DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 76 <-- 76 --> PDF |
nosti starih za sječu zrelih sastojina, pa se vrijednost mladih sastojina i vrijednost zemljišta nije mogla procijeniti. To je potaknulo Josipa II. da od stručnjaka zatraži mišljenje o načinu procjene vrijednosti šuma. Od brojnih pristiglih mišljenja usvojeni su prijedlozi najviših činovnika dvorske kancelarije Lerbacha, Kaschnitza, Erbe na, Aisnera i Holzmeiste r a. Vrijednost šuma — prema njihovu prijedlogu — valja procjenjivati po prihodnoj sposobnosti šuma, kapitaliziranjem šumske rente za šume kao organske cjeline. Izdvojeni prijedlog Holzmeistera , da se vrijednost šuma određuje razlučeno po vrijednosti zemljišta i vrijednosti sastojina, (kako se i danas računa vrijednost šuma) nije usvojen s obrazloženjem: šumska renta sadrži oba prihoda (zemljišta i sastojine) koji se ne mogu razlučiti pa prema tome ni vrijednost posebno izračunati. Na osnovi carske odluke od 7. VII. 1788. god. o usvajanju spomenutog prijedloga prve četvorice, dvorska kancelarija izdaje 12. VII. 1788. god. Uredbu u obliku »normale« za procjenu vrijednosti samostanskih šuma. Kasnije — sve do 1870. god. — procjenjivana je po toj Uredbi i vrijednost državnih šuma namijenjenih prodaji a potom i vrijednost vlastelinskih šuma kod diobe i izravnanja u pravima nasljedstva. »Normala« je najveća moguća drvna masa stručno njegovane sastojine u dobi sječe (fundus instruetus), ali one vrste drveća koja se na tom (apsolutno šumskom) zemljištu može najbolje uzgojiti. U Uredbi je »normala« definirana kao najveća količina drveta koju stručno rukovođena šuma može svake godine dati, što izraženo stručnim jezikom znači da je »normalu« pretstavljala drvna masa najstarije za sječu zrele sastojine, koja je do dobi sječe postigla najveći prosječni godišnji sječivi prirast. Prosječni godišnji prirast određen kvocijentom »izmjerene drvne mase« i »stručno utvrđene starosti« (ophodnja) tijekom koje je šuma postigla zrelost za sječu, koristio se kao element obračuna vrijednosti. Godišnji neto prihod jednak je umnošku prosječnog godišnjeg prirasta i cijene drveta na panju, umanjen za godišnje upravne troškove. Kapitaliziranjem neto prihoda određenim kamatnjakom dobivena je vrijednost šuma (komercijalna zrelost). Za nedovoljno njegovane, kao i za sječu još nezrele šume vrijednost se određivala tako da je prethodno utvrđena »normalna drvna masa« i njezina vrijednost u šumi zreloj za sječu uzrasloj na zemljištu istog boniteta, a zatim vrijednost nenjegovane ili nezrele sastojine srazmjerno razlici drvne mase i njezine vrijednosti od »normale«. Iako je formula bila namijenjena računanju vrijednosti šuma, njena pravilna primjena pretpostavljala je dobro poznavanje i što točnije definiranje osnovnih parametara šume značajnih za pojmovno cjelovit stručni opis njenog stanja u vrijeme procjene. Brojnost stručnih parametara potaknula je šumarske stručnjake da onaj dio izvorne formule koji se odnosi na šumu transformiraju u oblik primjenjiv i u šumarstvu. Njihova nastojanja ubrzo postaju stvarnost. Prvi pokušaj prilagodbe Austrijske kameralne takse za primjenu u šumarstvu potječe od J. Bolima , 1805. (nadšumara iz Moravke). On je gra 316 |