DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 100     <-- 100 -->        PDF

pornosti na abiotičke faktore (Inheritance
of resistance to abiotic factors). Prikazana
su saznanja o reakciji vrste na niske
temperature, stresne uvjete suše, ionizirajuće
zračenje i uvjete onečišćenog okoliša.
Str. 219—229, sa 75 citiranih naslova.


18. Stähl, E. G. & B. Ericson (SLU
Department of Forest Yield Research, Garpenberg,
Švedska): Nasljeđivanje svojstava
drva (Inheritance of wood properties).
Iznose se rezultati istraživanja mnogih
autora na nasljeđivanju oblika debla, osobina
traheida, gustoće drva, grananja,
kemijskih osobina i općenito se iznose
metode oplemenjivanja za kvalitetu drva.
Str. 231—241. Citirano je 46 naslova
literature.
19. G i e r t y c h, M. (Institute of Dendrology,
Körnik, Poljska): Nasljeđivanje
oblika stabla (Inheritance of tree form).
Autor ovog poglavlja prikazuje rezultate
mnogih istraživača temeljene na klonskom
testiranju, testiranju odnosa roditelj —
potomstvo, spoznaje o nekim nasljednim
osobinama, interakciji genotipa x okolina
i varijabilnosti među različitim provenijencijama.
Str. 243—254, s 39 citiranih
naslova.
20. N i 1 s s o n, J.-E. (SLU Department
of Forest Genetics, Umeä, Švedska): Vrijednost
ranog testiranja (The value of
early testing). Diskutira se o vrijednosti i
mogućnostima rane prognoze budućeg razvoja
neke populacije na temelju pouzdanog
testiranja juvenilno-odrasle korelacije,
s obzirom da o točnosti tog pokazatelja
ovise daljnji oplemenjivački radovi.
Str. 255—263. Naveden je 41 citirani naslov
literature,
21. Mikola, J. (The Foundation for
Forest Tree Breeding, Helsinki, Finska):
Upotreba oplemenjenog materijala: pregled
(Utilization of improved material: a
survey). Prikazana je zastupljenost ove
vrste u šumarstvu u različitim zemljama
svijeta s obzirom na njenu važnost, praktični
rezultati rada na oplemenjivanju i
primjena pojedinih metoda oplemenjivanja
usporedno s nekim drugim vrstama


drveća. Str. 265—275, s 33 citirana naslova.


Knjiga se može naručiti od izdavača u
Nizozemskoj po cijeni od 137$ ili u Mađarskoj,
gdje je za očekivati da će cijena
biti niža, s obzirom da je tamo knjiga
i tiskana.


Marilena Idžojtić, dipl. ing. šumarstva


LARUS
Vol. 43 — God. 1991.


LARUS, godišnjak Zavoda za ornitologiju
HAZU, 43. Vol. za 1991. godinu svojim
sadržajem može zadovoljiti svakog
šumara to više, što su i ptice sastavni
dio šumskih ekosistema.


Kako u svakom tako i u ovom godištu
(volumenu) Larus donosi rezultate
prstenovanja ptica u 1990. godini —


XXIX. izvještaj te nalaze prstenovanih
ptica u 1990. godini — XXX. izvještaj,
oba obrađena po Draganu Radoviću
iz Zavoda za ornitologiju. Tijekom 1990.
godini ukupno su prstenovane 20.302
ptice, svrstane u 181 vrstu. Među njima
su i tri vrste, koje još do sada nisu bile
prstenovane s prstenom zagrebačke centrale.
Prstenovanje je obavilo 69 dobrovoljnih
suradnika — prstenovača*. Raspon
prstenovanih ptica po pojedinom
prstenovaču kreće se od dva do 2031
(tandem Dragan Radović — Ognjen Vukadinović
i kao priznanje za to dodjeljen
im je crveni bedž); preko 1000 (do
1728) ptica prstenovala su 4 prstenovača
i »zaradili« srebrni bedž a između 500 i
1000 bilo je 10 prstenovača i pripao im je
bijeli bedž.
Članak M. S t i p č e v i ć a i G. Lukač
a o »širenju i rasprostranjnenosti daurske
lastavice (Hirundo daurica) na (bivšom)
jugoslavenskom području« primjer


* Među prstenovačima nalazimo i dipl. inž. Alojzija
Frković a sa 44 prstenovane ptice; Inž. Frković
pronašao je i četiri prstenovane plavetne sjenice
(Parus caeruleus) te pet velikih sjenica (Parus
major), sve u Rijeci. Prstenovanog črvenokljunog
labuda (Cygnus olor) pronašao je i. tada još apsolvent
šumarstva, Krunoslav A r a č na lokalitetu šoderica
kod Koprivnice.