DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 71 <-- 71 --> PDF |
ljećima i koji je podržan od šumarske struke. Šume su danas jedna od najznačajnijih kategorija hrvatskog prostora. Kad se donosi odluka o pretvorbi šume u tijelo prometnice, u dio urbanog prostora ili kada se šuma oštećuje dalekovdom, naftovodom ili ako se promjenom vodnog režima u nizinskim šumama promjeni stojbina ponajčešće se radi o potpunom uništenju nezamjenjivog prirodnog bogatstva. Poslije rata se očekuje nagli industrijski razvoj i pritisak na neurbanizirana područja. Jedan od načina da se šume zaštite je utvrđivanje njihove stvarne cijene čiji se najveći dio nalazi u društvenoj i ekološkoj grupi Svaku konkretnu sastojinu potrebno je prilikom ocjene pojedinih općekorisnih funkcija dobro definirati kako sa stajališta pojedinih dijelva biotopa i vegetacije tako i sa stajališta sastajine. Isto tako potrebno je utvrditi kolika je njena ekološka funkcija u odnosu na potencijalnu. Znamo da je prirodna, raznolika i zrela šuma u potpunoj ekološkoj funkciji pa je potrebno stanje naše konkretne sastojine usporediti sa spomenutim optimumom, odnosno sa slučajem kada šuma posjeduje maturitet, diverzitet i naturalitet. U svakome slučaju potrebno je odrediti ekološko učešće sastojine što će značajno utjecati prilikom davanja ocjena. Prilikom ocjene koristimo se standardnim podlogama (gospodarske osnove, opći klimatski podaci, pedološka i vegetacijska karta, opis sastojine u trenutku procjene) što doprinosi objektivnosti našega suda. Oštećenost šume propadanjem nove vrste ne treba prilikom ocjene uzimati u obzir budući da je to posljedica imisijske funkcije šume. Smatramo da i dalje treba intenzivno istraživati kako bi se dobili podaci za bolji i objektivniji način vrednovanja općekorisnih funkcija šume, ali da je još preuranjeno posezati za rezultatima istraživanja koji se temelje na premalnom broju uzoraka i parametara te neprovjerenom modelu. Kao osnovu za izračunavanje cijene općekorisne funkcije šume koristimo metodologiju koju je prihvatio Upravni odbor Javnog poduzeća »Hrvatske šume«. Ta metodologija je vrlo prikladna jer se njenim korišćenjem može izračunati cijena kako konkretne drvne zalihe kod dozrijevajuće i zrele šume tako i mladih sastojina, zatim preborne šume i svih degradicijskih stadija kontinentalnih i mediteranskih šuma. Dobivenu cijenu množimo sa zbrojem ocijena društvenih i ekoloških funkcija konkretne šume. LITERATURA Christmann , V. (1979): Die Funktionen der Wälder um Kaiserlautem, Mitteilungen des Arbeitskreises für Forstliche Biometrie. P lochmann , R, (1985): Der Bergwald in Bayern als Problemfeld der Forstpolitik, Allg, Forst — und — Jagd — Zeitung, Heft 8, str. 138—142. P r p i ć, B. et al. (1987): Studija hidrološke sanacije šume Repaš, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ZIŠ, 33 str. Prpić, B. i Mayer, B. (1987): Studija utjecaja HES Strelečko na poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb, str. 56—64. Prpić, B. (1980): Ekolgija šuma, skripta, S a b a d i, R. et al. (1990): Općekorisne funkcije šuma i problem njihova vrednovanja u razvoju narodnoa sospodarstva, Glasnik za šumske pokuse, knjiga 26, str. 461—470.´ 311 |