DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 33     <-- 33 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630*232. : 551.8.001 Sum. list CXVI (1992) 415


RELATIVNE VRIJEDNOSTI PLUVIOTERMICKIH INDEKSA
POVOLJNOSTI KLIME ZA ŠUMSKU VEGETACIJU


Juraj MEDVEDOVIĆ*


SAŽETAK: Relativne vrijednosti pluviotermičkih indeksa povoljnosti
klime za šumsku vegetaciju su utvrđene jedinstvenommetodom, u kojoj je primijenjen grafički sustav trajanja dnevne
insolacijc i indeksnog niza povoljnosti klime u Hrvatskoj. U indeksnom
nizu od 19 članova niza (KL-1 do KL-19), indeks najvećepovoljnosti klime (KL-10) ima središnji položaj među članovima
niza i vršni položaj prema relativnim vrijednostima. Odnos vrijednosti
između najpovoljnije i najnepovoljnije klime je 10 : 1.


Ključne riječi: Pluviotermički indeksi povoljnosti klime,
relativne vrijednosti, insolacija, jedinstveni grafički sustav.


PREDGOVOR


U novije je vrijeme (J. Medvedović, 1992) uveden pojam »Pluviotermički
indeksi povoljnosti klime za šumsku vegetaciju«. Utvrđeno je 19 indeksa različite
povoljnosti klime (KL-1 do KL-19) u Hrvatskoj, a njihova rasprostranjenost
je prikazana na karti u mjerilu 1 : 1 350 000. Indeksi su utvrđeni analizom
srednjih godišnjih temperatura zraka i količina oborina, prikazanih u
Atlasu klime Hrvatske. Za pojedine predjele u Hrvatskoj utvrđeni su i korekcioni
faktori indeksa obzirom na godišnji raspored oborina i učestalost
vjetra.


Indeks najveće povoljnosti klime (KL-10) je utvrđen temeljem hipoteze,
koja glasi: »Najpovoljnije klimatske prilike vladaju na onim prostorima, na
kojima je najveća brojnost članova biocenoze«. Analizom flornog sastava
šumske vegetacije koju su proveli brojni istraživači: (I. H o r vat , 1949—1974,
Đ. Rauš, 1968—1991, Z. Pe 1 cer, 1961—1991, J. Vukelić, 1985—1991,


J. Medvedović , 1971—1991) i livadne te ruderalne vegetacije (I. Š u g a r,
et a 1, 1964—1989) utvrđeno je da se najveća brojnost biljnih vrsta nal izi u
vegetacijskoj zoni šuma hrasta kitnjaka. Iz Karte šumskih zajednica (Šumarski
institut, Jastrebarsko) i Vegetacijske karte Hrvatske (Botanički zavod
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Zagreb), utvrđen je areal vege*acijske
zone kitnjakovih šuma. Informativnim uvodom u zoocenološke snimk : (entomocenoze
i ornitocenoze) ustanovljeno je da se na prostorima najveće brojnosti
biljnih, nalazi i najveća brojnost životinjskih vrsta.
Dr. Juraj Medvedović, Šumarski institut, Jastrebarsko Cvijetno nasflje 41




ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Hipoteza je potvrđena središnjim položajem indeksa najveće povoljnosti
klime (KL-10) u indeksnom nizu od 19 članova niza (KL-1 do KL-19). Indeks
najveće povoljnosti klime je iz središnjeg položaja u nizu izdvojen u krajnji
položaj, u ekstrem — ekstrem najveće povoljnosti — klimatski univerzum.
Preostala dva ekstrema (KL-1 i KL-19) uključeni su u jedan ekstrem — ekstrem
najveće nepovoljnosti klime za šumsku vegetaciju.


UVOD


Nakon što su ustanovljeni pluviotermički indeksi povoljnosti klime, indeksni
niz i ekstremi niza, do sada nisu bile utvrđene međusobne razlike u
vrijednosti dvaju ekstrema i svih postojećih članova niza. Sada je to učinjeno
primjenom jedinstvene metode, temeljene na prirodnom fenomenu trajanja
insolacije.


U početku rada na utvrđivanju vrijednosti članova indeksnog niza bile
su primjenjivane različite matematičke funkcije, (čiji je grafički prikaz pravac,
parabola ili hiperbola), i sve su se one pričinjale kao logične, i zato
prihvatljive. No, stalno je bilo prisutno uvjerenje da samo teoretske, matematičke
funkcije nisu dostatan temelj, i da bi bilo bolje da se vrijednosti
indeksa mijenjaju tako, da promjene prate tijek neke prirodne pojave. Zato
je izabrana ona, koja najviše utječe na klimatska zbivanja, pa time i na pluviotermiju.
To je energija sunca i njen raspored tijekom godine. Meteorolozi
proučavaju klimu na Zemlji kao posljedicu djelovanja Sunca, pa su na temelju
izmjerenih podataka izradili i Atlas klime, dok su relativne vrijednosti
pluviotermičkih indeksa povoljnosti klime određene prirodnom zakonitosti
djelovanja Sunca na šumsku vegetaciju.


METODA UTVRĐIVANJA VRIJEDNOSTI PLUVIOTERMIČKIH INDEKSA
POVOLJNOSTI KLIME ZA ŠUMSKU VEGETACIJU


Vrijednosti indeksa utvrđene su temeljem jedinstvenog grafičkog sustava,
koji je izrađen pomoću podataka o trajanju dnevne insolacije i indeksnog
niza. Trajanje dnevne insolacije izračunato je kao razlika između vremena
izlaza i zalaza sunca, koji su preuzeti iz Kalendara izlaza i zalaza sunca, Hidrometeorološkog
zavoda Hrvatske (tab. 1).


Podaci dnevne insolacije naneseni su u koordinatni sustav tako, da su na
apcisnu os naneseni svi dani u godini (365 podataka), a na ordinatu trajanje
insolacije u satima i minutama. Vremenski iznosi trajanja insolacije su se
prema svojim vrijednostima nanizali u koordinatnom sustavu tako, da se je
jednostavno iscrtala krivulja, i to zvonolika, simetrična (Gauss-ova) krivulja.


U isti koordinatni sustav sa zvonolikom krivuljom trajanja insolacije,
sada možemo reći godišnjeg hoda dnevne insolacije, ucrtana je »mreža kvadrata
«. Apcisni dio mreže počinje od donjeg dijela krivulje, tj. od 21. prosinca,
odnosno 8 : 44 sati trajanja insolacije, a završava na tjemenu krivulje, 22.
lipnja, sa 15 : 49 sati insolacije.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Tablica 1.


Trajanje insolacije (sati: minula) i ijekom godint´


Datumi
I II III IV V
M j e
VI
se c
VII VIII IX X XI XII
1 8:48 9:45 11:11 12:51 14:24 15:33 15:45 14:52 13:22 11:47 10:11 9:01
2 8:49 9:47 11:14 12:55 14:27 15:35 15:44 14:48 13:19 11 44 10:09 8 59
3 8:50 9:52 11:18 12:58 14:29 15:36 15:43 14:46 13:16 11 41 10:05 8 58
4 8:51 9:55 11:20 13:01 14:32 15:38 15:42 14:45 13:14 11 37 10:03 8 57
5 8:51 9:56 11:24 13:05 14:35 15:39 15:42 14:41 13:10 11 34 9:59 8 55
6 8:53 9:58 11:27 13:08 14:37 15:39 15:40 14:39 13:07 11 31 9:57 8 54
7 8:54 10:02 11:30 13:11 14:40 15:41 15:39 14:35 13:04 11 27 9:55 8 53
8 8:56 10:04 11:34 13:14 14:43 15:42 15:37 14:33 13:01 11 25 9:52 8 52
9 8:57 10:07 11:37 13:17 14:45 15:43 15:37 14:31 12:57 11 22 9:49 8 51
10 8:58 10:10 11:40 13:20 14:48 15:44 15:35 14:28 12:54 11 18 9:46 8 50
il 9:01 10:13 11:44 13:23 14:50 15:45 15:34 14:25 12:51 11 15 9:44 8 49
12 9:02 10:15 11:46 13:27 14:53 15:45 15:32 14:22 12:48 11 12 9:41 8 48
13 9:03 10:19 11:49 13:30 14:56 15:46 15:31 14:19 12:44 11 08 9:39 8 47
14 9:05 10:21 11:53 13:32 14:58 15:46 15:29 14:17 12:41 11 06 9:37 8 47
15 9:06 10:25 11:56 13:36 15:00 15:47 15:27 14:13 12:38 11 03 9:34 8 46
16 9:09 10:27 11:59 13:39 15:03 15:47 15:25 14:11 12:35 10 59 9:32 8 45
17 9:11 10:30 12:03 13:42 15:05 15:48 15:24 14:08 12:32 10 56 9:29 8 45
18 9:12 10:34 12:06 13:46 15:07 15:48 15:22 14:05 12:28 10 53 9:27 8 45
19 9:15 10:36 12:09 13:48 15:09 15:49 15:20 14:02 12:25 10 50 9:25 8 44
20 9:17 10:40 12:13 13:51 15:11 15:49 15:18 13:59 12:22 10 47 9:22 8 44
21 9:18 10:42 12:16 13:55 15:13 15:49 15:16 13:56 12:19 10 44 9:20 8 44
22 9:21 10:46 12:21 13:57 15:14 15:49 15:14 13:53 12:15 10 41 9:18 8 44
23 9:23 10:49 12:23 14:00 15:18 15:48 15:12 13:50 12:13 10 38 9:15 8 44
24 9:25 10:53 12:26 14:04 15:20 15:48 15:10 13:47 12:10 10 34 9:14 8 45
25
26
9:28
9:30
10:55
10:58
12:29
12:32
14:07
14:09
15:22
15:24
15:48
15:47
15:08
15:06
13:45
13:41
12:07
12:03
10
10
32
29
9:12
9:09
8
8
45
45
27 9:33 11:02 12:35 14:12 15:26 15:47 15:04 13:37 12:00 10 26 9:08 8 45
28 9:35 11:04 12:38 14:15 15:27 15:47 15:01 13:35 11:57 10 23 9:06 8 46
29
30
31
9:37
9:40
9:42
11:08 12:42
12:45
12:48
14:18
14:20
15:29
15:31
15:32
15:46
15:46
14:58
14:56
14:54
13:31
13:27
11:54
11:50
10
10
10
20
17
15
9:05
9:03
8
8
8
46
47
47


Ordinatni dio mreže počinje također na iste datume, odnosno isto trajanje
insolacije, ali ne završava na tjemenu, nego na 365. danu, ili jednostavnije,
na slijedećem 21. prosincu. Razmak između krajnjih pravaca na apscisi
je podijeljen na 10, a na ordinati na 20 dijelova pa se mreža sastoji od 200
kvadrata. Na apscisne pravce naneseni su indeksi povoljnosti klime, a ordinate
predstavljaju postotke njihovih relativnih vrijednosti.


Početna (najmanja) vrijednost je 10% od završne (najviše) vrijednosti,
koja je jednaka 100" „. Odnos najniže i najviše vrijednosti je dakle 1 : 10.


Zvonolika krivulja ima s mrežom kvadrata 20 presjecišta, od kojih su 10
na lijevoj i deset na desnoj strani krivulje. Na lijevoj strani nalaze se indeksi
sa oznakama KL-1 do KL-9, na desnoj KL-11 do KL-19, a na vršnom dijelu
krivulje KL-10, indeks najveće povoljnosti klime. Vrijednosti indeksa opadaju
u postotnim razredima od po 10% od najviše na tjemenu, prema dolje
u oba smjera paralelno, kako je prikazano na slici br. 1. Iz presjecišta krivulje
s mrežom su očitane vrijednosti svih indeksa i prikazani u tablici br. 2.
To je dakle »kozmička« metoda kojom je određena vrijednost indeksa i njihove
međusobne razlike.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 36     <-- 36 -->        PDF

KL-10 KL -10
KL-9 KL -11
KL " 8 J. . KL-12
I
K L " 7 KL-13
KL" 6 KL-14
KL-5 KL -1S
KL-4 KL-16
KL-3 KL-17
KL" 2 KL -18 —
KL-1 I KL-19
i i
i I


Grafički sustav, sastavljen od krivulje trajanja insolacije (sati: min) u danima tijekom godine i mreže
kvadrata pluviotermičkih indeksa povoljnosti klime (KL-1 do KL-19)sa njihovim vrijednostima.


Tab.?: Relativne vrijednosti indeksa povoljnosti klime
u odnosu na indeks najveće povoljnosti ( KL-10 )


Oznaka indeksa Vrijednost u %


KL - 10 100
KL - 9 = KL-11 82
KL - 8 : KL-12 73
KL-7 -KL-13 65
K L -6 : KL-14 L0
KL- 5 : KL-15 51
KL-4 : KL-16 44


I
K L - 3 "-KL-17 36


--J


K L -2 -KL- 18 27
KL-1 : KL-1J 10


_


ZAKLJUČAK


Relativne vrijednosti pluviotermičkih indeksa povoljnosti klime za šumsku
vegetaciju određene SLI temeljem jedinstvenog grafičkog sustava, koji je
izrađen iz krivulje dnevne insolacije tijekom godine i »mreže kvadrata« indeksnog
niza od 19 članova (KL-1 do KL-19), a od indeksa najpovoljnije do
najnepovoljnije klime, vrijednosti se odnose kao: 100 : 82 : 73 : 65 : 58 : 51 : 44 :
: 36 : 27 : 10.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 37     <-- 37 -->        PDF

LITERATURA


Horvat , I. (1949): Nauka o biljnim zajednicama, Zagreb.
Horvat, I., Glavač, V., Ellenberg, H. (1974): Vegetation Südosteuropas,
Stutgart.
Medvedović , J. (1991): Sinekologija zajednica obične jele (Abies alba Mill.) u
sjevernoj Hrvatskoj i floristički parametri važni za gospodarenje bukovo-
jelovim šumama. Dizertacija, Zagreb.


Medvedović , J. (1992): Pluviotermički indeksi povoljnosti klime za šumsku vegetaciju.
»Radovi« vol. 27, br. 1, Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb.
Medvedović , J. (1992): Karta pluviotermičkih indeksa povoljnosti klime za šum


sku vegetaciju. »Radovi« vol. 27, br. 1, Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb.
Pelcer, Z., Medvedović, J., Lindić, V. (1964—1990): Karte šumskih zajednica
Hrvatske. Manuskript u Odjelu za tipologiju šuma Šumarskog instituta,


Jastrebarsko, Zagreb.
Rauš , Đ. (1987): Šumarska fitocenologija. Udžbenik. Zagreb.
Republički hidrometeorološki zavod (1992): Radni kalendar, Izlasci i zalasci sunca,


Zagreb.
Republički sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo, stambene i komunalne poslove,
u suradnji sa Republičkim hidrometeorološkim zavodom (1975): Atlas
klime Hrvatske, Zagreb.
Sugar, I., et al. (1964—1989): Vegetacijska karta Hrvatske. Manuskript u Botaničkom
zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Zagreb.
Vukelić , J. (1990): Šumske zajednice i staništa hrasta kitnjaka (Quercus petraeaLiebl.) u gorju sjeverozapadne Hrvatske. — Dizertacija, Sveučilište u Zagrebu.


Relative Values of Pluviothermic Indexes of Climate Suitability for Forest
Vegetation


Summary


Relative values of pluviothermic indexes of climate favourability for forest
vegetation were established by a unique method in which a graphic system of
the duration of daily insolation and an indexed series of climate suitability in
Croatia, were applied. In the indexed series of 19 items (KL-1 up to KL-19) the
index of the greatest climate favourability KL-10 has a central position among
the items in the series, and a top position according to the relative values. The
relation between the most suitable and the most unsuitable climate is 10:1.


Key words : pluviothermic index of climate suitability, relative values,
insolation, unique graphic system.