DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 25 <-- 25 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*232.1 1-892.9.001/2 Sum. list CXVI (1992) 407 KOLIČINA I KEMIZAM ŠUMSKE PROSTIRKE POD NEKIM ŠUMSKIM KULTURAMA NA KRŠU Vlado TOPIĆ* SAŽETAK. U ovom radu se iznose rezultati istraživanja o količini i kemizmu šumske prostirke (N, P, K, Ca, Mg) pod kulturama crnog bora (Tinus nigra Arn.), atlaskog cedra (Cedrus atlantica Man.), primorskog bora (Tinus pinaster Ait.), crnog jasena (Fraxinus ornus L.), bijelog graba (Carpinus orientalis Mili.), crnog graba ("Ostrya carpinifolia Scop.), maklena (Acer monspessulanum L.) i hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.). Istraživanja su obavljena na stalnom eksperimentalnom objektu Klačine kod Sinja. Kulture se nalaze u prugama, iste su starosti i razvijaju se u istim ekološkim uvjetima. Podignute su 1958. godine i nalaze se na plitkim ili srednje dubokim smeđim tlima na vapnencu. Najveća količina šumske prostirke nalazi se pod kulturom atlaskog cedra (27,1—43,2 tiha), a najmanja pod kulturom maklena (0,8—5,7 t/ha). Od istraživanih četinjača i listača šumska prostirka atlaskog cedra i bijelog graba najbogatija je i bioelemenata. K l j učne r iječ i: šumska prostirka, dušik, fosfor, kalij, kalcij, magnezij, crni bor, atlaski cedar, primorski bor, crni jasen, bijeli grab, crni grab, maklen, hrast medunac ploha Klačine. UVOD O šumskoj prostirci kao organskom biljnom ostatku koji je u većem ili manjem stupnju transformiran i nalazi se na površini tla pisalo je više autora (Ćirić 1984, Lutz, Chandler 1962, Mart ino vic 1968, 1969, 1970, 1975, Topi c 1988 i dr.). Radova s područja dalmatinskog krša koji se izravno ovim pitanjem bave u literaturi nema. Ta činjenica, kao i značaj koji ima šumska prostirka za pedosferu, utjecali su na to da se u ovom radu detaljnije analizira karakteristika i stanje šumske prostirke na pokusnoj plohi Klačine.** * Dr. Vlado Topić, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split ** O sadnji i uspjehu posađenih vrsta na pokusnoj plohi Klačine vidi VI. T o- p i ć : Prirast nekih vrsta četinjača na submediteranskom krškom području Dalmacije, Šumarski list 1990, br. 11—12. (Uredništvo) 407 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Ploha je smještena na padinama desne obale rijeke Cetine u općini Sinj, a najviša točka joj je 395 m. Okružena je visokim i strmim lancima Dinare i Svilaje, te nizom manjih ili većih brežuljaka Cetinske udoline. Ploha je tipična za submediteransko krško područje Dalmacije. Osnovana 1956. godine, a pošumljivanja su izvršena u proljeće 1958. godine. Geološki ploha je dosta homogena, a izgrađena je od krednih vapnenaca s lećama dolomita na kojima se nalaze smeđa tla. Prema Köppenu ovo područje spada u toplu i umjereno toplu klimatsku zonu, a prema kišnom faktoru u humidnu klimu. U toku vegetacijskog razdoblja padne 500 mm ili 40,5% od ukupne godišnje količine oborina. Područje u kojem leži dana ploha pripada mediteransko-montanskom pojasu listopadne vegetacije sveze bijelog i crnog graba (Ostryo-Carpinionorientalis). METODA RADA Radi određivanja količine šumske prostirke i njezina kemizma (N, P, .K, Ca, Mg), elemenata o kojima ovise brojni procesi u tlu, a u znatnoj mjeri i njegova plodnost, uzeti su ispod šumskih kultura, na mjestu gdje su ranije otvoreni pedološki profili, uzorci prostirke (L + F sloj zajedno) na površini 30 X 30 cm. U svakoj pruzi (kulturi) uzeto je po 5 uzoraka prostirke, a uzorci su sabrani 17. lipnja 1986. godine. Odmah nakon sabiranja uzorci su vagani, zatim sušeni na zraku u laboratoriju, potom u sušioniku sa 105 °C i ponovno vagani. Pošto su izračunate količine šumske prostirke za svaku vrstu, određen je i sadržaj bioelemenata u njoj i to sljedećim metodama: — Sadržaj dušika određen je metodom Kjeldahla. — Sadržaj Ca i Mg određen je AAS metodom (Atomska apsorpciona spektrof otometrij a). — Sadržaj fosfora i kalija određen je spaljivanjem biljnog materijala suhim postupkom. Iz ovog je ekstrakta određen fosfor spektrometrijski, a kalij plamen-fotometrijksi. Obrađeni su podaci prikazani tabelarno i grafički. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA U momentu osnivanja plohe Klačine nije bilo uopće šumske prostirke, a danas su njene količine znatne. Količine šumske prostirke sabrane 1986. godine prikazane su u tablici 1. U tablici 2 i grafikonu 1 prikazan je prosječni sadržaj dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija (u % suhe tvari) u šumskoj prostirci za svaku istraživanu kulturu. Apsolutne vrijednosti količine bioelemenata (kg/ha) u šumskoj prostirci dane su u tablici 3 i grafikonu 2. Iz podataka tablice 1 vidljivo je da su količine šumske prostirke (L + + F sloj) pod navedenim šumskim kulturama dosta različite. Te su razlike naročito izražene između listača i četinjača. Od četinjača najveća se koli |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Količina šumske prostirke Broj Vrsta drveća uzorka 1 Cedrus atlantica 2 3 M 4 p) 5 » 1 Pinus nigra 2 3 4 „ 5 » 1 Pinus pinaster 2 3 p> 4 l( 5 " 1 Fraxinus ornus 2 3 4 5 6 " 1 Carpinus oriental is 2 3 4 II 5 >* 1 Ostrya carpinifolia 2 3 4 5 « 1 Acer monspessulanum 2 3 4 5 » 1 Quercus pubescens 2 „ 3 )( 4 J( 5 » Tablica 1. na plohi Klačine (izmjere iz 1986. godine) Težina prostirke prije : sušenja gr/0.09 mkg/ha 303.45 33717 296.20 32911 345.90 38433 404.30 44922 445.35 49483 152.75 16972 97.40 10822 89.95 9994 326.25 36250 139.75 15528 276.15 30683 350.85 38983 186.05 20672 225.45 25050 299.65 33294 12.10 1344 31.87 3541 23.65 2628 30.00 3668 19.25 2139 47.25 5250 34.90 3878 77.95 8661 133.45 14828 84.55 9394 63.35 7039 33.10 3678 71.45 7939 161.45 17939 77.80 8644 104.00 11556 30.10 3344 55.65 6183 16.55 1839 8.30 922 19.45 2161 56.55 6283 76.45 8494 58.05 6450 28.45 3161 122.45 13606 gr/0.09 m 251.55 261.45 244.15 389.15 287.35 124.45 80.25 73.05 198.70 94.75 193.75 241.26 155.45 163.75 195.19 10.60 27.85 20.90 29.25 17.00 42.05 30.85 62.75 102.65 68.35 49.55 26.95 55.95 52.70 64.35 79.45 23.90 51.30 13.85 7.35 17.55 46.55 63.70 48.35 25.00 85.55 Težina prostirke nakon sušenja 105°C kg/ha 27950 29050 27128 43239 31928 13828 8917 8117 22078 10528 21528 26806 17272 18083 21688 1178 3094 2322 3250 1889 4672 3428 6972 11406 7594 5506 2994 6217 5856 7150 8828 2656 5700 1539 817 1950 5172 7078 5372 2778 9506 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Tablica 2. Sadržaj bioelemenata u šumskoj prostirci na plohi Klačine (kg/ha) (*! suhe tvari, 105° C) Red. br. Vrsta drveća N K Ca Mg 12345678 Cedrus atlantica Pinus nigra Pinus pinaster Fraxinus ornus Carpinus oriental is Ostrya carpinifolia Acer monspessulanum Quercus pubescens 1.00 .99 .78 1.20 1.69 1.29 1.22 1.19 08 07 03 09 12 08 06 06 .17 .17 .17 .18 .22 .19 .19 .19 2.96 1.14 1.25 2.55 2.82 2.87 2.36 2.36 .14 .10 .08 .11 .12 .12 .09 .10 Tablica 3. Sadržaj bioelemenata u šumskoj prostirci na plohi Klačine (kg/ha) Red. N K Ca Mg Ukupno br. Vrsta drveća kg/ha 1 Cedrus atlantica 318.59 24.85 55.43 943.03 44.60 1386.50 234 Pinus nigra Pinus pinaster Fraxinus ornus 126.69 164.39 32.81 8.89 4.64 2.60 22.09 36.254.92 144.71 264.2869.72 12.44 17.282.87 314.82 486.84 112.92 5 6 7 8 Carpinus orientalis Ostrya carpinifolia Acer monspessulanum Quercus pubescens 117.98 80.10 30.84 71.17 8.10 4.97 1.42 3.35 15.22 11.80 4.71 11.60 196.86 178.20 59.15 141.15 8.52 7.33 2.33 6.22 346.68 282.40 98.45 233.49 čina šumske prostirke nalazi pod kulturom atlaskog cedra (27,1—43,2 t/ha). Količina šumske prostirke pod kulturom primorskog bora iznosi 17,3—26,8 t/ha, a pod kulturom crnog bora 8,1—22,1 t/ha. Od lišćarskih vrsta najveća se količina šumske prostirke nalazi pod kulturom bijelog graba (3,4—11,4 t/ha), a najmanje pod kulturom maklena (0,8—5,7 t/ha). Tako velike razlike, u količini prostirke, sigurno da nisu samo rezultat veće produkcije listinca koju četinjače daju godišnje, nego su rezultat i ostalih faktora, kao što je visina biljaka i veličina krošnje, te sporije razlaganje mrtve šumske prostirke četinjača uvjetovano sadržajem smole i ulja u iglicama (i drugih materija). Osim poznavanja količine šumske prostirke potrebno je poznavati i njezin kemizam, odnosno postotni sadržaj bioelemenata, jer su upravo to vrlo važni podaci na osnovi kojih se može ocijeniti utjecaj pojedinih šumskih vrsta na plodnost tla. U zavisnosti od brzine humifikacije i mineralizacije šumske prostirke zavisi i brzina oslobađanja i kruženja bioelemenata u sistemu tla-biljka-prostirka-tlo. U tablici 2 i grafikonu 1 prikazane su srednje vrijednosti postotnih sadržaja dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija u šumskoj prostirci. 410 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Sadržaj bioelemenata u šumskoj prostirci na piohi Klačine Graf 1 2.51.50.5 Cedar C.bor Prim.bor C.jasen B.grab C.grab Maklen Medunac B^ N I P ^ K Ca ^ Mg Sadržaj bioelemenata u šumskoj Drostirci na olohi Klačine Graf 2 Cedar C.bor Prim.bor C.jasen B.grab C.grab Maklen Medunac SS N H P ^ K | ICanM g 411 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Iz tih je podataka vidljivo da se postotni sadržaj dušika u šumskoj prostirci na plohi Klačine kreće (za istraživane vrste) od 0,78% (primorski bor) do 1,69" u (bijeli grab). Postotni sadržaj fosfora od 0,03% (primorski bor) do 0,12% (bijeli grab). Postotni sadržaj kalija od 0,17% (primorski bor) do 0,22% (bijeli grab), zatim postotni sadržaj kalcija od 1,14% (crni bor) do 2,84",, (atlaski cedar). Najviše magnezija sadrži atlaski cedar (0,14%), a najmanje primorski bor (0,08%). Dakle najveći postotni sadržaj dušika, fosfora i kalija sadrži šumska prostirka pod kulturom bijelog graba Carpinus orientalis Mili.), a najmanja pod kulturom primorskog bora (Pinus pinaster Ait.). Najveći postotni sadržaj kalcija i magnezija nalazi se pod drvećem atlaskog cedra, dok su u prostirci crnog i primorskog bora nađene najmanje količine tih elemenata. Nadalje, vidljivo je da vrijednost postotnog sadržaja biogenih elemenata u šumskoj prostirci kod svih istraživanih vrsta imaju istovjetan redosijed: Ca > N > K > Mg > P Prema postotnom sadržaju dušika u šumskoj prostirci istraživane šumske vrste imaju ovaj redosljed: bijeli grab — crni grab — maklen — crni jasen — hrast medunac — atlaski cedar — crni bor — primorski bor. Prema postotnom sadržaju fosfora redoslijed je: bijeli grab — crni jasen — crni grab — cedar — crni bor — hrast medunac — maklen — primorski bor. Prema postotnom sadržaju kalija redosljed je: bijeli grab — crni grab — hrast medunac — maklen — crni jasen — cedar — crni bor — primorski bor. Prema postotnom sadržaju kalcija redoslijed je: cedar — crni grab — bijeli grab — crni jasen — hrast medunac — maklen — primorski bor — crni bor. Prema postotnom sadržaju magnezija redoslijed je: cedar — bijeli grab — crni grab — crni jasen — hrast medunac — crni bor — maklen — primorski bor. Apsolutne vrijednosti količine bioelemenata (kg/ha) u šumskoj prostirci dani su u tablici 3 i grafikonu 2. One su rezultat količine prostirke i postotnog sadržaja bioelemenata u njoj. Iz tablice je vidljivo da se najviše istraživanih bioelemenata akumuliralo u šumskoj prostirci pod kulturom atlaskog cedra (1.386,50 kg/ha), a najmanje pod kulturom maklena koja sadrži svega 98,45 kg´ha istraživanih bioelemenata. Prema ukupnoj količini bioelemenata akumuliranih u šumskoj prostirci na plohi Klačine redoslijed vrsta je slijedeći: cedar — primorski bor — bijeli grab — crni grab — crni bor — hrast medunac — crni jasen — maklen. Ova istraživanja i dobiveni rezultati imaju i sasvim praktično šumarsko značenje, jer su količine šumske prostirke i postotni sadržaj biogenih elemenata u njoj mjerljivi pokazatelj na osnovi kojih se može ocije |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 31 <-- 31 --> PDF |
niti stupanj meliorativnosli pojedinih šumskih vrsta u odnosu na kemijsku plodnost tla. Šumskom prostirkom vrši se obogaćivanje šumskih tala potrebnim biogenim elementima i to najčešće u takvim odnosima biogenih elemenata koji biljkama najbolje odgovara (M a r t i n o v i ć, 1968). Na osnovi rezultata dobivenih na pokusnoj plohi Klačine vidljivo je da atlaski cedar, uz najveću količinu svih istraživanih bioelemenata u šumskoj prostire!, sadrži u odnosu na primorski i crni bor i veći postotni sadržaj dušika, fosfora, kalcija i magnezija. Uz veći sadržaj bioelemenata prostirka atlaskog cedra brzo se i mineralizira. Sve to naravno upućuje na zaključak da se radi o meliorativno značajnoj četinjači koju bi trebalo više unašati prilikom pošumljivanja submediteranskog područja, gdje osnovni oilj nije samo povećanje šumske produkcije nego i povećanje plodnosti tih degradiranih šumskih tala. Od listača najveću količinu svih istraživanih bioelemenata u šumskoj prostirci imaju bijeli i crni grab. Prema tome bijeli i crni grab, u odnosu na ostale listače na plohi Klačine produciraju najveću količinu prostirke i uz to najbogatiju bioelementima. Osim toga, u toku istraživanja primjetilo se da se šumska prostirka tih vrsta i vrlo brzo mineralizira, što ukazuje i na njihov meliorativni značaj. Međutim, njihov ukupni melioracijski učinak u odnosu na pedosferu ipak je mali jer je, uslijed slabog rasta i malog obujma krošnje i produkcija prostirke mala. ZAKLJUČCI Šumska prostirka ima vrlo značajnu ulogu u procesu utjecaja šumskih vrsta na tlo. Razlike u količini šumske prostirke pod istraživanim lišćarskim i četinarskim kulturama na plohi Klačine dosta su velike, iako su kulture iste starosti i razvijaju se u istim ekološkim uvjetima. Najveća količina šumske prostirke utvrđena je pod kulturom atlaskog cedra (43,2 t/ha u suhom stanju), a najmanja pod kulturom maklena (0,8 t/ha). Ovako velike razlike u količinama prostirke nisu samo rezultat veće godišnje produkcije listinca koje četinjače daju nego je to i rezultat većeg opsega krošnje i visine koje su navedene četinjače postigle na plohi a uz sve to i sporije transformiranje njihove prostirke. Osim količine značajan je i kemijski sastav šumske prostirke jer od njega ovisi i brzina njenog transformiranja, odnosno intenztet kruženja materije. Prema podacima dobivenim na plohi Klačine vidljivo je da su količine makrobioelemenata (N, P, K, Ca, Mg) u šumskoj prostirci pod različitim kulturama različite. Od istraživanih četinjača šumska prostirka atlaskog cedra sadrži, u odnosu na primorski i crni bor, veći postotni sadržaj dušika, fosfora, kalcija i magnezija. S obzirom na veću produkciju prostirke ova vrsta akumulira i najveću količinu svih bioelemenata. Uz veći sadržaj bioelemenata prostirka atlaskog cedra brzo se i mineralizira. Sve to upućuje na zaključak da se radi o meliorativno značajnoj četinjači koju bi trebalo više unašati prilikom pošumljivanja submediteranskog područja. Od istraživačkih listača bijeli i crni grab produciraju najveću količinu prostirke i uz to najbogatiju bio elementima. Osim toga njihova prostirka 413 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 32 <-- 32 --> PDF |
sc i vrlo brzo mineralizira što se izravno odražava i na povećanu količinu humusa, dušika i ostalih bioclemenata u tlu. Iz toga je vidljivo da se radi o meliorativno značajnim vrstama o kojima bi trebalo voditi računa, pogotovo ako osnovni cilj nije samo povećanje šumske produkcije nego i povećanja plodnosti degradiranih šumskih tala. Ova istraživanja i dobiveni rezultati imaju isto tako praktično šumarsko značenje jer su količine šumske prostirke i postotni sadržaj bioeleinenata u njoj mjerljivi pokazatelji na osnovi kojih se može ocijeniti stupanj meliorativnosti pojedinih šumskih vrsta u odnosu na kemijsku plodnost tla. LITERATURA Ćirić , M. (1984): Pedologija, Sarajevo. Lutz , H. Iv, Chandler , R. F. (1962): Šumska zemljišta, Beograd. Mar t in o vic, J. (1968): Prilog poznavanju sastava otpada lišća (iglica) drveća u nekim šumskim fitocenozama na području krša zapadne Hrvatske, Šumarski list, 11—12, Zagreb. Ma r t ino vi ć, J. (1969): Prilog poznavanju promjene plodnosti tla pod utjecajem šumskog drveća, Šumarski list, 7—8, Zagreb. Martinović , J. (1970): Neke karakteristike organske materije tala u smrekovim šumama Hrvatske, Šumarski list, 11—12, Zagreb. Martinović , J. (1975): Energija nakupljanja bioelemenata u lišću šumskog drveća u Istri. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Posebno izdanje — XXIII, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, knjiga 5, Sarajevo. Topić , V. (1988): Upotrebljivost nekih autohtonih i alohtonih šumskih vrsta kod pošumljavanja submediteranskog krškog područja Dalmacije, Disertacija. Quantity and Chemistry of Forest Layer under some Forest Cultures on the Karst Summary This report deals with the results of the investigation of the quantity and chemistry of forest layer (N, P, K, Ca, Mg) under Pine black (Pinus nigra Arn.), Atlas cedar (Cedrus atlantica Man.), Pine maritima (Pinus pinaster Ait.), Ash flowering (Fraxinus ornus L.), Hornbeam oriental (Carpinus orientalis Mill.), Hornbeam hop (Ostrya carpinifolia Scop.), Montpellier (Acer monspessulanum L.) and Oak downy (Quercus pubescens Willd.). The experimenting was done on the experimental plot Klačine near Sinj. The trees are in lines: they are of the same age and they develop under the same ecologic conditions. They were planted in 1958 on shallow on medium deep brown soils on the lime stone. The most quantity of forest layer is under Atlas cedar (27,1—43,2 t/ha) and the least under Montpellier (0,8—5 t/ha) From the coniferous trees and broad- leaved species investigated, the forest layer of Atlas cedar and Hornbeam orientalis is richest with bioelements. Ke y words : forest layer, nitrogen, phosphorus, potassium, calcium, magnesium, Pine black, Atlas cedar, Pine maritime, Ash flowering, Hornbeam oriental, Hornbeam hop, Montpellier, Oak downy, the plot Klačine. 414 |