DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 74 <-- 74 --> PDF |
kratkoročnih pokusa bez praktički dokazanog krajnjeg rezultata u dugoročnoj primjeni, odnosno bez jasne vizije šume u budućnosti, teško stjecala »pravo građanstva« u uređajnoj teoriji i praksi. Zbog toga se uređivanju šuma (još i danas) prigovara da je konzervativno i da je ono — glede uloge i značaja ove discipline u šumskom gospodarstvu — jedan od uzroka usporenog trenda promjena u osuvremenjivanju gospodarenja šumom. Ova konstatacija stvara privid da je uređivanje šuma kočnica napretka šumskog gospodarstva. Konstatacija je po našem mišljenju ishitrena i površna, jer ne uzima u obzir osnovna obilježja prirodnog razvitka šume iz kojih proizlaze gospodarske zadaće uređivanja šuma. Dugo trajanje proizvodnog procesa zahtijeva stabilnu organizaciju dugoročnog rasporeda gospodarskih postupaka u vremenu. Velike površine prekrivene šumom zahtijevaju postojanost prostorne podjele i rasporeda korištenja sastojina u prostoru. Prva, osnovna zadaća uređivanja šuma se prema navedenim obilježjima šumskog gospodarenja sastoji u kontinuiranom dugoročnom planiranju i trajnom vođenju gospodarenja. Nužnost kontinuiteta dugoročnog planiranja i trajnog praćenja realizacije planova ne može se kvalificirati kao konzervativizam. Brojni biotički, abiotički i antropogeni faktori se u kompleksnoj interakciji utjecaja na razvitak pojedinih stabala, sastojina kao i cijele šume međusobno nadopunjuju, isključuju i po dominantnosti utjecaja neprekidno mijenjaju. U takvoj situaciji, jedina pretpostavka uspješne organizacije i vođenja gospodarenja od strane uređivanja šuma je kontinuitet praćenjarazvitka šuma. Ono mora u svakom momentu imati uvid u postojeći produktivni potencijal šumskih resursa, kako bi moglo ispunjavati i drugu osnovnu zaduću koja se sastoji u trajnom podržavanju uravnoteženosti između produktivnog potencijala šume s jedne i zadovoljenja različitih potreba zajednice koje se iz šume mogu polučiti po principu potrajnosti sveukupnogkorištenja, s druge strane. Kontinuitet praćenja razvitka uz trajno podržavanje uravnoteženosti odnosa šumske produkcije i sveukupnog korištenja ni u kom se slučaju ne može poistovjećivati s konzervativizmom. Stalno rastuće potrebe zajednice za sveukupnim korištenjem šumskih resursa, uređivanje šuma ne može zadovoljavati samo podržavanjem uravnoteženosti odnosa produkcije i korištenja na razini postojećeg stanja šume. Povećavanje i proširivanje dijapazona korištenja šumskih resursa nameću uređivanju šuma treću osnovnu zadaću koja se sastoji u stalnom podizanju, proširivanju i optimalizaciji produktivnog potencijala šumskih resursa (Klepac, D., 1987.). U rješavanju ove zadaće uređivanje šuma nastoji iznalaženjem optimalne veličine zalihe i njene strukture, najvećeg mogućeg prirasta i najpovoljnijeg odnosa: drvna zaliha — prirast — etat u svim tipovima šuma i oblicima gospodarenja postići razinu optimalne uravnoteženosti, jer samo u tom slučaju može u potpunosti zadovoljiti princip potrajnosti sveukupnog korištenja. 314 |