DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 61 <-- 61 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS ÜDK 630*652 i 99 Sum. list CXVI (1992) 301 O VRIJEDNOSTI OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUME Branimir PRPIĆ* SAŽETAK: Autor opisuje općekorisne funkcije šume u Hrvatskoj uz kritički osvrt na dosadašnju procjenu njihove vrijednosti. Smatra da je ovo područje do danas nedovoljno istraženo i da se na osnovi dosadašnjih rezultata ne mogu dali izmjereni podaci kojibi poslužili kao čvrsta osnova za obračun vrijednosti. Predlaže da se vrijednost općekorisnih funkcija šume utvrđujuna osnovi procjene i ocjene. Autor daje podjelu i opis općekorisnihfunkcija šume u upute za ocjenjivanje i predlaže da taj posao obavlja dobar poznavatelj šumskog ekosustava. Ključne riječi: općekorisne funkcije šuma, ocjena i vrednovanje društvenih i ekoloških funkcija. UVOD Prilikom prenamjene šume ili šumskog zemljišta utvrđuje se njihova sveukupna vrijednost. Ona se sastoji od proizvodnosti šume i to kao ekosustava u smislu njezine primarne i sekundarne proizvodnje (integriran biljni i životinjski prirast) te njezinih općekorisnih funkcija. Vrijednost primarne i sekundarne proizvodnje dobivamo srazmjerno jednostavno budući da imaju tržišnu cijenu. Za općekorisne funkcije šume se zna da povećavaju kakvoću čovjekova života i da su preduvjet njegova normalnog tijeka kao i da je vrlo teško utvrditi njihovu egzaktnu cijenu. Općekorisne funkcije šuma se dogovorno određuju procjenom. Procjena vrijednosti općekorisnih funkcija jedne šume temelji se na utvrđivanju njenog utjecaja na čovjekov okoliš u smislu njegove zaštite kao i značaja te šume u krajoliku. Prilikom procjene bitno je ustanoviti koje općekorisne funkcije ona pruža. Preduvjet za procjenu je popis i opis općekorisnih funkcija te utvrđivanje učešća konkretne šume u obavljanju pojedine funkcije. Do danas je bilo više pokušaja da se određene općekorisne funkcije kvantificiraju i da im se utvrdi cijena na osnovi lakše mjerljivih parametara. Ove metode ne možemo prihvatiti jer se sastoje od mjerenja, ali i procjene te mogu rezultirati vrlo umanjenim vrijednostima. Mjerljiv i para metri se uzimaju u obzir, a nemjerljivi ignoriraju iako se zna da predstavljaju značajne vrijednosti u zaštiti čovjekova okoliša. Kao primjere velikih, ali nemjerljivih funkcija spomi * Prof. dr. Branimir Prpić, Šumarski fakultet Zagreb 301 |