DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Od stranih Instrukcija spominjemo prvu (1856. god.) i drugu Uredbu (1878. god.) za uređivanje državnih šuma Austrije, Uputstva pokrajine Baden od 1912. god. Uredbu za uređivanje državnih šuma Prusije od 1938. god., ruske Instrukcije od 1911—1914. i 1926. god. itd. A. A. Bajti n (1964., str. 147, 192) navodi, da se u SAD i Njemačkoj do šezdesetih godina etat računao po formuli Austrijske kameralne takse i njenim izvedenicama od Heyera i Gehrhardta. N. P. An u či n (1962., str. 531—532) smatra, da normalno-zališne metode imaju veliko teoretsko značenje jer omogućuju utvrđivanje pravilnog odnosa između prirasta i zalihe. Po normalno-zališnim metodama je vrlo »udobno« utvrđivati omjer korištenja šume u prebornom gospodarenju. Sličnog mišljenja je i H. Knuche l (1950., str. 160—163), suprotnog Ž. Mileti ć (1950., str. 35). Njegov zaključak o pokušaju rješavanja pitanja etata preborne šume primjenom normalno-zališnih metoda je negativan. Ovaj zaključak kasnije demantiraju Novi sistem uređivanja prebornih šuma D. Klepc a (1961.) i Ekološko-gospodarski tipovi šuma D. Cestar a i suradnik a (1963—1990.). U njima su osnovni principi potrajnosti jedan od temeljnih principa na kojima se metode osnivaju itd. 8. Potrajnost prihoda pretstavlja — uz vrijeme zrelosti za sječu — jedan od najstarijih znanstveno dokazanih temeljnih postulata uređivanja šuma. Poznat je od 1738. godine, kad je Buf f on pred francuskom Akademijom istupio s prijedlogom znanstvenog rješenja pitanja potrajnosti (Ugreno vić, A. 1951., str. 15). Kroz proteklih 250 godina taj se princip u zemljama naprednog šumarstva vrlo uspješno primjenjuje. I u Hrvatskoj, princip potrajnosti je neprekidno prisutan u teoriji i praksi. Međutim, u novije vrijeme pojavljuju se tendencije liberalizacje principa potrajnosti prihoda, naročito za sastojine zahvaćene sušenjem ili poremećene prirodne uravnoteženosti. U prijedlogu liiberalizacije ističe se da u uređajnoj praksi nije nužna primjena principa potrajnosti prihoda u klasičnom smislu. U situaciji kada je šuma sve manje, a ljudski rod od šume zahtijeva i očekuje sve više, prijedlog je mač s dvije oštrice i velikim koeficijentom rizika. O principu prihodne i produktivne potrajnosti i značaju potrajnog šumskog gospodarenja vrlo opširno i kritički piše Ugrenović , A. (1922., str. 149—154, 273—285). Autor smatra da bi svaki pokušaj napuštanja potrajnosti — u praksi značio upropašćivanje naših šuma a u znanosti — njenu negaciju. U istom godištu Šumarskog lista još opširniji priikaz pitanja potrajnosti daje Mileti ć Ž. (1922., str. 314—324, 384—392). O tom faktoru vode računa i najmodernije metode tog vremena. Eliminacija, negiranje potrajnosti ili neprimjenjivanje u praksi, oduzela bi nam pravo da se nazivamo obrazovanim šumarima. Pokušaji prilagođivanja principa potrajnosti stanju šuma i vremenu u kojem se ostvaruju, pronalaze nove valorizacije i atributivna obilježja. Princip potrajnosti prelazi najprije u princip stroge potrajnosti, zatim u princip 323 |