DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 11 <-- 11 --> PDF |
samo od spolnih kromosoma već i od autosoma. Kako vrbe pripadaju XY tipu nasljeđivanja spola, te kako S. matsudana i S. alba imaju isti broj kromosoma (2n = 76) to i njihov međuvrsni hibrid ima također, isti broj kromosoma. Očito je, da u ovom slučaju ekspresiju spolnosti ne uvjetuju samo spolni kromosomi (X ili Y), već i autosomi. Prema ovoj teoriji genetička konstitucija roditeljskih vrsta i hibrida bila bi: S. matsudana 9 2AXXFFMM X S. alba $ 2AXYFMM Hibrid ? 2AXXFFMM ili i 2AXYFMM Prema tome, premda međuvrsni hibrid može imati genetičku konstituciju za spolnost, koja je identična ili majci ili ocu, on ispoljava biseksualnost. U slučaju ženskog spola, tendencija FF kompleksa je jača od tendencije MM kompleksa, dok u slučaju muškog spola tendencija MM kompleksa je jača od jednog F kompleksa. Kompleks FF i MM gena očituje se kroz enzimatsko djelovanje, koje je strogo izbalansirano u okviru lokalnih populacija. Kod različitih rasa jedne te iste vrste, posebno kod različitih vrsta, ti kompleksi mogu biti različiti po jačini djelovanja, čime se tumači pojava interseksualnosti odnosno monoecije kod hibrida, koji nastaju križanjem geografski udaljenih podvrsta odnosno putem međuvrsne hibridizacije (V i d a k o v i ć i Krstinić 1985). Proizvedeni hibridi S. matsudana X S. alba imaju višestruku važnost i to: a) za proizvodnju biomase, budući da u uvjetima rasadnika pokazuju vrlo izraženu bujnost rasta. U tu svrhu potrebno je proizvesti nove familije meduvrsnih hibrida Ft generacije od roditelja sa najboljom specifičnom kombinacijskom sposobnošću; b) za direktan uzgoj u klasičnim kulturama ili za oplemenjivanje povratnim križanjem sa autoktonom bijelom vrbom u cilju proizvodnje hibrida koji će imati bolju adaptaciju i produkciju u odnosu na F, hibride; c) za proizvodnju Fj generacije u cilju proizvodnje superiornih jedinki na bazi transgresije; d) za proizvodnju većeg broja genetički divergentnih samooplodnih linija, čijim križanjem je moguće kod hibrida polučiti maksimalnu heterozigotnost, a time i vrlo visoku vegetativnu produkciju. Plus varijante iz svih kombinacija križanja moguće je s lakoćom fiksirati i masovno autovegetativno reproducirati. Na kraju je zanimljivo istaknuti da dva klona, također međuvrsna hibrida S. matsudana Koidz. X S. alba L. dobivena razmjenom sa Novim Zelandom (Ijubaznošću Dr. A. G. Wilkinsona), uzgojena pod istim uvjetima u rasadniku Katedre, nisu pokazivala pojavu monoecije. Bijela vrba u slučaju međuvrsnog hibrida iz Novog Zelanda bila je talijanske provenijencije, dok je u našem slučaju bijela vrba bila iz Hrvatske, maksimirske provenijencije, kao i u slučajevima pojave monoecije u hibrida S. matsudana torluosa x S. alba i S. alba x S. fragilis. ZAKLJUČCI 1. Međuvrsnom hibridizacijom različitih formi i klonova kineske vrbe, (Salix matsudana Koidz.) sa autohtonom bijelom vrbom (Salix alba L.) mo |