DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 15 <-- 15 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*:631.53.03 + 58.001/2 Sum. list CXVI (1992) 397 PROMICANJE PROIZVODNJE SADNICA TRI VRSTE DRVEĆA PRIMJENOM ODGOVARAJUĆIH SUPSTRATA I ELEMENATA PREHRANE Nikola KOMLENOVIC* SAŽETAK. Kvalitetne sadnice hrasta lužnjaka, crnog bora i američkog borovca mogu se proizvesti i na tresetu iz BosanskogGrahova i na tresetu iz Rusije, ali samo uz primjenu odgovarjućih hraniva. Primjena CaCO; kod treseta iz Rusije i povišenjenjegove reakcije imala je za posljedicu pozitivni učinak na rast hrasta lužnjaka, dok je ta mjera nepovoljno utjecala na rast i prehranu crnog bora, a još više američkog borovca. Ključne riječ i: sadnice, hrast lužnjak, crni bor, američki borovac, supstrati, hraniva. UVOD Kod uzgoja biljaka sa obloženim korjenovim sistemom sjetveni supstrati i prehrana biljaka imaju veliko značenje. Kod nas je taj problem posebno naglašen jer se treset, najčešći supstrat, uvozi. Do sada smo u našoj šumskoj rasadničkoj proizvodnji najviše koristili treset iz Bosanskog Grahova, te treset iz Rusije. Stoga smo u ovim istraživanjima htjeli istražiti podesnost tih supstrata za uzgoj biljaka koje se kod nas najčešće uzgajaju u kontejnerima. Istraživanjima su bile obuhvaćene dvije domaće vrste, hrast lužnjak i crni bor te jedna sjeverno američka vrsta, američki borovac. Uključivanje u istraživanja američke vrste došlo je na poticaj Ministarstva poljoprivrede SAD, koje je bilo zainteresirano za rezultate ovih proučavanja. METODE RADA Za uzgoj biljaka istraživanih vrsta drveća korišteni su papirnati lončići (paperpot FS 615-hrast te FS 608-četinjače). Pokus je imao slijedeća tretiranja: Treset iz Bos. Grahova bez gnojidbe (1), treset iz Rusije bez gnojidbe (2), treset iz Bos. Grahova + NPK (3), treset iz Rusije + NPK (4), treset iz Rusije + NPK + CaCO) (5), treset iz Bos. Grahova + treset iz Rusije + + NPK (6). Doze i vrste mineralnih gnojiva bile su iste kao u nekim našim drugim pokusima (Komlenović 1990, Komlenović i sur. 1983 i dr.). Dr. Nikola Komlenović, Šumarski institut, Jastrebarsko 397 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Uzgojene biljke u kontejnerima CaCO.i je primijenjen u dozi od 4 g CaCO.i/litara treseta. Svako tretiranje bilo je zastupljeno s četiri ponavljanja. Biljke su uzgajane na otvorenom u rasadniku Šumarskog instituta u Jastrebarskom tijekom 1989. i 1990. godine. Na kraju prve vegetacijske sezone registrirane su visine biljaka, a na kraju druge vegetacijske sezone visine i promjeri biljaka, te biomasa i njezin kemijski sastav. Kod postavljanja pokusa i provedbe tretiranja sudjelovao je E. Mara- din, a kod laboratorijskih analiza N. Pezdirc i Z. Josipović. REZULTATI ISTRAŽIVANJA U tablici 1. daju se podaci o osnovnim kemijskim svojstvima supstrata na kraju druge vegetacijske sezone. Tablica 1. Kemijska svojstva supstrata AL- Oznaka Tretiranje 1DH CaCOa P,0» K..O Org. tvar N tretiranja H,>0 n-KCl . ´%> mg/100 g ">/ i Treset — B. Grahovo 0´ 7,4 7,0 2,07 6,6 15,0 72,5 2,09 2 Treset — Rusija 0 6,3 5,0 — 7,3 33,6 92,1 0,58 3 Treset — B. Grahovo + .NPK /.U 6,4 0,85 50,8 64,2 71,1 2,40 4 Treset — Rusija J- NPK 5,6 4,7 — 44,7 65,0 93,3 0,56 5 Treset — Rusija + NPK J -Ca 7,2 6,9 1.13 62,6 50,8 90,3 0,66 6 Treset — B. Grahovo / 6,8 6,2 0,42 44,0 50,4 84,9 1,23 Treset — Rusija + NPK 398 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Odavde proizlazi da treset iz Bos. Grahova ima značajno višu reakciju od treseta iz Rusije. Kod oba treseta ta je reakcija viša nego kod istih treseta na kojima nisu uzgajane biljke. To je vjerojatno posljedica utjecaja CaCO, iz zalivne vode. Ovu smo pojavu utvrdili i u ranijim našim istraživanjima (Komlenović i sur. 1980). Treset iz Grahova sadržavao je manje organske tvari, odnosno više mineralnog tla i bio je jače zakorovljcn. Organska tvar grahovskog treseta jače je razgrađena. Primjena fosfora i kalija utjecala je na porast sadržaja ovih elemenata u supstratu, a CaCO- na povećanje njegove reakcije. Podaci o visinama i promjerima biljaka, kao i podaci o njihovoj biomasi prikazani su na priloženim histogramima. Uz primijenjenu gnojidbu na istraživanim supstratima proizvedene su biljke slične kvalitete. Primjena 4 g CaCO-./litra treseta iz Rusije (tretiranje 5) imala je negativan utjecaj na rast crnog bora, a izrazito nepovoljan na američki borovac. Općenito više koncentracije dušika i kalcija utvrdili smo u biljkama uzgojenim na tresetu iz Bos. Grahova (Tab. 2—4). U biljnom materijalu sadnica na tresetu iz Grahova su bile, međutim, višestruko niže koncentracije mangana. Primjena dušika, fosfora i kalija pozitivno je utjecala na sadržaj ovih hraniva u biljnom materijalu. Primjenjeni CaCO:1 uzrokovao je drastičan pad koncentracije mangana kod obje četinjače, ali ne i kod hrasta lužnjaka. U tretiranju sa CaCO,. crni bor je imao i niže koncentracije željeza u svim analiziranim organima. Niske koncentracije mangana i željeza bile su popraćene intenzivnom klorozom iglica, karakterističnom za nedostatnu prehranu ovim hranivima. (Komlenovi ć 1980, Vidaković i sur. 1986, Chevalier i sur. 1967). Tablica 2. Koncentracija hraniva u pojedinim organima hrasta lužnjaka Dio biljke Tretiranje N P K ´´/« Ca Mg Fe Mn mg/kg Zn Lišće Stablo Korijen 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 GRO R-O GR+NPK R+NPK R+NPK + Ca RGR+NPK GRO R-O GR+NPK R+NPK R+NPK+Ca R/GR + NPK GRO R-O GR+NPK R + NPK R+NPK + Ca R´GR+NPK 1,23 0,91 1,65 1,11 1,36 1,36 0,37 0,40 0,67 0,61 0,62 0,52 0,36 0,40 0,54 0,44 0.65 0,51 0,075 0,080 0,164 0,100 0,105 0,105 0,055 0,070 0,164 0,080 0,091 0,108 0,049 0,038 0,148 0,082 0.083 0,123 0,50 0,83 0,50 0,78 0,83 0,67 0,40 0,37 0,48 0,50 0,80 0,76 0,43 0,42 0,80 0,63 0.63 0,70 1,56 1,36 1,50 1,49 1,96 1,52 1,43 1,26 1,09 1,04 1,37 1,06 0,62 0,39 0,86 0,49 0.46 0,69 0,383 0,532 0,328 0,562 0,585 0,404 0,173 0,227 0,144 0,216 0,221 0,176 0,123 0,149 0,113 0,125 0.228 0,179 120 128 100 100 120 144 1060 920 480 560 680 460 340 448 328 652 632 880 20 120 28 32 48 40 24 108 12 32 28 24 6 20 8 8 12 12 18 27 33 33 36 31 53 67 38 44 38 38 24 40 28 24 56 88 399 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Tablica 3. Koncentracija hraniva u pojedinim organima američkog borovca Dio biljke Iglice Stablo Korijen Dio biljke Iglice Stablo Korijen 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 Tretiranje GR-0 R-0 GR+NPK R+NPK R+NPK + Ca R/GR + NPK GRO R-0 GR+NPK R+NPK R+NPK + Ca R/GR + NPK GRO R-0 GR+NPK R+NPK R+NPK + Ca R/GR + NPK Koncentracija Tretiranje GRO R-0 GR+NPK R + NPK R+NPK + Ca R/GR+NPK GR-0 R-0 GR+NPK R+NPK R+NPK + Ca R/GR + NPK GR-0 R-0 GR+NPK R+NPK R+NPK + Ca R/GR+NPK N P K «Vo Ca Mg Fe ] Mn mg/kg Zn 1,02 0,070 0,070 1,06 0,281 148 12 64 0,71 0,087 0,23 0,89 0,380 136 100 60 1,29 0,101 0,56 0,67 0,207 80 20 73 0,93 0,094 0,40 0,64 0,249 68 88 51 1,04 0,098 0,42 1,03 0,304 90 40 76 1,20 0,094 0,55 0,67 0,226 80 40 58 0,79 0,085 0,17 0,46 0,128 780 8 83 0,43 0,094 0,37 0,51 0,272 840 48 159 0,85 0,103 0,43 0,60 0,131 840 18 81 0,61 0,085 0,33 0,30 0,109 780 16 165 0,62 0,094 0,46 0,64 0,128 480 16 73 0,87 0,110 0,56 0,50 0,176 860 18 220 0,76 0,077 0,15 1,30 0,350 840 12 116 0,51 0,077 0,27 1,04 0,312 408 44 100 0,58 0,100 0,30 1,19 0,201 460 8 92 0,57 0,070 0,25 0,86 0,210 612 20 64 0,48 0,098 0,23 1,64 0,327 428 8 80 0,68 0,100 0,37 0,72 0,259 640 20 90 Tablica 4. hraniva u pojedinim organima crnog bora N P K "Vo Ca Mg Fe M n mg/ks Zn r 1,20 0,129 0,33 0,74 0,201 80 28 64 0,77 0,091 0,33 0,40 0,199 108 120 55 1,04 0,153 0,70 0,60 0,158 108 20 42 0,80 0,097 0,65 0,50 0,144 120 100 42 0,84 0,126 0,66 0,63 0,179 88 38 58 1,08 0,150 0,73 0,60 0,170 108 68 51 0,71 0,54 0,098 0,084 0,23 0,30 0,72 0,53 0,160 0,136 200 88U 16 108 140 144 0,51 0,108 0,53 0,43 0,144 572 28 86 0,88 0,101 0,37 0,43 0,120 880 32 75 0,72 0,116 0,40 0,49 0,136 200 32 100 0,50 0,103 0,56 0,50 0,120 212 40 96 0,87 0,45 0,091 0,098 0,17 0,25 0,84 0,31 0,163 0,152 600 368 8 32 56 42 0,59 0,199 0,43 0,59 0,133 680 8 62 0,44 0,118 0,40 0,38 0,158 448 8 44 0,55 0,133 0,33 ,064 0,158 440 6 50 0,54 0,129 0,37 0,43 0,137 480 10 46 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Veći sadržaj vlage, nazočnost glinenih čestica i neujednačenost sastava treseta iz Bos. Grahova njegova su nepovoljna svojstva u usporedbi s tresetom iz Rusije. To prouzrokuje određene teškoće kod punjenja kontejnera. Na ovom supstratu biljke su zahtijevale i veću brigu oko suzbijanja korova i polijeganija klijanaca četinjača. U tretiranjima bez primjene NPK- hraniva kvaliteta proizvedenih sadnica je bila vrlo slaba a dosta se biljaka i osušilo. ZAKLJUČCI Na osnovi rezultata dvogodišnjih istraživanja utjecaja sjetvenih supstrata i biogenih elemenata na uspijevanje biljaka hrasta lužnjaka, crnog bora i američkog borovca proizlaze dolje navedeni zaključci. Treset iz Bos. Grahova ima višu reakciju i sadrži manje organske tvari koja je više razgrađena. Na ovom tresetu utvrdili smo intenzivnije polijeganje klijanaca četinjača i jači razvitak korova. Primjena fosfora i kalija utjecala je na porast sadržaja ovih hraniva u supstratu, a CaCO, na povećanje njegove reakcije. Unošenje fosfora i kalija u istraživane tresete, te prihranjivanje biljaka dušikom pozitivno je utjecalo na sadržaj ovih hraniva u biljnom materijalu i rast biljaka sve tri vrste. Bez primjene ovih hraniva nisu se mogle uzgojiti kvalitne sadnice istraživanih vrsta, ni na tresetu iz Bos. Grahova, niti na tresetu iz Rusije. Unošenje CaCO:! u ruski treset pozitivno je utjecalo na rast hrasta lužnjaka, a vrlo negativno na rast crnog bora i još više ame iitciwr irnMrirAiMcwiiu trn TAVA VI om*, d&umtavvi o«W i Fi Biuo fifth ´HRAST LUŽNJAK |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 20 <-- 20 --> PDF |
[.mi m/r 1 A J [ ret i ran i : HHEKICKJ BUHUVflL 12 Y 18 0 T HI Iretiranja |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 21 <-- 21 --> PDF |
bB.ee-r I´ISINE ! PROtlJEBl DVOGODIŠNJIH BILJAKA LUŽNJAKA 42.38 41.96 48.0833.71 7o.m ! I 38.88-i, via 28.ee-.17.74 28.32 i 1 LJ h,c- H j d(mn 18.8B-0.08- 1 3.75 1 3.16 i 4 85 5.81 a 3 i Tretiranja 28, 18. 16, 8CT UISIHE I PJKSUBI DUöGOBISHJIH ilUiüA19.25 1 13.43 CRNOG BORA ,36 16.54 hiCB d,B» 14.i 12.! 18. 8. 18.35 11,73 6. 4. 2.41 2.28 4.81 4.23 3.73 S-ääLf. i :>; 3 4 Tretiranja |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 22 <-- 22 --> PDF |
14.88-r 12.88-VISIHE I PBOfUEM DVOGODIŠNJIH BILJAKA AIOICKOG BOROÜCA 12,19 11.59 11,31 18.88-9.27 hiCB 8.88-7.22 6.88-4.88- 2.00 -1.46 1.49 2.34 2.38 1.79 2.27 3 4 Tretiranja TEIN A SUHE TVARI HKftSTA LUŽNJAKA 141 . E 1 jukupnui i _ IH korijen | ^ stailo B üst Tretiranja |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 23 <-- 23 --> PDF |
TEŽINA SUHI TUARi CRNOG BORA 3PT 27.37 TEŽINA SUHE TUARIftttEMCKOG BOROVA 14.22 [ J ukupno J U korijen H stablo B list |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 24 <-- 24 --> PDF |
ričkog borovca. U ovom tretiranju došlo je do pogoršanja prehrane manganom u obje četinjače, te željezom kod crnog bora. Primijenjeni supstrati i biljna hraniva utjecali su i na koncentracije drugih hraniva u analiziranim t>rganima. LITERATURA Chevalier, G. Clement, A., Garbaye, J., Letacon, P., Mousian, D. (1967): Calcium carbonate tolearance in coniferous trees: Influence of ectomycorhiaze on nitrogen metabolism and cationic nutrition. XVI IUFRO World Congress, Division II, Oslo. Komlenović , N. (1983): Kloroza američkog borovca na karbonatnim tlima i mogućnost njenog suzbijanja. Radovi, Šum. institut Jastrebarsko, 55, 59—71. Komlenović , N. (1990): Utjecaj kalcijskog karbonata na uspijevanje biljaka sedam vrsta drveća. Šumarski list, Zagreb, 3—5, 117—126. Komlenović, N., Rastovski, P., Mar koja, Đ. (1980): Rast biljaka crnog bora (Pinus nigra var. austriaca Asch. et. Gr.) i brucijskog bora (Pinus brutia Ten.) prema upotrebljenim supstratima i mineralnim gnojivima. Šumarski list, Zagreb, 11—12, 461—470. Komlenović, N., Markoja, Đ., Rastovski, P. (1983): Istraživanje utjecaja sjetvenih supstrata i mineralnih gnojiva na rast i ishranu nekih vrsta drveća i grmlja. Šumarski list, Zagreb, 3—4, 193—204. Vidaković, M., Borzan, Ž., Komlenović, N., Krstinić, A. (1986): Testiranje nekih familija čistih vrsta i povratnih križanaca dvoigličavih borova na kršu. Anali za šumarstvo, Zagreb, 12/3, 57—68. Improvement in Seedling Production of the Three Tree Species by Applying Adequate Substrates and Nutrition Elements Summary Quality seedings of Pedunculate Oak, Austrian Pine and Weymouth can be grown on peat from Bosansko Grahovo and also on peat from Russia, but only with the application of adequate nutrients. Application of CaCO.) on the Russian peat and the increase of its reaction resulted in a positive effect on the growth of Pedunculate Oak, while this application had an unfavourable effect on the growth and nutrition of Austrian Pine, and even more so on Weymouth Pine. Ke y words : seedlings, Pedunculate Oak, Austrian Pine, Weymouth Pine, substrates. |