DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 75     <-- 75 -->        PDF

U sklopu ove zadaće, uređivanje šuma nije samo puki voditelj evidencije


o stalnom smanjivanju šumske površine, što se s obzirom na ovlaštenja ne
može zaustaviti.
Kontinuirano, maksimalno se zalaže za povećavanje šuma pravovremenim
pošumljavanjem postojećih i sječama određenih vrsta ogoljelih površina.


Realizacija navedenih osnovnih zadaća uređivanja šuma djelomično je
ograničena krutošću pozitivnih zakonskih propisa, koji su ponekad brana
kreativnosti prevoditelja radova (G a š p a r e v i ć, F., 1987.). Osim toga,
organizacija i način financiranja dugoročnih znanstvenih istraživanja, uvjeti
rada kao i zastarjelost opreme, nisu usklađeni s potrebama te je uređivanje
šuma prisiljeno koristiti postojeće provjerene metode, postupke i formule,
jer za uvođenje novih — s obzirom na neprimjerene okolnosti — nema
uvjeta.


Uz ograničene mogućnosti unapređenja realizacije osnovnih zadaća,
predbacivati uređivanju šuma da se u radu koristi linijom manjeg otpora,
a dugoročnu primjenu provjerenih metoda etiketirati konzervativizmom, nije
ništa drugo već osporavanje značaja i uloge ove discipline u šumarstvu, zatvaranjem
očiju pred činjenicama.


Da nije u pitanju konzervativizam, pokazati će i bez posebnih obrazloženja
ova retrospektiva postanka i primjene jedne od najstarijih metoda za
uređivanje šuma u nas.


2.
U povijesti razvitka znanstvene misli u uređivanju šuma nisu rijetki
slučajevi da su se izvjesne metode, postupci i formule vrlo dugo zadržali
u uređajnoj teoriji i praksi. Njihovo prihvaćanje i duga primjena u najširoj
praksi dokazuju da su bile temeljite, svrhovite i jamčile kontinuitet razvitka
i opstanka šuma. Jedna od takvih je i formula Austrijske kamelarne takse,
koju H. Knuche l (1950., str. 160) i naziva Opća formula za etat.


Formula je nastala iz nužde u vrijeme reformacije Josipa II., najstarijeg
sina Marije Terezije, poznate šumarskoj javnosti po prvom Zakonu o
šumama (1769. god.), koji se smatra i našom prvom Instrukcijom za uređivanje
šuma na hrvatskom jeziku.


U početku formula služi za određivanje vrijednosti šuma (od 1788. god.),
a nedugo zatim (od 1810. god.) počinje se primjenjivati i za računanje etata
u uređivanju šuma.


Postanak metode može se u najkraćim crtama opisati ovako:
Poslije smrti majke (1780. god.) Josip II. preuzima austrijsko prijestolje.
Postaje samovladar. Vlada autokratski bez Sabora. Odmah započinje
opsežne reforme u duhu prosvjetiteljskog apsolutizma. Prve mjere upravljene
su protiv crkve. Godine 1781. oduzima katoličkoj crkvi položaj državne
crkve (religio dominans). Slijedeće godine zatvara samostane i konfiscira
imovinu, jer isusovce (jezuite) smatra najjačom pro ture formacijskom snagom.
Prostrane konfiscirane površine šuma i poljoprivrednog zemljišta stavlja
pod državnu upravu. Oduzeta imanja uprava je procjenjivala i prodavala.
Pri procjeni dolazilo je do oprečnih postupaka i nesporazuma, jer se vrijednost
konfisciranih samostanskih šuma određivala po upotrebnoj vrijed