DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Ocjenu 1 dobivaju šumski kompleksi u gorama i planinama koji svojim postojanjem smanjuju utjecaj vjetra, za manje od 50%». Za ove ocjene potrebno je dobro poznavati lokalne prilike. 8. Šume za zaštitu prometnica Ove šume služe zaštiti vrlo prometnih cesta te željezničkih pruga, a postojanjem ovih šuma se postiže veća sigurnost u prometu. Zaštitna funkcija ovih šuma se sastoji u sprečavanju padanja kamenja, muljevitih i snježnih nanosa, udara vjetra te u poboljšanju uvjeta vožnje na cestama s puno zavoja. Dokazano je nadalje da rub šume utječe na smanjenje umora vozača. U ovoj ekološkoj funkciji ocjenu 3 dobivaju šume koje štite istovremeno od vjetra, pada kamenja i poboljšavaju uvjete vožnje. Ocjenu 2 dajemo šumama s dvije, a ocjenu 1 samo s jednom funkcijom. 9. Zaštitna područja i objekti Šume u zaštitnim područjima su unaprijed definirane pa nema potrebe da se o pojedinim oblicima zaštite posebno raspravlja. Smatramo da je oc jena unaprijed utvrđena stupnjem zaštite što je nužno logički povezati. Tako dobivaju Ocjenu 10: Nacionalni parkovi, spomenici prirode, šume za očuvanje genofonda i arboretumi. Ocjenu 9: Strogo zaštićeni i specijalni rezervati i park šume. Ocjenu 8: Parkovi prirode i zaštitne šume prema gospdarskim osnovama. Ocjenu 7: Zaštićeni krajolici. Ocjenu 6: Šume s posebnom namjenom (znanost, nastava) pokusne po vršine. RASPRAVA I ZAKLJUČAK Predložen način utvrđivanja općekorisnih funkcija šume smatramo u današnjim prilikama prihvatljivim radi jednostavnosti te velikih mogućnosti primjene budući da su zastupljene sve općekorisne funkcije šume s kojima smo se do danas susreli prilikom naših procjena. Dogovori o utvrđivanju vrijednsti općekorisnih funkcija šume bili su obično naslonjeni na iskustva naprednijih zemalja (USA, Njemačka, Čehoslovačka i dr) gdje se drvna zaliha konkretne šume, odnosno njena cijena pomnožila s faktorom koji se kretao u rasponu od 2,5 do 36. Kako bi i u nas postigli kakvo takvo suglasje, prilikom utvrđivanja spomenute vrijednosti, na ekološkim smo i šumarskim skupovima dogovarali o množitelju koji je 1978. na III. Kongresu ekologa dogovoren da iznosi 5, a na Šumarskom savjetovanju u Drveniku 1989. da iznosi najmanje 10. Uvijek smo, međutim, držali da je vrijednost šume u Hrvatskoj nešto veća od vrijednosti u drugim podjednako šumovitim zemljama kako radi razvoja turizma tako i radi njihova prirodnog sastava koji se stvarao sto 310 |