DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 110 <-- 110 --> PDF |
no rješavanje organizacijsko-kadrovskih pitanja, uspješno ostvaruje planove proširene reprodukcije šuma u Hrvatskoj, a posebno je angažiran na ostvarivanje programa reprodukcije i zaštite šuma na kršu. Osnivanjem Javnog poduzeća »Hrvatske šume« i početkom njihova djelovanja 1990. godine inž. Ante Mudrovčić biva imenovan njegovim v. d. direktorom, koju dužnost obavlja do 1. listopada 1991. godine, da bi krajem te godine otišao u zasluženu mirovinu. Godinu dana obavlja dužnosti v. d. direktora »Hrvatskih šuma« u uvjetima osnivačkih potreba organiziranja poduzeća, nedostatka stručnih kadrova, potreba obavljanja proizvodnih i zaštitnih aktivnosti u uvjetima okupacije dijela tc- ANTE KVATERNIK dipl. inž. šum. Životni put dipl. inž. šum. Ante Kvaternika započeo je 22. lipnja 1909. u selu Mandli, općina Čabar, a završen 9. travnja 1992. u Zagrebu. U rodnom Gorskom kotaru provodio tek prve godine života, ritorija, ratnih razaranja i ostalih neprijateljskih djelatnosti, prožeti su ogromnim naporima, odricanjem i radom bez radnog vremena, te visokom sviješćunacionalnim ponosom za što veći osobni doprinos uspješnom radu poduzeća u obrambenom ratu za Hrvatsku domovinu. Široke naobrazbe, društven, druželjubiv, tolerantan i svima pristupačan, inž. Ante Mudrovčić bio je uvažavan kao vrstan šumarski stručnjak kod svih s kojima je kontaktirao. Svojim stručnim znanjem, upornošću te umješnošću argumentacije, bio je uspješan pregovarač i rukovoditelj. Djelatnici »Hrvatskih šuma« dugo će pamtiti svjetao lik inž. Ante Mudrovčića s dubokim štovanjem i zahvalnošću. Uredništvo jer se roditelji sele u Koprivnicu u kojoj je proveo najveći dio svoga života Osnovnu i srednju školu (realnu gimnaziju) polazi u Koprivnici i po završetku školovanja, položenog ispita zrelosti (mature) godine 1928. upisuje šumarstvo na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Zanimljiv je podatak da se od 19 maturanata njih četvorica upisuju, i svršavaju, studij šumarstva (Drago Andrašić, Franjo Košćšak i Oskar Piškorić). Studij je završio i diplomirao 1932. godine te godinu čekao na mjesto u struci. Tridesetih godina kako na zagrebačkom tako i na zemunskom (beogradskom) šumarskom fakultetu godišnje je apsolviralo oko 30 studenata ali taj broj nije mogao naći redovno zaposlenje, a koje je skoro isključivo bilo u državnoj službi, već ih se dio zaposlio kao dnevničari npr. na poslovima kolonizacije u Bosni i dr. Tako će se i A. Kvaternik tek nakon godinu dana uposliti kod Privremene državne uprave ekspropriiranih šuma u Šumskoj upravi Čabar 15. listopada 1933. godine i ostao do 11. prosinca iste godine. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 111 <-- 111 --> PDF |
Naime te godine ministar šuma u Beogradu postao je Pavao Matica, do tada župnik u Bednji. Maticu spominjem stoga, što je on našao načina, financijskih sredstava, da 1933. godine u dva maha postavi oko 80 diplomiranih šumara za šumarske vježbenike u raznim ustanovama. Među tih 80 nalazio se i Ante Kvaternik s odredištem Direkcija šuma u Sarajevu. U Direkciji ostaje do kraja 1934. godine kada je premješten u istom svojstvu, svojstvu šumarskog vježbenika, u Šumsku upravu u Konjicu. U Konjicu ostaje do 4. travnja 1935. kada je postavljen za v.d. šefa Šumske uprave u Ključu. Za vršioca dužnosti stoga, što još nije položio, a ni mogao položiti jer nije imao dvogodišnji vježbenički staž, državni stručni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva. U Ključu ostaje do 15. ožujka 1938. godine kada je premješten za šefa (od 1941. upravitelja) Šumske uprave (državnih šuma) u Ogulinu. Za šefa Šumske uprave državnih šuma, jer je u Ogulinu postojala i Šumska uprava Ogulinske imovne općine. U Ogulinu ostaje do kraja 1945. godine, dakle cijelo vrijeme rata, kada odlazi za šumarskog referenta Kotarskog Narodnogoslobodilačkog odbora u Koprivnici. U KNOO-u ostaje do 18. travnja 1946. godine kada prelazi u šumarsku operativu na dužnost upravitelja Šumarije u Novigradu (do 19. travnja 1947) i u Koprivnici (do 24. travnja 1949. te od 2. kolovoza 1950. do 7. veljače 1954). U vremenu 1949—1950. godine bio je na dužnosti šumarskog referenta u Šumskom gospodarstvu »Kalnik« u Koprivnici. Iz Koprivnice 1954. godine odlazi u Šumariju u Virovitici, koju 12. siječnja 1955. zamjenjuje sa novoosnovanom, od Šumarije Virovitica ocjepljenom, Šumarijom u Suhopolju. U Suhopolju ostaje do kraja 1955. kada prelazi u Šumsko gospodarstvo »Papuk« u Voćinu u kojem ostaje svega tri mjeseca, do 31. ožujka, i vraća se u Koprivnicu. U Koprivnici tada je šumarstvo bilo u sklopu Šumsko-poljoprivrednog kombinata iz kojeg se početkom I960, godine izdvaja u samostalnu organizaciju — Šumsko gospodarstvo Koprivnica. U Šumskom gospodarstvu u Koprivnici Kvaternik je radio pretežno na poslovima referenta u Planskom sektoru uz istodobno nadzorništvo nad radom područnih šumarija. S dužnosti, u svojstvu šumarskog savjetnika, 31. listopada 1972. godine odlaji u mirovinu, koju provodi u Zagrebu. Život Ante Kvaternika bio je u potpunosti posvećen šumi i šumarstvu. Kao student prigodom ferijalne prakse kod Križevačke imovne općine, Direkcije u Bjelovaru, na hrpi odbačenog papira nalazi »Opći opis šuma imovne općine križevačke « kao dio uređajnog elaborata šuma te Imovine općine iz 1889. godine, čuva ga i objavljuje u Šumarskom listu 1982. godine. Tako je spašen jedan dokument značajan ne samo za bivšu Križevačku imovnu općinu nego i za hrvatsko šumarstvo uopće. Kolegi Maričeviću, sada poslovnom tajniku Hrvatskog šumarskog društva, ostali su nezaboravni časovi koje je proživio kao mlad šumar kada ga je pokojni Kvaternik vodio kroz hrastike repaškog šumskog kompleksa. Za šumarstvo zanimao se i na svojoj bolesničkoj postelji do posljednjih časova svog života. Isto tako zanimao se, pa i brinuo, za sve šumarske kolege te je rijetko propustio, dok ga je zdravlje služilo, sudjelovati u radu »Šumarskih četvrtaka« zagrebačkog šumarskog društva. Stoga je gotovo neizostavno sudjelovao na stručnim izletima šumarskog društva te skupštinama tadanjeg Saveza inžinjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Izvan struke aktivan je planinar što posebno dokazuje, da je pokrenuo osnivanje planinarskog društva u Koprivnici i više godina obavljao dužnost društvenog predsjednika. Do kraja života nije zaboravljao na svoj rodni kraj, Gorski kotar, te je bio i član Društva »Goranin« u Zagrebu. U »Osobnom listu« ispunjenom prije desetak godina za kartoteku tadanjeg |