DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 61 <-- 61 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS ÜDK 630*652 i 99 Sum. list CXVI (1992) 301 O VRIJEDNOSTI OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUME Branimir PRPIĆ* SAŽETAK: Autor opisuje općekorisne funkcije šume u Hrvatskoj uz kritički osvrt na dosadašnju procjenu njihove vrijednosti. Smatra da je ovo područje do danas nedovoljno istraženo i da se na osnovi dosadašnjih rezultata ne mogu dali izmjereni podaci kojibi poslužili kao čvrsta osnova za obračun vrijednosti. Predlaže da se vrijednost općekorisnih funkcija šume utvrđujuna osnovi procjene i ocjene. Autor daje podjelu i opis općekorisnihfunkcija šume u upute za ocjenjivanje i predlaže da taj posao obavlja dobar poznavatelj šumskog ekosustava. Ključne riječi: općekorisne funkcije šuma, ocjena i vrednovanje društvenih i ekoloških funkcija. UVOD Prilikom prenamjene šume ili šumskog zemljišta utvrđuje se njihova sveukupna vrijednost. Ona se sastoji od proizvodnosti šume i to kao ekosustava u smislu njezine primarne i sekundarne proizvodnje (integriran biljni i životinjski prirast) te njezinih općekorisnih funkcija. Vrijednost primarne i sekundarne proizvodnje dobivamo srazmjerno jednostavno budući da imaju tržišnu cijenu. Za općekorisne funkcije šume se zna da povećavaju kakvoću čovjekova života i da su preduvjet njegova normalnog tijeka kao i da je vrlo teško utvrditi njihovu egzaktnu cijenu. Općekorisne funkcije šuma se dogovorno određuju procjenom. Procjena vrijednosti općekorisnih funkcija jedne šume temelji se na utvrđivanju njenog utjecaja na čovjekov okoliš u smislu njegove zaštite kao i značaja te šume u krajoliku. Prilikom procjene bitno je ustanoviti koje općekorisne funkcije ona pruža. Preduvjet za procjenu je popis i opis općekorisnih funkcija te utvrđivanje učešća konkretne šume u obavljanju pojedine funkcije. Do danas je bilo više pokušaja da se određene općekorisne funkcije kvantificiraju i da im se utvrdi cijena na osnovi lakše mjerljivih parametara. Ove metode ne možemo prihvatiti jer se sastoje od mjerenja, ali i procjene te mogu rezultirati vrlo umanjenim vrijednostima. Mjerljiv i para metri se uzimaju u obzir, a nemjerljivi ignoriraju iako se zna da predstavljaju značajne vrijednosti u zaštiti čovjekova okoliša. Kao primjere velikih, ali nemjerljivih funkcija spomi * Prof. dr. Branimir Prpić, Šumarski fakultet Zagreb 301 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 62 <-- 62 --> PDF |
njemo estetsku, poglednu i ekološkouporišnu. Isto tako je dvojbena tvrdnja o mogućnosti veličinskog izražavanja utjecaja šume na regulaciju režima voda (Sabad i et al. 1990.) što je nemoguće učiniti bez vrlo složenih mjerenja u slivu kojemu pripada konkretna šuma kao i hidroloških mjerenja u sastojim. Smatramo da je pomno obavljeno stručno ocjenjivanje po dobrome poznavatelju šumskoga ekosustava jedini prihvatljivi put za utvrđivanje vrijednosti svih općekorisnih funkcija šume. Kako se već dulje vrijeme bavimo ovim problemom dajemo prijedlog obračuna vrijednosti općekorisnih funkcija šume temeljen na našim i tuđim iskustvima. PRIJEDLOZI PODJELA OPĆEKORISNIH FUNKCIJA Gotovo sve podjele funkcija šume razvrstane su u tri osnovne grupe kojima su obuhvaćene: 1. proizvodna ili sirovinska, 2. društvena ili socijalna i 3. zaštitna ili ekološka. Zapaženiju podjelu funkcija šume obavio je Proći an (1969), a kasnije proširio njegov učenik Christma n (1979) koji ih dijeli u: 1. Funkcija iskorišćivanja šuma 1.1. Proizvodnja sirovina 1.2. Funkcija potrajnosti 1.3. Funkcija dohodovanja 1.4. Osiguranje radnih mjesta 2. Zaštitne funkcije 2.1. Vodozaštitna funkcija 2.2. Protiveroziona funkcija 2.3. Klimatska funkcija 2.4. Protivimisijska funkcija 2.5. Zaštita prometnica 2.6. Zaštita prirode i krajolika 3. Rekreacijska funkcija 3.1. Posjetitelji šume i njihov broj 3.2. Rekreacijske šume U Christmannovu prijedlogu grupe funkcija pod rednim brojem 2. i 3. spadaju u općekorisne. Smatramo da je danas najpotpuniji popis općekorisnih funkcija koji se koristi u Njemačkoj prilikom kartiranja općekorisnih funkcija šume, a kojega je izdala Radna grupa za njegu krajolika u Miinchenu 1982. U tim uputama općekorisne funkcije su razvrstane ovako: 1. Zaštitne funkcije šume 1.1. Vodozaštitne šume 1.2. Šume za zaštitu tla 1.3. Šume za zaštitu od lavina 1.4. Klimazaštitne šume 1.5. Protivimisijske šume |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 63 <-- 63 --> PDF |
1.6. Pogledne šume 1.7. Šume koje štite prometnice 1.8. Zaštitina područja s pririodnoznanstvenim ciiljem 2. Rekreacijska funkcija šume 3. Zaštita većih područja 3.1. Parkovi prirode 3.2. Nacionalni parkovi 3.3. Zaštićeni krajolici 3.4. Područja zaštićene prirode 4. Zaštićene površine bez šume U ovome priručniku daju se upute za procjenu stabilnosti biotopa odnosno njegovih dijelova kao i za procjenu stabilnosti sastojine. Ocjene se kreću u rasponu od 1 do 3. Za naše potrebe razvrstali smo općekorisne funkcije šume u društvene ili socijalne te u ekološke ili zaštitne, a kod toga smo uzeli u obzir prirodnu raznolikost naše domovine kao i našu težnju za većim razvojem turizma. U odnosu na opisana razvrstavanja naš prijedlog smo nadopunili turističkom, estetskom, ekološkouporišnom i vjetrozaštitnom funkcijom, što smo držali neophodnim u našim uvjetima. Kod svake funkcije šume naveli smo raspon ocjena kako bi dobili množitelj za utvrđivanje vrijednosti, a na osnovi stvarne ili potencijalne vrijednosti drva. Naše razvrstavanje općekorisnih funkcija izgleda ovako: Naziv općekorisne funkcije Raspon ocjena 1. Društvene (socijalne) funkcije 1.1. Turistička funkcija šume 0 — 3 1.2. Estetska funkcija šume 0 — 3 1.3. Ekološka funkcija šume 0 — 3 1.4. Rekreacijska funkcija šume 0 — 5 1.5. Zdravstvena funkcija šume 0 — 3 2. Ekološke (zaštitne) funkcije 2.1. Hidrološka funkcija šume 1 — 4 2.2. Protiveroziona funkcija šume 1 — 3 2.3. Zaštita od lavina 3 2.4. Klimatska funkcija šume 1 — 3 2.5. Protivimisijska funkcija šume 1 — 3 2.6. Pogledne šume 3 2.7. Vjetrobrane šume 0 — 3 2.8. Šume za zaštitu prometnica 0 — 3 2.9. Zaštitna područja i objekti 6 — 10 Iz prijedloga vidimo da je najmanja ocjena koju može dobiti jedna šumska sastojina 6, a najveća 52 koja je samo teoretski moguća. 303 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 64 <-- 64 --> PDF |
OPIS OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA I OCJENA NJIHOVE VRIJEDNOSTI 1. Društvene funkcije 1.1. Turistička funkcija šuma Turističku funkciju imaju šume koje svojim položajem, izgledom, ali i drugim funkcijama povećavaju turistički promet. Ova je funkcija vrlo značajna za Republiku Hrvatsku koja velik dio svoga razvoja temelji na turizmu. Šumoviti krajolik je dobra podloga za razvoj turizma. Gdje je više šume turizam se bolje razvija. Ovo se odnosi na sve njegove oblike, a posebno je naglašeno za turizam uz jadransku obalu. U kontinentalnom dijelu naše domovine šume su dobro raspoređene, a nema ih dovoljno u sredozemnom i polusredozemnom području. Turizam se dobro razvio u onim područjima naše obale u kojima prevladava šumoviti krajolik. To su otoci Rab, Lošinj i Hvar, čitavo područje Istre, Makarsko primorje i dr. Isto tako i vožnja kroz šumoviti krajolik, a naročito kroz šumu predstavlja svojevrstan doživljaj, a smanjuje i umor vozača za dugačkih i napornih putovanja od srednje Europe do naše obale. Poseban vid predstavlja gorski i planinski turizam u višim dijelovima gorja i u planinama gdje šuma s planinskim vodotocima i stijenama te vidikovcima privlači posjetitelje. U takvim područjima se razvija seoski turizam. Radi razvoja turizam u nas je potrebno pošumiti određene površine uz morsku obalu te u submediteranskom zaleđu (utjecaj na klimatske prilike i pitka voda). Ocjenu za turističku funkciju dobivaju sve one šume koje se nalaze uz jadransku obalu od otoka do grebena Dinarskog gorja, zatim šume kroz koje putujemo automobilom ili vlakom iz kontinentalnog područja na obalu Jadrana i to kako one kroz koje prolazimo tako i one koje se nalaze u krajoliku u dosegu našega pogleda. U turističke šume pripadaju i one koje se nalaze u području gdje se razvija ili gdje će se razviti seoski turizam (Gorski kotar, Žumberak, obronci Velebita i dr.). Dodjela ocjene od 1 do 3 ovisi o značenju šume za turizam. Kada šuma ne utječe na turizam dobiva ocjenu 0. Najvišu ocjenu — 3 dobivaju šume uz kupališta i hotele, uz morsku obalu koje su od obale ili od hotela odnosno od nekakvoga sadržaja koji služi neposredno turizmu, udaljene 3 km. Najvišu ocjenu dobivaju šume na lokalitetima tranzitnog turizma gdje se posjetitelji zadržavaju od nekoliko sati do nekoliko dana kao i šume u centrima razvoja seoskog turizma. To su npr. šume uz Nacionalni park »Plitvice«, šume uz Lokvarsko jezero i Premužićevu stazu i dr., zatim šume uz turističke magistrale te šume u riječnim dolinama gdje se razvija ekološki turizam (Park prirode Lonjsko polje i dr.). Svi nacionalni parkovi i strogo zaštićeni rezervati šumske vegetacije dobivaju isto tako najvišu turističku ocjenu. Ocjena 2 daje se šumama koje su od turističkih centara udaljene do 10 km zračne linije, zatim šumama uz turističke magistrale koje se nalaze u vidokrugu krajolika gledano s ceste, šumama koje služe za lovni turizam, nizinskim šumama uz obale plovnih rijeka po kojima se odvija promet izletničkih brodova kao i svim šumama bez obzira na udaljenost od turističkog naselja koje neposredno služe turizmu koji se razvija u navedenome naselju |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 65 <-- 65 --> PDF |
(šuma u koju se dolazi organizirano da bi si vidjela nekakva prirodna rijetkost npr. vodopad, stijena, pećina, stara šuma i dr.). Ocjenu 1 dobivaju šume koje su udaljenije od 10 km zračne linije od turističkih naselja, a posjeduju zaštitnu funkciju koja služi razvoju turizma kako bližih tako i udaljenijih turističkih centara (vodozaštitna, klimatska, imisijska funkcija). 1.2. Estetska funkcija šume Pod estetskom funkcijom šume podrazumijevamo lijep izgled krajolika koji je izazvan prisustvom šume. Šuma u krajoliku uvjetuje sklad i ljepotu. Pejzaž bez šume je redovito dosadan i prostor djeluje siromašno. Danas skoro da i nema u nas prostora koji je potpuno ispunjen šumom ili koji je bez šume. Krajolike koji su u nas potpuno obrašteni šumom nalazimo u Gorskom kotaru i u Dinarskom gorju, ali i oni su isprekidani većim ili manjim poljoprivrednim površinama. Estetska funkcija šume dolazi najviše do izražaja u krajolicima oko gradova i industrijskih centara. Vrlo lijepo djeluje kombinacija poljoprivrednih čestica i šume. Lijep je izgled krajolika kada se u njemu smjenjuju oranice, pašnjaci, livade, vinogradi i voćnjaci sa šumom. Ljepota bjelogorične šume dolazi do izražaja u proljeće kada drveće lista i cvate kao i u jesen kada različite vrste drveća poprimaju različitu boju lišća. Crnogorične šume su monotone jer se tijekom godine izgled njihovih krošanja ne mijenja. Monotonija se prekida zimi u kontrastu zelene boje rnogorice i bjeline snijega. Ljepota šume osjeti se i onda kada se u nju uđe. Izuzetan ugođaj pruža preborna šuma bukve i jele radi raznolikosti razvojnih stadija kao i mješovita šuma bjelogorice s bogato razvijenim slojem grmlja i prizemnog rašća. U mnogoljudnim gradovima koji su okruženi šumom, kao što je npr. Zagreb, velik broj građana odlazi tijekom vikenda u šumu i često vrlo burno reagira na sječu drveća koja se obavlja iz stručnih razloga. Iz razgovora s građanima možemo često zaključiti da pojedinci vole »svoja« stabla pa se gospodarenje šumom mora prilagoditi ovoj funkciji u smislu produženja ophodnje ili zaštite pojedinih stabala. Vrijednost estetske funkcije procjenjuje se ocjenama od 1 do 3. Šume koje se nalaze u vidokrugu gradova i vide se iz magistralnih prometnica, zatim park šume u gradovima, šume na padinama gora i planina koje se vide i okružuju dolinu s prometnicom, nizinske šume, nizinske šume koje se u vidu kulise protežu uz prometnice ili naselja ili koje zajedno s rijekom uljepšavaju vidik dobivaju ocjenu 3. Niže ocjene za estetsku funkciju dobivaju šume u manjim mjestima i pustim predjelima gdje ovu funkciju koristi manji broj građana. U naseljima s brojem stanovništva od 2 000 do 10 000 daje se ocjena 2, a kada je broj stanovništva manji od 2 000, daje se ocjena 1. U predjelu bez naselja i ceste ne daje se ocjena za estetsku funkciju. Iako šuma izvan vidika ne dobiva ocjenu njeno učešće u ljepoti krajolika može biti vrlo veliko, ali nedovoljno korišćeno. Ovakva šuma može, međutim, imati visoke ocjene sa stajališta ostalih općekorisnih funkcija. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 66 <-- 66 --> PDF |
1.3. Ekološko uporišna funkcija To je šuma integriranih zaštitnih funkcija koja radi toga stječe veću vrijednost sa socijalnog stajališta jer predstavlja značajno ekološko uporište koje uvjetuje stabilnost prostora. Ocjene su od 1 do 3. Ima li uporišna šuma tri zaštitne funkcije dobiva ocjenu 1, do pet funkcija ocjena je 2, a 6 i više zaštitnih funkcija ocjena je 3. 1.4. Rekreacijska funkcija šume Rekreacijska šuma je ona koju izletnici i športaši redovno posjećuju. Ona se obično nalazi u blizini grada ili prometnice i građani je raznoliko koriste. Što je šuma bliže urbanom korpusu to je njena upotrebna vrijednost veća. Za rekreacijsku funkciju šuma mora imati određene značajke, ona mora biti što više prirodna te zrela ili u najmanju ruku srednjedobna. Šuma za rekreaciju većeg kompleksa kao što je npr. Park prirode Medvednica treba imati osim šume i livadne površine, vidikovce, natkrivena mjesta za odmor, ložišta i dr. Rekreacijska funkcija se obično poklapa s turističkom funkcijom što ne mora biti ako šuma ponajprije služi za odmor stanovnicima svojega grada. Korišćenje rekreacijske funkcije je to intenzivnije što je ona pristupačnija. U manjim naseljima pristupačnost zavisi o udaljenosti od centra naselja, a u većim naseljima s organiziranim gradskim prometom (Zagreb, Osijek, Rijeka, Split) zavisi o udaljenosti od dohvata tramvaja, autobusa i dr. Prilikom davanja ocjene rekreacijskoj funkciji šume uzimamo slična načela kao i kod turističke funkcije. Park šume i šume do 2 km udaljene od centra (manja naselja) ili pristupačnog ruba grada (krajnje točke gradskog prometa), šume s trim stazama i trim centrima i šume sa skijaškim stazama dobivaju ocjenu 3. Rekreacijska šuma zadržava ovu ocjenu u pojasu do 30 minuta hoda od ulaza u šumu odnosno u širini od cea 2 km. U tome pojasu je šuma najposjećenija. Ocjenu 2 dobiva rekreacijska šuma iza toga pojasa, dakako ako je tako velika, kao i šuma udaljena od centra naselja ili zadnjih stanica javnog prometa do 10 km s time da ta ocjena vrijedi za pojas do 30 minuta hoda (cea 2 km) dok se za udaljenije dijelove ocjena snizuje na 1. Sve šume udaljenije od 10 km dobivaju ocjenu 1. Šume koje su u funkciji športske rekreacije dobivaju ocjenu 3. Ako se šuma koristi za skijaški šport funkcionalnu površinu potrebno je što više ograničiti. 1.5. Zdravstvena funkcija šume Zdravstvena funkcija proizlazi iz povoljnog utjecaja šumskih ekosustava na ljudsko zdravlje, a potječe od proizvodnje kisika (cea 20 t po ha godišnje), neposrednog utjecaja na patogene organizme koji su opasni za čojeka, te od povoljnog utjecaja na psihu u smislu opuštanja od psihičkih napetosti i frustracija koje donosi atomska civilizacija. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Kako je dio ove funkcije obuhvaćen u rekreacijskoj i protivimisijskoj funkciji dajemo ocjenu samo onim šumama koje neposredno služe zdravstvenim institucijama. Ocjenu 3 dobivaju šume uz bolnice, lječilišta i oporavilišta. Ocjenu 2 dajemo šumama uz hotele i naselja gdje se razvio zdravstveni turizam u smislu oporavka. To su područja od 600 m/nv i više gdje već postoji tradicija (Skrad i Lokve u Gorskom kotaru). Ocjenu 1 dajemo šumama koje su udaljenije od oporavilišta ali ih rekonvalescenti ipak posjećuju. 2. Ekološke funkcije šume 2.1. Hidrolška ili vodozaštitna funkcija šume Hidrološka funkcija se sastoji u pročišćivanju podzemnih i površinskih voda te u stalnosti opskrbe vodom te spriječavanja njenog brzog otjecanja. Svaka šuma obavlja hidrološku funkciju. Utjecaj šume na vodozaštitu ovisi kako o staništu tako i o šumskoj sastojini. Vrlo značajnu ulogu imaju u tome reljef, geološka podloga i tlo, vrste drveća u sastojini, njena starost i sklop krošanja. Ovisno o spomenutim značajkama ovisi učinkovitost šume na hidrološke prilike šumskog prostora. Hidrološki utjecaj šume dolazi naročito do izražaja za dugotrajnih kiša, ljetnih pljuskova s velikom količinom kiše te u proljeće za vrijeme topljenja snijega. Vodno domaćinstvo u šumi ovisi o količini transpirirane vode pojedinih vrsta drveća, o intercepciji pojedine vrste, o evaporaciji, o tlu i njegovoj moći upijanja, o matičnom supstratu te o slojanju u sastojini, o godišnjoj količini oborina te o njihovu rasporedu. Ovisno o povoljnoj ili nepovoljnoj rezultanti navedenih parametara šuma je u vodozaštitnom smislu manje ili više učinkovita. Ocjenu 1 dobivaju šumske sastojine kod kojih još nije došlo do sklopa te ostale sastojine s progaljenim sklopom. Ocjenu 2 dobivaju monokulture bjelogorice i crnogorice sa slabo razvijenim slojem grmlja i preborna šuma bukve i jele čija stabilnost je narušena gospodarenjem u krugovima. Ocjenu 3 dobiva preborna šuma i prirodne mješovite sastojibne bjelogorice i crnogorice. Ocjena 4 pripada onim šumskim sastojinama koje neposredno služe zaštiti voda. To su sve nizinske šume, šume koje štite akumulacije pitke vode i hidrocentrala te šume iznad vodocrpilišta. 2.2. Protiveroziona funkcija šume To je šuma koja štiti svoje tlo od erozije (vodom, snijegom, vjetrom) od osiromašenja tla, padanja kamenja, te puzanja i klizanja tla. Šumski ekosustav je najučinkovitiji zaštitnik od akvatične erozije. Iako šuma ima sve značajke koje utječu na eroziju ona će se ipak događati samo što je konačna bilanca pozitivna jer šuma više stvara tla nego li što se izgubi erozijom. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Jakost erozije tla ovisi o nagibu padine, njenoj dužini, njenom obliku (konveksno, konkavno), značajkama tla (tekstura, struktura, skeletnost), izloženost strani svijeta i oborinama. Opasnost od akvatične erozije je naročito povećana u nagibima većim od 20° (glinovita tla od 15°), smanjenjem veličine čestica tla, disperzijom i zbijanjem tla (povećano površinsko utjecanje), na južnim ekspozicijama radi povećanog topljenja snijega, dugotrajne kiše, nepropusna geološka podloga. Ocjenu 3 za protiverozionu funkciju dobivaju šume u nagibima većini od 15° zatim i one u bujičnim slivovima te šume koje sprečavaju klizanje tla. Ocjenu 2 dajemo šumama u nagibima od 5° do 15°, a ocjenu 1 dobivaju šume u nagibima manjim od 5° te one s prekinutim i progaljenim sklopom kao i sastojine u razvojno fazi pomlatka. 2.3. Zaštita od lavina Ova funkcija šume je vrlo značajna u alpskom području dok su u nas lavine rijetka pojava. U područjima gdje nastaje lavina šuma sprečava postanak lavine i klizanje snijega i ako je lavina nastala ona je zaustavlja. Šuma koja u nas štiti od lavina ili klizanja snijega dobiva ocjenu 3 jer u ovoj funkciji nema stupnjevanja. Takve šume moraju imati obrast od 1 000 do 5 000 stabala po ha. 2.4. Klimatska funkcija šume Klimazaštitna šuma ublažava susjednim naseljima i poljoprivrednim površinama klimatske ekstreme, dok u većim prostorima osigurava izmjenu zraka te spriječava pojavu hladnih zračnih strujanja. Sve šume u Republici Hrvatskoj obavljaju klimazaštitnu funkciju. Utjecaj šume zamjećuje se do 60 km udaljenosti od ruba šumskog kompleksa veličine od najmanje 4 000 ha. Što je kompleks šume prostraniji to je utjecaj šume veći. Šuma ljeti povećava vlažnost zraka ali i njegovu turbulenciju u više slojeve atmosfere, što djelomično pripada u imisijsku funkciju šume. Što je šumovitost krajolika manja to je klimazaštitna funkcija zanimljivija, a naročito u nas jer su površine bez šume u žitorodnom dijelu Hrvatske (gornja Podravina, Osijek, Đakovo) gdje, s obzirom na kontinentalnu klimu skoro od svakog odraslog stabla očekujemo klimatski utjecaj. Ocjenu 3 dobivaju šume udaljene do 40 km od većih naselja i turističkih mjesta (Medvednica, Gorski kotar, Biokovo i dr.) i šume u žitorodnim kontinentalnim te sredozemnim i polusredozemnim područjima gdje se razvija poljoprivreda (Slavonija, Podravina, Ravni kotari, Konavlje, dolina Neretve, Istra, Cetinska krajina i dr.). Ocjenu 2 dobivaju šume koje su od većih naselja i turističkih centara udaljene preko 60 km i šumski kompleksi izvan naseljenih mjesta, a udaljeni od manjih naselja i poljoprivrednih površina manje od 40 km. Ocjenu 1 dobivaju degradirane šume kao što su šikara, makija, garig, blaga kamenjara, kulture do 5 godina starosti i šume koje su od manjih naselja i poljoprivrednih površina udaljene više od 60 km. 308 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 69 <-- 69 --> PDF |
2.5. Imisijska f u nkci j a š u m e Pod ovom funkcijom podrazumijevamo zaštitu naselja od onečišćenog zraka i buke. Šuma je izvrstan prečistač zraka i u svojim krošnjama može zadržati više desetaka tona tvorničke prašine što ovisi o vrsti drveta i gustoći krošanja šume. Asimilacijska površina šumskog drveća je značajno veća od površine koju šuma nastava. Tako jela i smreka imaju 14—15 puta, a bukva i hrast 6—8 puta veću asimilacijsku površinu od površine šume (indeks lišća). Ovo svojstvo čini šumu vrlo učinkovitim pročišćivačem zraka. Protivimisijska funkcija šume inkorporira veliku opasnost od vlastitog propadanja. Ogromne količine otrova kao što su sumporni dioksid, dušični oksidi, l´luor, pesticidi, detergenti, fotooksidanti, teške kovine, metali i dr. gomilaju se u šumi napadajući pojedine dijelove ekosustava. Remećenjem ekološke ravnoteže šumskog ekosustava dolazi do značajnih oštećenja pa i do propadanja šumskog drveća. Prema procjeni iz 1990. u Hrvatskoj je manje ili više oštećeno svako treće stablo. Protivimisijske šume ocjenjujemo prema udaljenosti od naselja, reljefu, intenzitetu vjetra (ruža vjetrova) i izvoru emisija. Ocjenu 3 dajemo šumama koje se nalaze u smjeru glavnog onečišćivača, a u blizini su naselja industrijskog centra ili rekreacijske površine. Istu ocjenu dajemo i šumama u gorju i planinama koje se nalaze u nadmorskim visinama iznad 600 m. Ocjenu 3 dobivaju šume koje sprečavaju buku u naseljima. Šumama (koje prema zadnjem popisu) pokazuju veća oštećenja od prosječnih oštećenja po regijama, dajemo ocjenu 2. Sve ostale šume dobivaju ocjenu 1. 2.6. Pogledne šume ili šume koje vizuelno pokrivaju industrijska postrojenja i druge objekte koji narušavaju estetiku krajolika Pogledne šume su zapravo Potemkinova sela kojima pokrivamo ružne dijelove krajolika. To su pojasevi šume oko tvornica, ispred kamenoloma i smetlišta na složajima jalovine i iskorišćenih površinskih kopova i dr. Pogledne šume dobivaju uvijek ocjenu 3. 2.7. Vjetrobrane šume Šume koje sprečavaju udarac vjetra i popratne nuzpojave kao što je colska erozija, prekomjerno isparavanje i promjene mikroklime. Osim više namjenskih šuma ovu funkciju mogu obavljati i vjetrobrani pojasi. Prema Lei bun d gu n tu (1983) pojas šume širine 90 m smanjuje snagu vjetra za 80"/,,, a širine 44 m — 50»/o. Vjetrobrane šume su u nas značajne u ravnicama sjeveroistočnog dijela Hrvatske te u području bure u Sredozemlju i Polusredozemlju. Šume koje štite naselja od vjetra i koje sprečavaju odnošenje sitnice s poljoprivrednih površina dobivaju ocjenu 3. Ocjenu 2 dajemo šumama koje imaju vjetrozaštitnu ulogu a udaljene su više od 500 m od objekta kojega štite. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Ocjenu 1 dobivaju šumski kompleksi u gorama i planinama koji svojim postojanjem smanjuju utjecaj vjetra, za manje od 50%». Za ove ocjene potrebno je dobro poznavati lokalne prilike. 8. Šume za zaštitu prometnica Ove šume služe zaštiti vrlo prometnih cesta te željezničkih pruga, a postojanjem ovih šuma se postiže veća sigurnost u prometu. Zaštitna funkcija ovih šuma se sastoji u sprečavanju padanja kamenja, muljevitih i snježnih nanosa, udara vjetra te u poboljšanju uvjeta vožnje na cestama s puno zavoja. Dokazano je nadalje da rub šume utječe na smanjenje umora vozača. U ovoj ekološkoj funkciji ocjenu 3 dobivaju šume koje štite istovremeno od vjetra, pada kamenja i poboljšavaju uvjete vožnje. Ocjenu 2 dajemo šumama s dvije, a ocjenu 1 samo s jednom funkcijom. 9. Zaštitna područja i objekti Šume u zaštitnim područjima su unaprijed definirane pa nema potrebe da se o pojedinim oblicima zaštite posebno raspravlja. Smatramo da je oc jena unaprijed utvrđena stupnjem zaštite što je nužno logički povezati. Tako dobivaju Ocjenu 10: Nacionalni parkovi, spomenici prirode, šume za očuvanje genofonda i arboretumi. Ocjenu 9: Strogo zaštićeni i specijalni rezervati i park šume. Ocjenu 8: Parkovi prirode i zaštitne šume prema gospdarskim osnovama. Ocjenu 7: Zaštićeni krajolici. Ocjenu 6: Šume s posebnom namjenom (znanost, nastava) pokusne po vršine. RASPRAVA I ZAKLJUČAK Predložen način utvrđivanja općekorisnih funkcija šume smatramo u današnjim prilikama prihvatljivim radi jednostavnosti te velikih mogućnosti primjene budući da su zastupljene sve općekorisne funkcije šume s kojima smo se do danas susreli prilikom naših procjena. Dogovori o utvrđivanju vrijednsti općekorisnih funkcija šume bili su obično naslonjeni na iskustva naprednijih zemalja (USA, Njemačka, Čehoslovačka i dr) gdje se drvna zaliha konkretne šume, odnosno njena cijena pomnožila s faktorom koji se kretao u rasponu od 2,5 do 36. Kako bi i u nas postigli kakvo takvo suglasje, prilikom utvrđivanja spomenute vrijednosti, na ekološkim smo i šumarskim skupovima dogovarali o množitelju koji je 1978. na III. Kongresu ekologa dogovoren da iznosi 5, a na Šumarskom savjetovanju u Drveniku 1989. da iznosi najmanje 10. Uvijek smo, međutim, držali da je vrijednost šume u Hrvatskoj nešto veća od vrijednosti u drugim podjednako šumovitim zemljama kako radi razvoja turizma tako i radi njihova prirodnog sastava koji se stvarao sto 310 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 71 <-- 71 --> PDF |
ljećima i koji je podržan od šumarske struke. Šume su danas jedna od najznačajnijih kategorija hrvatskog prostora. Kad se donosi odluka o pretvorbi šume u tijelo prometnice, u dio urbanog prostora ili kada se šuma oštećuje dalekovdom, naftovodom ili ako se promjenom vodnog režima u nizinskim šumama promjeni stojbina ponajčešće se radi o potpunom uništenju nezamjenjivog prirodnog bogatstva. Poslije rata se očekuje nagli industrijski razvoj i pritisak na neurbanizirana područja. Jedan od načina da se šume zaštite je utvrđivanje njihove stvarne cijene čiji se najveći dio nalazi u društvenoj i ekološkoj grupi Svaku konkretnu sastojinu potrebno je prilikom ocjene pojedinih općekorisnih funkcija dobro definirati kako sa stajališta pojedinih dijelva biotopa i vegetacije tako i sa stajališta sastajine. Isto tako potrebno je utvrditi kolika je njena ekološka funkcija u odnosu na potencijalnu. Znamo da je prirodna, raznolika i zrela šuma u potpunoj ekološkoj funkciji pa je potrebno stanje naše konkretne sastojine usporediti sa spomenutim optimumom, odnosno sa slučajem kada šuma posjeduje maturitet, diverzitet i naturalitet. U svakome slučaju potrebno je odrediti ekološko učešće sastojine što će značajno utjecati prilikom davanja ocjena. Prilikom ocjene koristimo se standardnim podlogama (gospodarske osnove, opći klimatski podaci, pedološka i vegetacijska karta, opis sastojine u trenutku procjene) što doprinosi objektivnosti našega suda. Oštećenost šume propadanjem nove vrste ne treba prilikom ocjene uzimati u obzir budući da je to posljedica imisijske funkcije šume. Smatramo da i dalje treba intenzivno istraživati kako bi se dobili podaci za bolji i objektivniji način vrednovanja općekorisnih funkcija šume, ali da je još preuranjeno posezati za rezultatima istraživanja koji se temelje na premalnom broju uzoraka i parametara te neprovjerenom modelu. Kao osnovu za izračunavanje cijene općekorisne funkcije šume koristimo metodologiju koju je prihvatio Upravni odbor Javnog poduzeća »Hrvatske šume«. Ta metodologija je vrlo prikladna jer se njenim korišćenjem može izračunati cijena kako konkretne drvne zalihe kod dozrijevajuće i zrele šume tako i mladih sastojina, zatim preborne šume i svih degradicijskih stadija kontinentalnih i mediteranskih šuma. Dobivenu cijenu množimo sa zbrojem ocijena društvenih i ekoloških funkcija konkretne šume. LITERATURA Christmann , V. (1979): Die Funktionen der Wälder um Kaiserlautem, Mitteilungen des Arbeitskreises für Forstliche Biometrie. P lochmann , R, (1985): Der Bergwald in Bayern als Problemfeld der Forstpolitik, Allg, Forst — und — Jagd — Zeitung, Heft 8, str. 138—142. P r p i ć, B. et al. (1987): Studija hidrološke sanacije šume Repaš, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ZIŠ, 33 str. Prpić, B. i Mayer, B. (1987): Studija utjecaja HES Strelečko na poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb, str. 56—64. Prpić, B. (1980): Ekolgija šuma, skripta, S a b a d i, R. et al. (1990): Općekorisne funkcije šuma i problem njihova vrednovanja u razvoju narodnoa sospodarstva, Glasnik za šumske pokuse, knjiga 26, str. 461—470.´ 311 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Suda , M. (1989): Auswirkungen des Waldsterbens auf Siedlungen, Infrastruktureinrichtungen und den Fremdenverkehr im bayerischen Alpenraum, Deutscher Alpenverein München, disertacija str. 279. Suda , M. (1989): Quantifizierung der durch die Waldschäden beeinflussten Schutzfunktionen, Modellstuciien im bayerischen Alpenraum, Forstw. Chi. 108, str. 45—55. Bayerisches Staatsministerium für Ernährung, Landwirtschaft und Forsten (1986): Waldfunktionsplanung in Bayern. About the value of forest influence utilities Summary The classification of forest influence utilities for Croatia and the review of the professional and scientific development in this field till now are given. The ci´iteria for the evaluation of the particular ecological and social forest functions are stated. According to their participation in utility functions particular forest is marked with a numerical mark from 12 till 52 which are used for appraisal of costs of forest influence utilities. |