DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 45 <-- 45 --> PDF |
lazije, pačempresa, najmanje jele i čempresa. Od listača najviše se uzgaja hrast lužnjak, zatim hrast kitnjak, jasen, bagrem, topole, vrbe, joha a ponegdje i bukva. Svaka od biljnih vrsta koja se uzgaja u rasadniku predisponirana je na određene prirodne neprijatelje (insekte, gljive, bakterije, viruse i dr.), a svima je zajednički neprijatelj korov, koji osobito dobro uspjeva na plodnim humusnim tlima. Za bolje uspjevanje i priraščivanje sadnica vrši se priprema i prihrana tla različitim umjetnim gnojivima. U svim rasadnicima vršeno je višekratno suzbijanje korova i drugih štetnih biljnih i životinjskih organizama. Suzbijanje korova vršeno je kemijskim sredstvima tj. herbicidima. Najčešće su primjenjivani: Gramaxone, Reglone, Devrinol, Cidokor, Galaxon, Sinbar, Deherban, Radazin, Treflan i Velpar. Protiv gljivičnih oboljenja korišteni su: Enovit M, Previcur N, Captan, Cosan, Dithane, Cineb, Antracol, Bakreni kreč, Bayleton, Tilt, Orthocide, Carathane, Mikal, Rubigan, Cuprablau, Saprol i Nissorun. Štetni insekti u rasadnicima suzbijani su sa: Ekatin, Pinofos, Metasystax, Volaton EC-500, Malation, Rogor, Fastak, Etiol, Gamacit, Zolone — PM ili Zolone liquide, Ekalux, Folimat, Fenitroticn i Lebavcid. Za suzbijanje puževa korišten je limacid Mesurol. Dodavana su hranjiva: Folifertil, Foliar (foliarno), NPK 8-26-26, Urea i Kan. Za dezinfekciju tla poslužio je Basamid. Dodavani su okvašivači ujedno i sinergisti: Sandovit i Radovit. Većina herbicida koji se proizvode ili pakuju u našoj zemlji namjenjena je suzbijanju korova u nasadima poljoprivrednih kultura, a manji dio za suzbijanje korova u šumskim rasadnicima (Velpar), te često puta doza i vrijeme primjene ne odgovaraju suzbijanju korova u šumskim rasadnicima. Najveći promašaji nastaju kod primjene herbicida, koji se koriste za suzbijanje jednogodišnjih, dvogodišnjih i višegodišnjih korova u nicanju. Herbicidi se koriste u suzbijanju širokolisnih i uskolisnih korova. U potrazi za što efikasnijom zaštitom od zakorovljenosti primjenjuju se sredstva za suzbijanje korova u nicanju, a pritom zaboravljaju kulturne biljke i svojstva preparata. Takovi preparati mogu djelovati fitotoksično ako je visok nivo podzemne vode ili veći postotak humusa (Sinbar — 1989) u tlu. Većina šumskih rasadnika nalazi se na domak naselja i trebalo bi prilikom primjene herbicida, voditi računa o zaštiti vodotoka i pitkoj vodi, ali to se najčešće zanemaruje. Nestručna i neodgovorna primjena pesticida, kako u poljoprivredi tako i u šumarstvu, donjela je do sada goleme nevolje kompletnom ekosustavu. NAJČEŠĆE VRSTE VIŠEGODIŠNJIH KOROVA 1. Convolvulus arvensis — poponac 2. Agropyron repens — pirevina 3. Agrostis slolonifera — rosulja 4. Cirsium arvense — palamida, osjak 5. Cvperus ssp. i drugi. Korovi se razmnažaju generativno (iz sjemena) i vegetativno (iz korijena, rizoma lukovica, oživljavanjem stabala i izdanka). Korovske biljke |