DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 91 <-- 91 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS UDK 630*619 Sum. list CXVI (1992) 331 NEKA ISKUSTVA U GOSPODARENJU PRIVATNIM ŠUMAMA Tomislav STARCEVIĆ* SAŽETAK: Autor iznosi problematiku gospodarenja u privatnim šumama na području općine Vrbovec gdje se na površini od 7047 ha nalazi 23525 čestica šuma i 10802 šumoposjednika. Posebno se ističe nepoštivanje propisa Programa za gospodarenje šumama u vlasrtištvu zbog subjektivnih i objektivnihrazloga. Autor predlaže da se putem katastarskog doprinosa (poreza) opterete ravnomjerno svi posjednici što će onda stimulirati neke na sanaciju tog posjeda uz oslobađanje od poreza, a drugi manjeambiciozni će predati svoj posjed državi. Da bi se to provelo nužno je izmijeniti Zakon o šumama (čl. 98, 69), a stanje koje danas imamo na području Vrbovca, prema autoru, slično je u cijeloj Hrvatskoj, gdje imamo 450.000 ha privatnih šuma. Ključne riječi: privatne šume, katastarski prihod, devastacija, program z.a gospodarenje, porez. I. UVOD Možda bi prije rasprave o problematici gospodarenja šumama na kojima postoji pravo vlasništva trebalo reći nekoliko rečenica o formiranju privatnih šuma na ovim našim prostorima. Ukinućem kmetstva 1848. g., odlukom državnih vlasti veleposjednici (vlastelini) su morali jedan dio svojih šuma izdvojiti i predati u vlasništvo seljacima, bivšim kmetovima. To izdvajanje ili segregacija obavljena je na osnovi Carskog patenta od 17. V. 1877. g. Tako izdvojenim šumskim posjedom pojedine urbarske općine upravljao je glavar, a šume čuvao lugar plaćen od urbarske općine. Nadzor nad šumama imao je općinski »šumar«. Količina ogrjevnog drva kojeg je pojedini pripadnik urbarske općine mogao dobiti ovisila je o prvotnom urbarskom pravu, a količina građevnog prema dokazanoj potrebi. Zakonom iz 1894. godine urbarske općine organiziraju se kao zemljišne zajednice. Između 1901. i 1930. godine neke zemljišne zajednice u Vrbovečkom području razvrgle su zajedništvo a šumski posjed podijeljen je između dotanjih ovlaštenika zemljišne zajednice, dakle postao je privatni posjed. One preostale djelovale su do 1945. g. kada * Tomislav Starčević, dipl. ing. šumarstva, j . p. »Hrvatske šume«, Šumarija Vrbovec. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 92 <-- 92 --> PDF |
su te šume pripojene općenarodnoj imovini. Podjelom ZZ stvoren je privatni šumski posjed koji postoji do danas. Stručni nadzor nad gospodarenjem obavljale su šumarije a zatim općinske službe za šumarstvo da bi Zakonom o šumama od 23. XII. 1983. g. (NN 54/83) ponovno stručni nadzor nad gospodarenjem šumama, na kojima postoji pravo vlasništva, prešao na organizacije šumarstva. Površina privatnih šuma u Republici Hrvatskoj (cea 450.000 ha) razlogom je opravdanog državnog interesa za očuvanjem, sanacijom i iskorišćivanjem proizvodnih i općekorisnih funkcija šuma. Nažalost, njihovo stanje obećava i traži samo značajna financijska ulaganja i veliki stručni trud. Imponira državna briga izražena ZOŠ-om oko izrade Programa i sanacije privatnih šuma, no puno je pratećih teškoća na putu ostvarenja te zamisli. II. PROBLEMATIKA O problematici koja prati sve aktivnosti u gospodarenju privatnim šumama govorit ću na osnovi sedamnaestogodišnjeg iskustva s privatnim šumama za područje općine Vrbovec, uz pretpostavku da ta iskustva bar djelomično vrijede kao prosječni uzorak za Republiku Hrvatsku. Još 1975. g. Šumarija Vrbovec je zajedno s Referadom za šumarstvo SO Vrbovec izradila Program za unapređivanje šuma u privatnom vlasništvu. Marom tadašnjih službenika Općinske referade za šumarstvo, registrirani su prvi pozitivni učinci tog programa. Sječa je, barem prema doznaci, bitno smanjena, dok je prosječno godišnje za 1977.—1979. g. obavljeno pošumljivanje sječina u količini od 17 hektara. Dakako da je to bio plod skoro dnevne nazočnosti šumarske službe na terenu i briga za izvršenje tih radova. Zakonom o šumama iz 1983. g. (NN 54/83) stvorena je obveza izrade Programa za gospodarenje šumama u vlasništvu, pa je Šumarija Vrbovec napravila Program s važnošću 1986.—1995. godine. Bio je to mukotrpan posao, jer smo radili po sistemu »iz malog u veliko«. Htjeli smo, naime, da svaka čestica bude opisana i da ima svoje smjernice gospodarenja; naravno uvažavajući težnju ka stvaranju većih gospodarskih cjelina na bazi progresivne potrajnosti. Radi ilustracije stanja u kome se privatni šumski posjed općine Vrbovec nalazi, evo nekih pokazatelja: Površina šuma: 7.047 ha Broj čestica: 23.525 Prosječna veličina čestice: 0,30 ha Broj posjednika: 10.802 Prosječni posjed: 0,65 ha Drvna masa ukupno: 544.976 m:i Drvna masa ukupno po 1 ha: 77 m3 Broj čestica, ili još bolje prosječna veličina čestice privatnog šumskog posjeda, ukazuje na to da se privatna šuma cijepala kod naslijeđivanja do 332 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 93 <-- 93 --> PDF |
nerazumno malih veličina. Sada nakon dugog niza godina zadovoljavanja potreba za drvetora ili prihodom sa tako malog posjeda, svaka je čestica šume postala u gospodarskom smislu poseban odsjek. Istovremeno, odnos vlasnika prema tako malom posjedu uz saznanje da bi novo podignutu šumu mogla iskoristiti tek druga ili treća generacija, rezultirao je jednokratnim užitkom i daljnjim prepuštanjem površine samoj sebi. Sankcioniranje neizvršenja mjera iz Programa pretvorilo se zbog inflacije u stimuliranje neizvršenja gospodarskih mjera. Kontrola gospodarenja nije mogla biti učinkovita zbog usitnjenosti posjeda, niti fizički pokrivena, a kamoli financijski praćena zbog malog priliva novca namijenjenog jednostavnoj biološkoj reprodukciji. Takvo degradirano stanje privatnih šuma uvjetovalo je u Programu znatne obveze uzgojnih radova, pa je propisom Programa za privatne šume općine Vrbovec stvorena slijedeća prosječna godišnja obveza: Priprema staništaPošumljivanjePopunjavanjeNjega šuma (pomlad. i mlad.) Čišćenje guštika 107 ha 107 ha 2 ha 121 ha 67 ha Prosječni godišnji etat — glavni prihod— prethodni prihod 10.027 m;i 6.669 m; Ukupn o 16.696 nv Naglašeni glavni prihod odnosi se na rekonstrukciju sastojina obrasta ispod 0,3. Treba reći, da je učešće uređajnih razreda graba, bagrema i šikara 52%, dok je hrast lužnjak zastupljen svega sa 19" u. Ovih nekoliko pokazatelja jasno pokazuje da je provedba Programa ozbiljan, stručan i nadasve naporan posao, jer se u komunikaciji s jako velikim brojem vlasnika mora osigurati izvršenje radova. Zbog velikog broja prijava vlasnika za neizvršenje mjera iz Programa sudska praksa se je uglavnom povlačila unatoč simboličnim kaznama, pa je kod vlasnika stvoreno uvjerenje kako on može raditi kako njemu odgovara i proći nekažnjeno, a zahtjevi za provedbu Programa, hir su Šumarije. Na primjeru općine Vrbovec, izvršenje Programa za gospodarenje privatnim šumama je katastrofalno, pa ako taj primjer ima makar djelomično težinu prosječnog uzorka za cijelu Hrvatsku, onda držim da se ta problematika mora staviti na dnevni red već i zbog ne malog gospodarskog značaja privatnog šumskog posjeda u Republici. Evo kako izgleda 6-godišnje izvršenje Programa: |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Izvršenje doznake (u m3) Tablica 1. Godina Propis Izvršenje % 1986. 16.696 12.028 72 1987. 16.696 6.333 38 1988. 16.696 8.258 49 1989. 16.696 7.232 43 1990. 16.696 4.897 29 1991. 16.696 483 3 Ukupn o 100.176 39.231 39 Izvršenje uzgojnih radova (u ha) Tablica 2. Priprema Pošumljivanje Njega poml. iSišćenje staništa i popunjavanje i mladika guštika Godina ProProProPropis Izvrš. % pis Izvrš. "Vo pis Izvrš. °/o pis Izvrš. %> 1986. 107 16 15 109 16 15 121 — — 67 _ 1987. 107 6 6 109 6 5 121 2 1,6 67 — — 1988. 107 14 13 109 14 13 121 — — 67 — — 1989. 107 9 8 109 9 8 121 — — 67 — — 1990. 107 2 2 109 2 2 121 — — 67 _ _ 1991. 107 — — 109 — — 121 — — 67 — — Ukupno 642 47 7 654 47 7 726 2 402 — — Svaki komentar ovim pregledima šestogodišnjih izvršenja Programa je suvišan. No, radi istine valja upozoriti da podatak o izvršenju doznake ne znači i izvršenje sječe u privatnim šumama. Na osnovi statistički velikog broja izmjerenih uzoraka sječe bez doznake (ogrijev), mjereno u dvorištima vlasnika, ispada da se prosječno godišnje sječe bez doznake 15.000 m \ Ako se poslužimo tom statistikom, onda je u proteklih šest godina posječeno 90.000 m1 bez doznake, što zajedno sa doznačenom drvnom masom iznosi cea 130.000 nr, a to znači da je posječeno 30% više od propisa. No, trebalo bi nešto reci i o načinu osiguranja sredstava za troškove izrade i provođenju programa za gospodarenje šumama na kojima postoji pravo vlasništva. Zakonom o šumama iz 1983. g. (čl. 66 i 67) vlasnik je bio dužan za područje jednodobnih šuma uplatiti 15°/» od vrijednosti prodanog drveta. Drugi, puno rjeđe korišten izvor sredstava bio je doprinos iz katastarskog prihoda, kojeg bi trebale utvrditi općinske skupštine. Zakonska se obveza uplate (15"») u praksi prenosila na kupce drveta, a oni su vješto izbjegavali uplatu ili su već njenim odgađanjem u inflacijsko vrijeme obezvrijedili dinar namijenjen reprodukciji šuma. Isto tako, neogra |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 95 <-- 95 --> PDF |
ničene količine drveta doznačenog »za vlastite potrebe« izbjegle su uplatu doprinosa, kao i fiktivna prodaja rezane građe umjesto oblovine. Novi pak Zakon o šumama (NN 52/90) u čl. 68 i 69 propisuje uplatu sredstava na jednostavnu biološku reprodukciju jednodobnih šuma u iznosu 20% od vrijednosti doznačenog drveta; dakle prije sječe. To znači da bi ponovno sredstva za reprodukciju uplaćivali samo oni vlasnici koji imaju što kvalitetno i vrijedno sjeći. Često se tu radi o značajnim sredstvima, pa je prisutna i masovna pojava izbjegavanja regularne doznake. Sve se radi mimo propisa pa se je nažalost ostvarila naša prognoza o rapidnom padu uplate za reprodukciju. Bilanca prihoda i rashoda za privatne šume općine Vrbovec u 1991. g. izgleda ovako: Prihodi 1. Naplata usluge (doznaka) 160.589,00 din. 2. Naplata 20% 163.218,00 din. Ukupn o : 323.807,00 din. Rashodi 1. Materijalni troškovi 83.342,00 din. 2. Nematerijalni troškovi 207.486,00 din. 3. Brutto OD 572.458,00 din. Ukupn o : 863.286,00 din. Razlika (veći rashodi) 539.479,00 din. Iz ovog debalansa, gdje su rashodi veći za 539.479,00 din., jasno se vidi da je u Šumariji ostala razina stručne usluge propisan ZOŠ-om, dok je isto tako zakonska cbveza uplate sredstava za provedbu Programa izostala. O problematici gospodarenja privatnim šumama pisao sam u Šumarskom listu br. 9—10 još 1984. godine. Za te šume bilo bi bolje da sam tada pogriješio u prognozi, no nažalost ona se u praksi potvrđuje. Moje su prognoze možda u brdskom dijelu manje potvrđene, jer se prirodno obnavlja makar i panjača, no ja sam preokupiran nizinom i očuvanjem i unapređenjem lužnjakovih sastojina, a njihova je budućnost loša. Ponovo se javljam i palim crveno svjetlo uzbune i predlažem: ZAKLJUČCI 1. Nužno je donijeti izmjenu ZOŠ-a (čl. 68, 69) kojom treba osigurati da se sva sredstva za izradu i provedbu Programa osiguravaju isključivo iz katastarskog prihoda od šuma, kojeg naravno u inflaciji treba redovno revalvirati na realno stalan, dakle, nužan iznos za normalnu provedbu Programa. Oslobađanjem od tog nemalog doprinosa onih vlasnika koji sami obnove ili rekonstruiraju svoju šumu, stimulirati će se jedan dio vlasnika na pro |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 96 <-- 96 --> PDF |
vcdbu Programa, dok drugima, koji nemaju tih ambicija, treba omogućiti prijenos vlasništva u državno vlasništvo, naravno bez naknade. Na taj način moguće je arondirati zemljišne površine devastiranih šuma i prema njima usmjeriti dio sredstava proširene biološke reprodukcije i sredstva za opće korisne funkcije šuma (0,07%). 2. Društvene promjene u Republici Hrvatskoj treba iskoristiti kao garanciju sigurnosti i trajnosti privatnog vlasništva, što je do sada nerijetko bilo razlogom ostvarenja kratkoročnih ciljeva, sječe i iskorišćtenja privatnih šuma. Tome dakako treba dodati kvalitetnu političku pripremu čitave akcije. 3. Uz pretpostavku tako osiguranih sredstava za sanaciju devastiranog privatnog šumskog posjeda, uz stvaranje klime konstruktivnog poduzetništva, ostaje na šumarskoj struci da se ponese s ogromnim izazovom očuvanja i poboljšanja proizvodnih i općekorisnih funkcija značajne površine šuma u Republici Hrvatskoj. Poželio bih na kraju skori završetak ratnih razaranja materijalnih dobara, ljudskih sudbina i prirodne sredine te okretanje naše ukupne energije konstruktivnosti, stvaralaštvu i izgradnji u ovom slučaju sanaciji privatnih šuma naše Domovine. LITERATURA B u t o r a c, I.., 1984: Vrbovec i okolica 1134—1484. Starc e vic, T., 1984: Provođenje Zakona o šumama za šume na kojima postoji pravo vlasništva Šumarski list 9—10 str., 447—449. *´** Program za gospodarenje privatnim šumama Općine Vrbovec 1986—1995. g. Some Experience in the Management of Private Forests Summary The author presents the problems of the management of private forests in the Vrbovec district where 23 525 forest plots and 10 802 forest owners are situated in area of 7 047 ha. Particular emphasis is made of the disregard of regulations of the Programme for Forest Management of private forests because of subjective and objective reasons. The author proposes that taxation is distributed evenly among all owners which will stimulate some of them to improve their property with exemption from taxation and other less ambicious will give the state charge of their plots. In order to carry this out it is essential that the Law on Forests is changed (Article 98, 69). The conditions existing in the Vrbovec region is, according to the author, similar in the whole of Croatia, where are 450 000 ha of private forests. Key words : private forests, land-registry income, devastation, Programme for Forest Management, taxation |