DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 78 <-- 78 --> PDF |
3. Iako je od postanka metode prošlo više od dva stoljeća (1788—1991.), a od prve primjene u utvrđivanju šuma preko 180 godina (1810—1991.) te iako većina autora smatra da metoda ima danas samo povijesnu vrijednost, ovim osvrtom obilježavamo njen 200-godišnji jubilej zbog pionirske uloge koju je odigrala i u našem šumarstvu, a posebno u uređivanju šuma. Glede vremena u kojem je nastala, metoda je po osnovnim principima u odnosu na suvremena uređajna saznanja vrlo napredna; a njenu pionirsku ulogu potvrđuje pojmovna i bitna istovjetnost s danas primjenjivanim entitetima. 1. Primijenjena stručna terminologija je nesumnjivo uz Prvi Zakon o šumama od 1769. god. preteča današnjih stručnih pojmovnih formulacija: — Površina šuma. Nužnost poznavanja površine za sječu zrelih sastojina ukazuje na postojanje prostorne podjele po starosnom kriteriju izlučivanja. — Normala (fundus instructus), vezana je uz nekoliko pojmovnih formulacija: a) određivala se samo za stručno upravljanje i njegovane šume — što danas odgovara pojmu gospodarske šume. b) pri određivanju normale trebalo je uzeti u obzir mjesne prilike i stanje šume uz stručno obrazloženje priloženo elaboratu. — Danas taj dio uređajnog zapisnika zovemo Opis sastojina, jer uz brojčane pokazatelje sadrži i opis relevantnih elemenata za gospodarenje koji se ne mogu brojčano izraziti. c) normala se obvezno utvrđivala za onu vrstu drveća, koja se na tretiranom apsolutnom šumskom zemljištu može najbolje uzgojiti. Ova komponenta normaliteta je prvi nagovještaj potreba uvođenja tipologije u uređivanje šuma s vrstom drveća kao osnovnim kriterijem izlučivanja sastojina. — Danas primjena ekološko-gospodarskih tipova pretstavlja jedan od nekoliko mogućih znanstvenih temelja normaliteta, pa ovaj zahtjev smatramo prvim pokušajima uvođenja gospodarenja na tipološkoj osnovi. 2. Uvodi u primjenu pojam i model normalne šume, definira vrijeme zrelosti za sječu te načine određivanja odnosno računanja poprečnog dobnogprirasta, prosječnog godišnjeg sječivog prirasta i etata. 3. Princip polrajnosti prihoda na drvu temelji na osnovnom postulatu uravnoteženosti: u normalnoj šuma sječe se prirast. Prosječni godišnji prirast je osnovni regulator a diferencija konkretne i normalne drvne mase dodatni pokazatelj sječnih zahvata. U toj kombinaciji osiguravaju svakogodišnju sječu jednakih količina drvne mase u tretiranoj šumi. Do danas se taj najstariji uređajni princip pojmovno i bitno mijenjao tako, da je u konačnom obliku proširen na sve funkcije šume (princip sveukupnog korištenja), a kalkulacija etata proširena na više jedinice prostorne podjele. 4. Općeniti oblik formule za etat za sve normalno-zališne metode |