DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 51 <-- 51 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION l´DK 630*429.002 Šum. list CXVI (1992) 291 PRIMJENA IUFRÜ KLASIFIKACIJE NA RAZLIČITIM TIPOVIMA OŠTEĆENJA ŠUME KALJE Vladimir NOVOTNY SAŽETAK: Oštećenost stabala procjenjivana je prema IVFRO klasifikaciji proširenoj metodom komisije za šume Europske z.ajedinice koja se odnosi na defolijaciju stabala (0—4) (P r pić, JB., 1989.) na tri različite plohe u šumi »Kalje« (Savska nizina — jugozapadno od rijeke Odre), u dvije šumske zajednice, u periodu od dvije godine. Procjena oštećenosti provedena je iz dva razloga. Prvi razlog je da se vidi mogućnost primjene IVFRO klasifikacije u našim šumama, a drugi da se vidi da li je sušenje na tom području nastavljeno ili je došlo do izvjesnog poboljšanja. Ključne riječi: IVFRO klasifikacija, šumske zajednice, procjena sušenja. UVOD IUFRO klasifikacija nastala je 1956. g. u Švicarskoj, a predložio ju je Leibundgut . Prvenstveno je bila napravljena za uzgojne zahvate (njega i proreda). Ta klasifikacija ima dvojaki karakter: biološki i gospodarski. U biološkoj komponenti procjenjuje se visina, vitalitet i razvojna tendencija, a u gospodarskoj vrijednosne klase, vrijednost stabala i dužina krošnje. (P o 1 an s ky, B., Čižek, J., Jurca, J., M e z e r a, A., Vy s k o t, M., 1966). IUFRO klasifikacija temeljena je na dekadskom sustavu, odnosno, upotrebljava brojčano iskazivanje koje je moguće statistički obraditi, što joj daje veliku prednost prema ostalim klasifikacijama. Za nju se može reći da je relativno najobjektivnija od svih ostalih klasifikacija slične vrste, jer sadrži neke granice tj. neke intervale kojih se mora pridržavati prilikom klasificiranja stabala. Bez obzira na te činjenice i kod ove klasifikacije veoma je teško precizno odrediti vitalitet i razvojnu tendenciju samog stabla. 1. CILJ Cilj ovoga rada je da se vidi mogućnost primjene IUFRO klasifikacije u našim šumama, te da se dobije uvid u zdravstveno stanje šume »Kalje«, na čijem području je ocjenjivana osutost krošanja prema IUFRO klasifikaciji. * Vladimir Novotnv, dipl. inž., Šumarski institut, Jastrebarsko |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 52 <-- 52 --> PDF |
2. MATERIJAL I METODA RADA Mjerenje oštećenosti stabala obavljeno je u šumi Kalje, koja se nalazi na području Šumskog gospodarstva Sisak, s desne strane željezničke pruge Sisak—Zagreb. Cijelo to područje je prirodna depresija u kojoj šuma Kalje zauzima najniži dio, a i u njoj se razlikuju mikro uzvisine i mikro udubine. U najnižim dijelovima dolazi šumska zajednica johe sa trušljikom, ali razlika od samo 5—10 cm uvjetuje promjenu vrste i sastojinc. Na tim nešto višim dijelovima dolaze šumske zajednice poljskog jasena sa kasnim drijemovcem, te lužnjaka i velike žutilovke sa rastavljenim šašem, dok na još višim dijelovima (gredama) dolazi šuma lužnjaka i običnoga graba. (M e štrović , Š., 1980). Klasifikacija je provedena na tri plohe (L-II, L-III i L-IV). Sva stabla koja se nalaze u tim plohama označena su brojevima. Plohe L-II i L-III predstavljaju zajednicu hrasta lužnjaka i velike žutilovkesa rastavljenim šašem (Genisto elatae — Quercetum roboris caricetosum remotae), a ploha L-IV predstavlja zajednicu hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli — Quercetum roboris typicum). Te pokusne plohe postavljene su 1985. i 1986. godine radi katastrofalnog sušenja lužnjaka i poljskog jasena na tom području (Prpić, B., Vrankovič, A., Rauš, Đ., Matić, S., Pranjić, A., M e š t r o v i ć, Š., 1986). Podaci su prikupljani 1987. i 1988. godine. Prilikom prvog prikupljanja određivano je za svako stablo slijedeće: Visinska klasa (od 100—300); Klasa vitaliteta (od 10—30); Klasa krošnje (od 4—6); Stupanj propusnosti krošnje — osutost (od 0—4); Vrh stabla (0 i 8); Pojava živica (0 i 1). Slijedeće, 1988. godine, uz postojeće visinske klase i klase vitaliteta mjeren je samo stupanj propusnosti krošnje kako bi se moglo komparacijom statistički obrađenih podataka utvrditi da li je došlo do izvjesnog poboljšanja ili je sušenje nastavljeno (Novotny , V., 1988). 3. REZULTATI I DISKUSIJA U tablici 1. prikazana je prorijeđenost (osutost) krošnje i prosjek osutosti u obje godine mjerenja, vidi se da šumske zajednice na tom području imaju tendenciju daljeg sušenja. Na plohama L-II i L-III ukupan prosjek osutosti u 1988. godini veći je nego u 1987. godini. Pošto znamo da su ekološke prilike staništa na tim plohama iste, nije čudno da su podaci i dobiveni rezultati slični. Kod lužnjaka sušenje stagnira, dok se poljski jasen u izvjesnoj mjeri popravio, ali zato se joha i dalje intenzivno suši. Brijest se osušio u potpunosti. Situacija je nešto bolja na zadnjoj plohi, gdje je stanje približno isto u obje godine mjerenja, s tim da se kod lužnjaka i poljskog jasena opaža malo poboljšanje. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Tablica 1. Prorjeđenost krošnje — Crown thinning Prorjeđenost krošnje 1987. godina 1988. godina Plohi i Vrsta 1 2 3 4 suma prosjek 1 2 3 4 : suma prosjek broj stabal; ä hrast 0 5 129 14 148 3.06 0 35 92 21 148 2.91 LI I jasen joha brijest ukupno 0 (1 0 0 4 17 0 26 3 159 1 292 0 35 2 51 7 211 3 369 2.43 3.09 3.67 3.06 I 0 0 1 3 3 0 41 3 105 0 200 0 103 3 127 7 211 3 369 2.29 3.49 4.00 3.17 hrast 0 1 103 167 271 3.61 0 10 81 180 271 3.63 L-III jasen joha brijest vrba 0 0 0 0 0 6 i 0 62 58 2 1 6 11 0 0 68 75 3 1 3.08 3.07 2.67 3.00 1 0 0 0 19 0 0 0 30 27 2 0 19 48 1 1 68 75 3 1 3.02 3.64 3.33 4.00 ukupno 0 8 226 184 418 3.09 1 29 140 249 418 3.57 hrast 0 18 26 0 44 2.59 5 21 18 0 44 2.30 T.-TV jasen joha brijest grab klen 0 0 0 0 0 21 24 1 202 5 16 16 5 230 28 0 4 0 11 0 37 44 6 443 33 2.43 2.55 2.67 2.57 2.85 5 0 0 7 0 20 19 1 197 8 11 21 5 228 25 1 4 0 11 0 37 44 6 443 33 2.22 2.66 2.67 2.55 2.76 D. voćke 0 0 7 0 7 3.00 0 0 7 0 7 3.00 ukupno 0 271 328 15 614 2.67 17 266 315 16 614 2.59 1 — stabla s oštećenjem krošnje od 0 do 10Vo 2 — stabla s oštećenjem krošnje od 11 do 25Vo 3 — stabla s oštećenjem krošnje većim od 26°/o 4 — šušci Karakteristično je to, da se na sve tri phole joha nastavlja intenzivno sušiti, dok se brijest osušio u potpunosti na plohama L-II i L-III, a u L-IV je ostao jednako lošeg stanja kao i prilikom prvog mjerenja. 4. ZAKLJUČAK 1UFRO klasifikacija je jedna od mnogih kojom je moguće procjenjivati oštećenosti stabala. Kod nas nije puno primjenjivana (nešto su prema njoj radili K. Pintarić, D. Mlinšek, S. Izetbegovic i V. Hren). Smatramo da bi je trebalo više upotrebljavati jer ima prednosti kao što su jednostavnost, mogućnost statističke obrade i dobivanje vrlo objektavnih rezultata. Zdravstveno stanje sastojina istraživanih ovom metodom na području šume Kalje je sve lošije. Uzroci tome su višestruki: promjena nivoa podzemnih voda, izgradnja ceste koja je uvjetovala zamočvarivanje, haranje gubara, promjena klime i kisele kiše. Za saniranje zdravstvenog stanja sasto 293 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 54 <-- 54 --> PDF |
jina treba poboljšati stanišne uvjete, prvenstveno izgradnjom novih i pročišćavanjem starih odvodnih kanala, radi uspostavljanja komunikacija poplavnih i oborinskih voda sa rijekom Odrom. LITERATURA Leibundgut , H. (1956): Beispiel einer Bestaudesaualysa nach neuen Baumklassen. Primjer sastojinske analize prema novim razredima drveća IUFRO (Oxford) 23/10. Leibundgut , H. (1956): Empfelung für die Baumklassenbildung und Methodik bei Versuchen über die Wirhung von Waldpflegemassnahmen. Preporuka za klasifikaciju stabala i metoda pokusa utjecaja mjera njega IUFRO (1956) slkt 23/10. Meštrović , Š. (1980): Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu Kalje, Zagreb. Novotny , V. (1988): Primjena IUFRO klasifikacije stabala u različitim stupnjevima oštećenja šume »Kalje«, 1—74. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Diplomski rad — manuskript. Polansky, B., Čižek, J., Jurca, J., Me zera, A., Vyskot, M., (1966): Pesteni lesu, 1—514. Statni zemedelske nakladatlstvi, Praha. Prpić , B. (1989): Propadanje šuma u SR Hrvatskoj i Jugoslaviji, Šumarski list, 235—241, Zagreb. Prpić, B., V ranko vi ć. A., Rauš, Đ., Matić, S., Pranjić, A., Meštrović, Š. (1986): »Utjecaj ekoloških i gospodarskih činilaca na sušenje hrasta lužnjaka u Gospodarskoj jedinici »Kalje«, Šumskog gospodarstva Sisak«, Zagreb, prosinac 1986. Application of IUFRO Classification to Different Damage Types of the Kalje Forest Summary Classification of tree damage according to IUFRO vas carried out in three different surfaces in the Kalje forest (Sava valley — southwest of the river Odra) vithin the period of two years. The classification was carried out for two reasons. Firstly, for the possibility of applyng it in our forests; secondly, to see if the dieback in the area continued, or there cam to som improviments. |