DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 33 <-- 33 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*232. : 551.8.001 Sum. list CXVI (1992) 415 RELATIVNE VRIJEDNOSTI PLUVIOTERMICKIH INDEKSA POVOLJNOSTI KLIME ZA ŠUMSKU VEGETACIJU Juraj MEDVEDOVIĆ* SAŽETAK: Relativne vrijednosti pluviotermičkih indeksa povoljnosti klime za šumsku vegetaciju su utvrđene jedinstvenommetodom, u kojoj je primijenjen grafički sustav trajanja dnevne insolacijc i indeksnog niza povoljnosti klime u Hrvatskoj. U indeksnom nizu od 19 članova niza (KL-1 do KL-19), indeks najvećepovoljnosti klime (KL-10) ima središnji položaj među članovima niza i vršni položaj prema relativnim vrijednostima. Odnos vrijednosti između najpovoljnije i najnepovoljnije klime je 10 : 1. Ključne riječi: Pluviotermički indeksi povoljnosti klime, relativne vrijednosti, insolacija, jedinstveni grafički sustav. PREDGOVOR U novije je vrijeme (J. Medvedović, 1992) uveden pojam »Pluviotermički indeksi povoljnosti klime za šumsku vegetaciju«. Utvrđeno je 19 indeksa različite povoljnosti klime (KL-1 do KL-19) u Hrvatskoj, a njihova rasprostranjenost je prikazana na karti u mjerilu 1 : 1 350 000. Indeksi su utvrđeni analizom srednjih godišnjih temperatura zraka i količina oborina, prikazanih u Atlasu klime Hrvatske. Za pojedine predjele u Hrvatskoj utvrđeni su i korekcioni faktori indeksa obzirom na godišnji raspored oborina i učestalost vjetra. Indeks najveće povoljnosti klime (KL-10) je utvrđen temeljem hipoteze, koja glasi: »Najpovoljnije klimatske prilike vladaju na onim prostorima, na kojima je najveća brojnost članova biocenoze«. Analizom flornog sastava šumske vegetacije koju su proveli brojni istraživači: (I. H o r vat , 1949—1974, Đ. Rauš, 1968—1991, Z. Pe 1 cer, 1961—1991, J. Vukelić, 1985—1991, J. Medvedović , 1971—1991) i livadne te ruderalne vegetacije (I. Š u g a r, et a 1, 1964—1989) utvrđeno je da se najveća brojnost biljnih vrsta nal izi u vegetacijskoj zoni šuma hrasta kitnjaka. Iz Karte šumskih zajednica (Šumarski institut, Jastrebarsko) i Vegetacijske karte Hrvatske (Botanički zavod Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Zagreb), utvrđen je areal vege*acijske zone kitnjakovih šuma. Informativnim uvodom u zoocenološke snimk : (entomocenoze i ornitocenoze) ustanovljeno je da se na prostorima najveće brojnosti biljnih, nalazi i najveća brojnost životinjskih vrsta. Dr. Juraj Medvedović, Šumarski institut, Jastrebarsko Cvijetno nasflje 41 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Hipoteza je potvrđena središnjim položajem indeksa najveće povoljnosti klime (KL-10) u indeksnom nizu od 19 članova niza (KL-1 do KL-19). Indeks najveće povoljnosti klime je iz središnjeg položaja u nizu izdvojen u krajnji položaj, u ekstrem — ekstrem najveće povoljnosti — klimatski univerzum. Preostala dva ekstrema (KL-1 i KL-19) uključeni su u jedan ekstrem — ekstrem najveće nepovoljnosti klime za šumsku vegetaciju. UVOD Nakon što su ustanovljeni pluviotermički indeksi povoljnosti klime, indeksni niz i ekstremi niza, do sada nisu bile utvrđene međusobne razlike u vrijednosti dvaju ekstrema i svih postojećih članova niza. Sada je to učinjeno primjenom jedinstvene metode, temeljene na prirodnom fenomenu trajanja insolacije. U početku rada na utvrđivanju vrijednosti članova indeksnog niza bile su primjenjivane različite matematičke funkcije, (čiji je grafički prikaz pravac, parabola ili hiperbola), i sve su se one pričinjale kao logične, i zato prihvatljive. No, stalno je bilo prisutno uvjerenje da samo teoretske, matematičke funkcije nisu dostatan temelj, i da bi bilo bolje da se vrijednosti indeksa mijenjaju tako, da promjene prate tijek neke prirodne pojave. Zato je izabrana ona, koja najviše utječe na klimatska zbivanja, pa time i na pluviotermiju. To je energija sunca i njen raspored tijekom godine. Meteorolozi proučavaju klimu na Zemlji kao posljedicu djelovanja Sunca, pa su na temelju izmjerenih podataka izradili i Atlas klime, dok su relativne vrijednosti pluviotermičkih indeksa povoljnosti klime određene prirodnom zakonitosti djelovanja Sunca na šumsku vegetaciju. METODA UTVRĐIVANJA VRIJEDNOSTI PLUVIOTERMIČKIH INDEKSA POVOLJNOSTI KLIME ZA ŠUMSKU VEGETACIJU Vrijednosti indeksa utvrđene su temeljem jedinstvenog grafičkog sustava, koji je izrađen pomoću podataka o trajanju dnevne insolacije i indeksnog niza. Trajanje dnevne insolacije izračunato je kao razlika između vremena izlaza i zalaza sunca, koji su preuzeti iz Kalendara izlaza i zalaza sunca, Hidrometeorološkog zavoda Hrvatske (tab. 1). Podaci dnevne insolacije naneseni su u koordinatni sustav tako, da su na apcisnu os naneseni svi dani u godini (365 podataka), a na ordinatu trajanje insolacije u satima i minutama. Vremenski iznosi trajanja insolacije su se prema svojim vrijednostima nanizali u koordinatnom sustavu tako, da se je jednostavno iscrtala krivulja, i to zvonolika, simetrična (Gauss-ova) krivulja. U isti koordinatni sustav sa zvonolikom krivuljom trajanja insolacije, sada možemo reći godišnjeg hoda dnevne insolacije, ucrtana je »mreža kvadrata «. Apcisni dio mreže počinje od donjeg dijela krivulje, tj. od 21. prosinca, odnosno 8 : 44 sati trajanja insolacije, a završava na tjemenu krivulje, 22. lipnja, sa 15 : 49 sati insolacije. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Tablica 1. Trajanje insolacije (sati: minula) i ijekom godint´ Datumi I II III IV V M j e VI se c VII VIII IX X XI XII 1 8:48 9:45 11:11 12:51 14:24 15:33 15:45 14:52 13:22 11:47 10:11 9:01 2 8:49 9:47 11:14 12:55 14:27 15:35 15:44 14:48 13:19 11 44 10:09 8 59 3 8:50 9:52 11:18 12:58 14:29 15:36 15:43 14:46 13:16 11 41 10:05 8 58 4 8:51 9:55 11:20 13:01 14:32 15:38 15:42 14:45 13:14 11 37 10:03 8 57 5 8:51 9:56 11:24 13:05 14:35 15:39 15:42 14:41 13:10 11 34 9:59 8 55 6 8:53 9:58 11:27 13:08 14:37 15:39 15:40 14:39 13:07 11 31 9:57 8 54 7 8:54 10:02 11:30 13:11 14:40 15:41 15:39 14:35 13:04 11 27 9:55 8 53 8 8:56 10:04 11:34 13:14 14:43 15:42 15:37 14:33 13:01 11 25 9:52 8 52 9 8:57 10:07 11:37 13:17 14:45 15:43 15:37 14:31 12:57 11 22 9:49 8 51 10 8:58 10:10 11:40 13:20 14:48 15:44 15:35 14:28 12:54 11 18 9:46 8 50 il 9:01 10:13 11:44 13:23 14:50 15:45 15:34 14:25 12:51 11 15 9:44 8 49 12 9:02 10:15 11:46 13:27 14:53 15:45 15:32 14:22 12:48 11 12 9:41 8 48 13 9:03 10:19 11:49 13:30 14:56 15:46 15:31 14:19 12:44 11 08 9:39 8 47 14 9:05 10:21 11:53 13:32 14:58 15:46 15:29 14:17 12:41 11 06 9:37 8 47 15 9:06 10:25 11:56 13:36 15:00 15:47 15:27 14:13 12:38 11 03 9:34 8 46 16 9:09 10:27 11:59 13:39 15:03 15:47 15:25 14:11 12:35 10 59 9:32 8 45 17 9:11 10:30 12:03 13:42 15:05 15:48 15:24 14:08 12:32 10 56 9:29 8 45 18 9:12 10:34 12:06 13:46 15:07 15:48 15:22 14:05 12:28 10 53 9:27 8 45 19 9:15 10:36 12:09 13:48 15:09 15:49 15:20 14:02 12:25 10 50 9:25 8 44 20 9:17 10:40 12:13 13:51 15:11 15:49 15:18 13:59 12:22 10 47 9:22 8 44 21 9:18 10:42 12:16 13:55 15:13 15:49 15:16 13:56 12:19 10 44 9:20 8 44 22 9:21 10:46 12:21 13:57 15:14 15:49 15:14 13:53 12:15 10 41 9:18 8 44 23 9:23 10:49 12:23 14:00 15:18 15:48 15:12 13:50 12:13 10 38 9:15 8 44 24 9:25 10:53 12:26 14:04 15:20 15:48 15:10 13:47 12:10 10 34 9:14 8 45 25 26 9:28 9:30 10:55 10:58 12:29 12:32 14:07 14:09 15:22 15:24 15:48 15:47 15:08 15:06 13:45 13:41 12:07 12:03 10 10 32 29 9:12 9:09 8 8 45 45 27 9:33 11:02 12:35 14:12 15:26 15:47 15:04 13:37 12:00 10 26 9:08 8 45 28 9:35 11:04 12:38 14:15 15:27 15:47 15:01 13:35 11:57 10 23 9:06 8 46 29 30 31 9:37 9:40 9:42 11:08 12:42 12:45 12:48 14:18 14:20 15:29 15:31 15:32 15:46 15:46 14:58 14:56 14:54 13:31 13:27 11:54 11:50 10 10 10 20 17 15 9:05 9:03 8 8 8 46 47 47 Ordinatni dio mreže počinje također na iste datume, odnosno isto trajanje insolacije, ali ne završava na tjemenu, nego na 365. danu, ili jednostavnije, na slijedećem 21. prosincu. Razmak između krajnjih pravaca na apscisi je podijeljen na 10, a na ordinati na 20 dijelova pa se mreža sastoji od 200 kvadrata. Na apscisne pravce naneseni su indeksi povoljnosti klime, a ordinate predstavljaju postotke njihovih relativnih vrijednosti. Početna (najmanja) vrijednost je 10% od završne (najviše) vrijednosti, koja je jednaka 100" „. Odnos najniže i najviše vrijednosti je dakle 1 : 10. Zvonolika krivulja ima s mrežom kvadrata 20 presjecišta, od kojih su 10 na lijevoj i deset na desnoj strani krivulje. Na lijevoj strani nalaze se indeksi sa oznakama KL-1 do KL-9, na desnoj KL-11 do KL-19, a na vršnom dijelu krivulje KL-10, indeks najveće povoljnosti klime. Vrijednosti indeksa opadaju u postotnim razredima od po 10% od najviše na tjemenu, prema dolje u oba smjera paralelno, kako je prikazano na slici br. 1. Iz presjecišta krivulje s mrežom su očitane vrijednosti svih indeksa i prikazani u tablici br. 2. To je dakle »kozmička« metoda kojom je određena vrijednost indeksa i njihove međusobne razlike. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 36 <-- 36 --> PDF |
KL-10 KL -10 KL-9 KL -11 KL " 8 J. . KL-12 I K L " 7 KL-13 KL" 6 KL-14 KL-5 KL -1S KL-4 KL-16 KL-3 KL-17 KL" 2 KL -18 — KL-1 I KL-19 i i i I Grafički sustav, sastavljen od krivulje trajanja insolacije (sati: min) u danima tijekom godine i mreže kvadrata pluviotermičkih indeksa povoljnosti klime (KL-1 do KL-19)sa njihovim vrijednostima. Tab.?: Relativne vrijednosti indeksa povoljnosti klime u odnosu na indeks najveće povoljnosti ( KL-10 ) Oznaka indeksa Vrijednost u % KL - 10 100 KL - 9 = KL-11 82 KL - 8 : KL-12 73 KL-7 -KL-13 65 K L -6 : KL-14 L0 KL- 5 : KL-15 51 KL-4 : KL-16 44 I K L - 3 "-KL-17 36 --J K L -2 -KL- 18 27 KL-1 : KL-1J 10 _ ZAKLJUČAK Relativne vrijednosti pluviotermičkih indeksa povoljnosti klime za šumsku vegetaciju određene SLI temeljem jedinstvenog grafičkog sustava, koji je izrađen iz krivulje dnevne insolacije tijekom godine i »mreže kvadrata« indeksnog niza od 19 članova (KL-1 do KL-19), a od indeksa najpovoljnije do najnepovoljnije klime, vrijednosti se odnose kao: 100 : 82 : 73 : 65 : 58 : 51 : 44 : : 36 : 27 : 10. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 37 <-- 37 --> PDF |
LITERATURA Horvat , I. (1949): Nauka o biljnim zajednicama, Zagreb. Horvat, I., Glavač, V., Ellenberg, H. (1974): Vegetation Südosteuropas, Stutgart. Medvedović , J. (1991): Sinekologija zajednica obične jele (Abies alba Mill.) u sjevernoj Hrvatskoj i floristički parametri važni za gospodarenje bukovo- jelovim šumama. Dizertacija, Zagreb. Medvedović , J. (1992): Pluviotermički indeksi povoljnosti klime za šumsku vegetaciju. »Radovi« vol. 27, br. 1, Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb. Medvedović , J. (1992): Karta pluviotermičkih indeksa povoljnosti klime za šum sku vegetaciju. »Radovi« vol. 27, br. 1, Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb. Pelcer, Z., Medvedović, J., Lindić, V. (1964—1990): Karte šumskih zajednica Hrvatske. Manuskript u Odjelu za tipologiju šuma Šumarskog instituta, Jastrebarsko, Zagreb. Rauš , Đ. (1987): Šumarska fitocenologija. Udžbenik. Zagreb. Republički hidrometeorološki zavod (1992): Radni kalendar, Izlasci i zalasci sunca, Zagreb. Republički sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo, stambene i komunalne poslove, u suradnji sa Republičkim hidrometeorološkim zavodom (1975): Atlas klime Hrvatske, Zagreb. Sugar, I., et al. (1964—1989): Vegetacijska karta Hrvatske. Manuskript u Botaničkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Zagreb. Vukelić , J. (1990): Šumske zajednice i staništa hrasta kitnjaka (Quercus petraeaLiebl.) u gorju sjeverozapadne Hrvatske. — Dizertacija, Sveučilište u Zagrebu. Relative Values of Pluviothermic Indexes of Climate Suitability for Forest Vegetation Summary Relative values of pluviothermic indexes of climate favourability for forest vegetation were established by a unique method in which a graphic system of the duration of daily insolation and an indexed series of climate suitability in Croatia, were applied. In the indexed series of 19 items (KL-1 up to KL-19) the index of the greatest climate favourability KL-10 has a central position among the items in the series, and a top position according to the relative values. The relation between the most suitable and the most unsuitable climate is 10:1. Key words : pluviothermic index of climate suitability, relative values, insolation, unique graphic system. |