DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 71     <-- 71 -->        PDF

ljećima i koji je podržan od šumarske struke. Šume su danas jedna od najznačajnijih
kategorija hrvatskog prostora.


Kad se donosi odluka o pretvorbi šume u tijelo prometnice, u dio urbanog
prostora ili kada se šuma oštećuje dalekovdom, naftovodom ili ako se
promjenom vodnog režima u nizinskim šumama promjeni stojbina ponajčešće
se radi o potpunom uništenju nezamjenjivog prirodnog bogatstva.


Poslije rata se očekuje nagli industrijski razvoj i pritisak na neurbanizirana
područja. Jedan od načina da se šume zaštite je utvrđivanje njihove
stvarne cijene čiji se najveći dio nalazi u društvenoj i ekološkoj grupi


Svaku konkretnu sastojinu potrebno je prilikom ocjene pojedinih općekorisnih
funkcija dobro definirati kako sa stajališta pojedinih dijelva biotopa
i vegetacije tako i sa stajališta sastajine. Isto tako potrebno je utvrditi
kolika je njena ekološka funkcija u odnosu na potencijalnu. Znamo da je
prirodna, raznolika i zrela šuma u potpunoj ekološkoj funkciji pa je potrebno
stanje naše konkretne sastojine usporediti sa spomenutim optimumom,
odnosno sa slučajem kada šuma posjeduje maturitet, diverzitet i naturalitet.
U svakome slučaju potrebno je odrediti ekološko učešće sastojine što će
značajno utjecati prilikom davanja ocjena.


Prilikom ocjene koristimo se standardnim podlogama (gospodarske osnove,
opći klimatski podaci, pedološka i vegetacijska karta, opis sastojine
u trenutku procjene) što doprinosi objektivnosti našega suda. Oštećenost
šume propadanjem nove vrste ne treba prilikom ocjene uzimati u obzir budući
da je to posljedica imisijske funkcije šume.


Smatramo da i dalje treba intenzivno istraživati kako bi se dobili podaci
za bolji i objektivniji način vrednovanja općekorisnih funkcija šume,
ali da je još preuranjeno posezati za rezultatima istraživanja koji se temelje
na premalnom broju uzoraka i parametara te neprovjerenom modelu.


Kao osnovu za izračunavanje cijene općekorisne funkcije šume koristimo
metodologiju koju je prihvatio Upravni odbor Javnog poduzeća »Hrvatske
šume«. Ta metodologija je vrlo prikladna jer se njenim korišćenjem
može izračunati cijena kako konkretne drvne zalihe kod dozrijevajuće i
zrele šume tako i mladih sastojina, zatim preborne šume i svih degradicijskih
stadija kontinentalnih i mediteranskih šuma. Dobivenu cijenu množimo
sa zbrojem ocijena društvenih i ekoloških funkcija konkretne šume.


LITERATURA


Christmann , V. (1979): Die Funktionen der Wälder um Kaiserlautem, Mitteilungen
des Arbeitskreises für Forstliche Biometrie.
P lochmann , R, (1985): Der Bergwald in Bayern als Problemfeld der Forstpolitik,
Allg, Forst — und — Jagd — Zeitung, Heft 8, str. 138—142.
P r p i ć, B. et al. (1987): Studija hidrološke sanacije šume Repaš, Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, ZIŠ, 33 str.
Prpić, B. i Mayer, B. (1987): Studija utjecaja HES Strelečko na poljoprivredu
i šumarstvo, Zagreb, str. 56—64.
Prpić, B. (1980): Ekolgija šuma, skripta,


S a b a d i, R. et al. (1990): Općekorisne funkcije šuma i problem njihova vrednovanja
u razvoju narodnoa sospodarstva, Glasnik za šumske pokuse, knjiga
26, str. 461—470.´


311