikazani su tabelarno i grafički. Srednje vrijednosti težina prasadi i pokazatelji varijabilnosti na početku pokusa u lokalitetu Koha Tablica 1. Skupina X ±S CV Min. Max. n Pokusna 22,97 4,91 21,37 15,00 31,00 30 Kontrolna 22,90 5,06 22,10 15,00 31,00 30 Srednje vrijednosti težina prasadi i pokazatelji varijabilnosti na kraju pokusa u lokalitetu Koha Tablica 2. Skupina X ±S CV Min. Max. n Pokusna ~ 48,28 9,11 18,87 33,00 66,00 29 Kontrolna 46,79 8,76 18,72 30,00 61,00 28 Na temelju podataka iznesenih u tablici 1. i 2. vidljivo je da supstitucija u hrani (3°/o ribljeg brašna i 2% sojine samce, s 5°/o pivskim suhim kvascem u Groveru), nije signifikantno utjecala na razliku u težinama prasadi na kraju pokusnog razdoblja. Usporedbom srednjih vrijednosti težina prasadi t-testom (t = 0,618) na kraju pokusnog razdoblja, razlika među njima nije opravdana. No i pored toga, valja istaknuti da postignute težine prasadi odgovaraju ciljevima uzgoja jer su na tržištu tražena kako zbog dobrog randmana mesa tako i atraktivnosti u skupnom lovu. Djelotvornost prihranjivanja prasadi utoliko je veća što su dobivene težine postignute u prasadi od krmača, koje su prema istraživanjima M a n o j lovića et al. (1991., rukopis) u najvećem postotku oplođena u prosincu. U prilog ovome idu i podaci istraživanja autora Brn a et al. (1990.), prema kojima prasad u otvorenom lovištu mjerena približno u isto vrijeme, postižu znatno manju tjelesnu težinu (X = 33,62 kg) i pored toga što se krmače u ovim uvjetima (otvoreno lovište) najranije prase (Manojlovi ć e t a 1., 1991, rukopis). Srednje vrijednosti težina prasadi i pokazatelji varijabilnosti na početku pokusa u lokalitetu Crni lug Tablica 3. Skupina X ±S CV Min. Max. n Pokusna 14,10 2,57 18,34 8,00 18,00 20 Komparativna |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Srednje vrijednosti težina prasadi i pokazatelji varijabilnosti na kraju pokusa u lokalitetu Crni lug Tablica 4. Skupina X ±S CV Min. Max. n Pokusna 26,35 6,00 22,78 16,00 35,00 20 Komparativna 25,71 3,59 13,98 21,00 34,00 14 U tablici 3., prikazane su tjelesne težine na početku, a u tablici 4. na kraju pokusnog razdoblja u lokalitetu Crni lug. Kao što se vidi, u tablici 3. nedostaju podaci za komparativnu skupinu prasadi, koji iz tehničko-tehnoloških razloga nisu hvatani i mjereni. Težine na kraju pokusnog razdoblja (tablica 4.), približno su jednake za obje skupine, iako je komparativna skupina prasadi bila 2 mjeseca starija. Nadalje, iz tablice 4. vidljivo je da je koeficijent varijacije u komparativne skupine prasadi značajno niži. Pretpostavljamo da je ova razlika nastala kao posljedica prirodne selekcije, u kojoj su uginula najslabije tjelesno razvijena prasad a preživjela samo dobro razvijena. Cjelokupni rezultati ovog pokusa potvrđuju učinkovitost i opravdanost prihranjivanja prasadi uopće, a posebice u kasno oprasenih krmača, jer postižu primjerene težine atraktivne za skupni lov kao i prodaju mesa na tržištu. 2. Dnevni prirast (gr) Srednje vrijednosti dnevnog prirasta prasadi i pokazatelji varijabilnosti u lokalitetu Koha Tablica 5. Skupina X ±S CV Min. Max. n Pokusna 257,92 50,26 19,49 183,67 357,14 29 Kontrolna 244,17 42,42 17,37 142,86 326,53 29 U tablici 5. prikazan je dnevni prirast u trajanju pokusa od 98 dana. Usporedbom aritmetičkih sredina dnevnog prirasta prasadi dvije skupine t-testom (t = 1,097), razlika među njima nije opravdana. Srednje vrijednosti dnevnog prirasta prasadi i pokazatelji varijabilnosti u lokalitetu Crni lug Tablica 6. Skupina X ±S CV Min. Max. n Pokusna 117,79 43,10 36,58 57,69 192,31 Komparativna U tablici 6. prikazan je dnevni prirast prasadi u lokalitetu Crni lug samo za pokusnu skupinu, dok se to, kao što je prije rečeno, nije moglo učiniti i za komparativnu skupinu prasadi. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Uvjereni smo da bi ovako, relativno niski dnevni prirast prasadi, bio znatno veći u pogodnijim uvjetima smještaja i eventualne korekcije sastava hrane (veći postotak proteina u smjesi). U grafikonu 1—4, prikazan je dnevni prirast prasadi u oba lokaliteta. KORELACIJA POČETNE TEŽINE I PRIRASTA (težinski razredi 1 kg) Graf. 1 Graf. 2 gr 300 200 IOO KORELACIJA POČETNE TEŽINE I PRIRASTA (težinski razred 5 kg) Graf. 4 gr 300 2O0´ XX) 26-30 11-15 1S-20 26-30 11-15 16-20 ka kej U grafikonu 1, prikazane su srednje vrijednosti dnevnog prirasta za pojedine težinske razrede prasadi od 11—31 kg. Kao što se vidi, dnevni prirast prasadi i pored većih oscilacija, povećava se s porastom težine prasadi na početku pokusa. 426 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 45 <-- 45 --> PDF |
427 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 46 <-- 46 --> PDF |
U grafikonu 2. prikazana je linija trenda na temelju istih podataka, dok su u grafikonu 3 objedinjeni podaci u težinskim razredima prasadi od 5 kg. Valja istaknuti da je dnevni prirast najintenzivniji kod prasadi čija je težina na početku pokusa bila 16—25 kg. U grafikonu 4 prikazana je linija trenda na temelju podataka svrstanih u grafikonu 3. Međuovisnost tjelesnih težina prasadi na početku pokusa ostvarenog dnevnog prirasta, potvrđena je regresijskom analizom. Dobiveni t = 26,98, ukazuje da je koeficijent regresije signifikantan uz nivo 1%. Po svemu sudeći, najučinkovitiji rezultati prihranjivanja postignuti su u težinskim razredima prasadi od 16—25 kg što omogućava racionalizaciju ovog tehnološkog postupka: budući da se težina prasadi udvostručuje za približno 90 dana, moguće je planirati vrijeme trajanja prihranjivanja. 3. Ekonomsko-financijski pokazatelji Ekonomsko-financijski pokazatelji prikazani su u tablici 7. i 8. Kao što se vidi u tablici 7., prirast pokusne skupine prasadi je 14% jeftiniji. Premda je, kao što se vidi u tablici 8., cijena utrošene hrane po kg prirasta pokusne skupine prasadi visoka u odnosu na komparativnu u lokalitetu Crni lug (190% veća), kao i u obje skupine u lokalitetu Koha, već prihodi od mesa (1 kg = 150 HRD), prelaze ostvarene troškove. Ovome treba dodati i povećane prihode od lovne takse koja se plaća za učešće u skupnim i pojedinačnim lovovima: a) u lokalitetu Crni lug, težinom od 20 i više kg, prasad ulaze u skupinu lovno atraktivne za čiji se odstrel plaća lovna taksa 50 DEM po grlu; b) u lokalitetu Koha prasad iz obje skupine svojom težinom od 30 i više kg, svrstavaju se u skupinu u kojoj se lovna taksa za odstrel u pojedinačnom lovu praseta povećava od 50 na 150 DEM. Posebno želimo istaknuti značenje prihranjivanja prasadi kasno oprasenih krmača. Bez ove uzgojne mjere, za očekivati je povećani postotak njihovog mortaliteta. S druge strane, preživjela bi grla svojom nedovoljnom težinom (ispod 20 kg) umanjili prihode od mesa i naplatu lovne takse za prasad u skupnom lovu. ZAKLJUČAK 1. Razlika u postignutim težinama i dnevnom prirastu prasadi prihranjivanih hranom različitog sastava (pokusna i kontrolna skupina) nije signifikantna. 2. Težine prasadi pokusne i komparativne skupine u kasno oprasenih krmača u lokalitetu Crni lug bile su približno iste na završetku pokusa. No i pored toga, pozitivan utjecaj prihranjivanja prasadi pokusne skupine u lokalitetu Crni lug očigledan je već i zbog toga što su dva mjeseca mlađa u odnosu na prasad komparativne skupine. 3. Regresijskom analizom utvrđena je korelacija ostvarenog dnevnog prirasta s početnim težinama prasadi; najveći dnevni prirast pokusne i kontrolne skupine u lokalitetu Koha i pokusne skupine u lokalitetu Crni lug |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 47 <-- 47 --> PDF |
postigla su prasad s težinom na početku pokusa 16—25 kg (koeficijent regresije signifikantan uz nivo l°/o). 4. Prirast ispitivane prasadi u lokalitetu Koha jeftiniji je kod pokusne skupine 14°/o. 5. Iako je cijena utrošene hrane po kg prirasta u pokusne skupine prasadi u lokalitetu Crni lug u odnosu na komparativnu 190°/o veća, već prihodima od mesa (poboljšani randman) prelazi ostvarene troškove prihranjivanja. 6. Prihranjivanjem prasadi Groverom i obogaćenom smjesom ST-I postignute su lovno atraktivne težine prasadi u oba lokaliteta, a s tim u svezi povećane su i lovne takse od 50 na 150 DEM (lokaliteta Koha) i 50 DEM (lokalitet Crni lug). LITERATURA Brna, J., Nikolandić, Đ., Cvetić, Lj. (1990): Uticaj nekih gazdinskih mera i ekoloških faktora na težinu divlje prasadi (Sus scrofa L.). Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambenoj tehnologiji, 20/1—2, 48—68, Osijek. Cvetić , Lj. (1982): Gazdovanje populacijom divljih svinja u ograđenom lovištu. Smotra dostignuća u stočarstvu i veterini ´81, Novi Sad, Privredna komora Vojvodine, 399—402. Jovanović, V., Tarasenko, B., Hart, K. (1986): Uticaj ekoloških faktora na rezultate gajenja divljih svinja u ograđenom prostoru. Zbornik radova simpozijuma »Uzgoj i zdravstvena zaštita divljači u ograđenim i prirodno omeđenim prostorima i zoovrtovima« 29., 30. i 31. maja 1986. god, na Brionima. Beo-´ grad, Savez veterinara i veterinarskih tehničara Jugoslavije, 87—100. Jovanović, V., Nikolandić, Đ., Orlić, D., Valentinčić, S. (1989): Današnja koncepcija gajenja divljih svinja. Zbornik radova 3. simpozijuma »Savremeni pravci uzgoja divljači« 25., 26. i 27. maja 1989. na Brionima. Beograd, Savez veterinara i veterinarskih tehničara Jugoslavije, 73—87. Manojlović, L., Nikolandić, Đ., Urošević, B. (1991): Dinamika parenja divlje svinje (S. scrofa) u različitim ekološkim uvjetima Baranje, rukopis. Novaković , V. (1986): Mogućnosti uspešnog uzgoja divljih svinja u ograđenim lovištima Lovno-šumskog gazdinstva »Jelen«. Zbornik radova simpozijuma »Uzgoj i zdravstvena zaštita divljači u ograđenim i prirodno omeđenim prostorima i zoovrtovima« 29., 30. i 31. maja 1986. g. na Brionima. Beograd, Savez veterinara i veterinarskih tehničara Jugoslavije, 103—109. Popović , S. (1982): Uticaj nekih antropogenih faktora na dinamiku i vreme parenja divljih svinja na području Kopačkog rita. Smotra dostignuća u stočarstvu i veterini ´81., Novi Sad, Privredna komora Vojvodine, 431—433. Radosavljević , Ž. (1991): Gazdovanje divljom svinjom. Zavisnost težinskog prirasta od ishrane i medikamenata. Veterinarski glasnik br. 2, vol. 45, 157— —160, Beograd. The Effect of Supplementary Feeding on the Weight of Piglets with a Special View on the Late Born Piglets (Sus scrofa) Summary Studies were carried out on the influence of supplementary feeding on the liveweight gain grms/day of wild piglets: 1) by the standard and by the changed feed mixture Grover for normally grown piglets, 2) by the enriched feed mixture ST-I for late born piglets. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 48 <-- 48 --> PDF |
There have been shown mean values and indicators of piglet weight variability at the begining and at the end of testing period and there have been statisticaly analysed the differencies between the results of these experiments. Analysing the costs of supplementary feeding on the liveweight gain/kg, as well as the meat income, and hunting taxes, there have been also presented economic- financial indicators of supplementary reeding of piglets in two experimental localities. |