DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 52 <-- 52 --> PDF |
2. MATERIJAL I METODA RADA Mjerenje oštećenosti stabala obavljeno je u šumi Kalje, koja se nalazi na području Šumskog gospodarstva Sisak, s desne strane željezničke pruge Sisak—Zagreb. Cijelo to područje je prirodna depresija u kojoj šuma Kalje zauzima najniži dio, a i u njoj se razlikuju mikro uzvisine i mikro udubine. U najnižim dijelovima dolazi šumska zajednica johe sa trušljikom, ali razlika od samo 5—10 cm uvjetuje promjenu vrste i sastojinc. Na tim nešto višim dijelovima dolaze šumske zajednice poljskog jasena sa kasnim drijemovcem, te lužnjaka i velike žutilovke sa rastavljenim šašem, dok na još višim dijelovima (gredama) dolazi šuma lužnjaka i običnoga graba. (M e štrović , Š., 1980). Klasifikacija je provedena na tri plohe (L-II, L-III i L-IV). Sva stabla koja se nalaze u tim plohama označena su brojevima. Plohe L-II i L-III predstavljaju zajednicu hrasta lužnjaka i velike žutilovkesa rastavljenim šašem (Genisto elatae — Quercetum roboris caricetosum remotae), a ploha L-IV predstavlja zajednicu hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli — Quercetum roboris typicum). Te pokusne plohe postavljene su 1985. i 1986. godine radi katastrofalnog sušenja lužnjaka i poljskog jasena na tom području (Prpić, B., Vrankovič, A., Rauš, Đ., Matić, S., Pranjić, A., M e š t r o v i ć, Š., 1986). Podaci su prikupljani 1987. i 1988. godine. Prilikom prvog prikupljanja određivano je za svako stablo slijedeće: Visinska klasa (od 100—300); Klasa vitaliteta (od 10—30); Klasa krošnje (od 4—6); Stupanj propusnosti krošnje — osutost (od 0—4); Vrh stabla (0 i 8); Pojava živica (0 i 1). Slijedeće, 1988. godine, uz postojeće visinske klase i klase vitaliteta mjeren je samo stupanj propusnosti krošnje kako bi se moglo komparacijom statistički obrađenih podataka utvrditi da li je došlo do izvjesnog poboljšanja ili je sušenje nastavljeno (Novotny , V., 1988). 3. REZULTATI I DISKUSIJA U tablici 1. prikazana je prorijeđenost (osutost) krošnje i prosjek osutosti u obje godine mjerenja, vidi se da šumske zajednice na tom području imaju tendenciju daljeg sušenja. Na plohama L-II i L-III ukupan prosjek osutosti u 1988. godini veći je nego u 1987. godini. Pošto znamo da su ekološke prilike staništa na tim plohama iste, nije čudno da su podaci i dobiveni rezultati slični. Kod lužnjaka sušenje stagnira, dok se poljski jasen u izvjesnoj mjeri popravio, ali zato se joha i dalje intenzivno suši. Brijest se osušio u potpunosti. Situacija je nešto bolja na zadnjoj plohi, gdje je stanje približno isto u obje godine mjerenja, s tim da se kod lužnjaka i poljskog jasena opaža malo poboljšanje. |