DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Jakost erozije tla ovisi o nagibu padine, njenoj dužini, njenom obliku (konveksno, konkavno), značajkama tla (tekstura, struktura, skeletnost), izloženost strani svijeta i oborinama. Opasnost od akvatične erozije je naročito povećana u nagibima većim od 20° (glinovita tla od 15°), smanjenjem veličine čestica tla, disperzijom i zbijanjem tla (povećano površinsko utjecanje), na južnim ekspozicijama radi povećanog topljenja snijega, dugotrajne kiše, nepropusna geološka podloga. Ocjenu 3 za protiverozionu funkciju dobivaju šume u nagibima većini od 15° zatim i one u bujičnim slivovima te šume koje sprečavaju klizanje tla. Ocjenu 2 dajemo šumama u nagibima od 5° do 15°, a ocjenu 1 dobivaju šume u nagibima manjim od 5° te one s prekinutim i progaljenim sklopom kao i sastojine u razvojno fazi pomlatka. 2.3. Zaštita od lavina Ova funkcija šume je vrlo značajna u alpskom području dok su u nas lavine rijetka pojava. U područjima gdje nastaje lavina šuma sprečava postanak lavine i klizanje snijega i ako je lavina nastala ona je zaustavlja. Šuma koja u nas štiti od lavina ili klizanja snijega dobiva ocjenu 3 jer u ovoj funkciji nema stupnjevanja. Takve šume moraju imati obrast od 1 000 do 5 000 stabala po ha. 2.4. Klimatska funkcija šume Klimazaštitna šuma ublažava susjednim naseljima i poljoprivrednim površinama klimatske ekstreme, dok u većim prostorima osigurava izmjenu zraka te spriječava pojavu hladnih zračnih strujanja. Sve šume u Republici Hrvatskoj obavljaju klimazaštitnu funkciju. Utjecaj šume zamjećuje se do 60 km udaljenosti od ruba šumskog kompleksa veličine od najmanje 4 000 ha. Što je kompleks šume prostraniji to je utjecaj šume veći. Šuma ljeti povećava vlažnost zraka ali i njegovu turbulenciju u više slojeve atmosfere, što djelomično pripada u imisijsku funkciju šume. Što je šumovitost krajolika manja to je klimazaštitna funkcija zanimljivija, a naročito u nas jer su površine bez šume u žitorodnom dijelu Hrvatske (gornja Podravina, Osijek, Đakovo) gdje, s obzirom na kontinentalnu klimu skoro od svakog odraslog stabla očekujemo klimatski utjecaj. Ocjenu 3 dobivaju šume udaljene do 40 km od većih naselja i turističkih mjesta (Medvednica, Gorski kotar, Biokovo i dr.) i šume u žitorodnim kontinentalnim te sredozemnim i polusredozemnim područjima gdje se razvija poljoprivreda (Slavonija, Podravina, Ravni kotari, Konavlje, dolina Neretve, Istra, Cetinska krajina i dr.). Ocjenu 2 dobivaju šume koje su od većih naselja i turističkih centara udaljene preko 60 km i šumski kompleksi izvan naseljenih mjesta, a udaljeni od manjih naselja i poljoprivrednih površina manje od 40 km. Ocjenu 1 dobivaju degradirane šume kao što su šikara, makija, garig, blaga kamenjara, kulture do 5 godina starosti i šume koje su od manjih naselja i poljoprivrednih površina udaljene više od 60 km. 308 |