DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 43 <-- 43 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630*414.4 Sum. list CXVI (1992) 283 PRIMJENA PESTICIDA U HRVATSKOJ TIJEKOM 1990. GODINE Katarina OPALIČKI* SAŽETAK: U zagađenom ekosustavu u našoj Republici jošuvijek se primjenjuje velik broj pesticida često puta i nestručno što ima štetne ekonomske i ekološke posljedice. Stoga u ovom radu donosimo pregled kemijskih sredstava primjenjenih u 1990. godini svrstanih prema otrovnosti (tabela 1.). Većina kemijskihsredstava koristi se u zaštiti šumskih sadnica a manji dio u šumskim sastojinama. Većina primjenjenih otrova (74%) spadajuu III. ili IV. skupinu, manji dio (26%) u I. i II. grupu. UVOD Ograničavajući faktor u proizvodnji biomase predstavljaju biljne bolesti, korovi i štetnici uz već poznate abiotske i antropogene faktore. Suzbijanje ovih štetnih organizama još se vrši pretežno kemijskim sredstvima za zaštitu bilja tj. pesticidima. Pesticidi se ne primjenjuju samo kod nas već i u drugim zemljama, gdje se njihova primjena svakodnevno smanjuje u korist bioloških i biotehničkih preparata. Prije desetak godina u SAD na biološke preparate otpalo je 5—7",, od ukupne primjene sredstava za zaštitu bilja, a danas ze ta slika posve drugačija. Danas biološka i biotehnička sredstva čine 70 — —80"u od svih korištenih sredstava, a 20°0 su kemijska sredstva. U našoj Republici zapaža se smanjena potrošnja pesticida u šumarstvu, ali ne zato što je proširena primjena bioloških i biotehničkih sredstava, već zbog narušene biološke ravnoteže i promjene u piramidi člankonožaca pod utjecajem različitih zagađivača (polutanata). U rasadničkoj proizvodnji (šumskih sadnica) lepeza pesticida koji se primjenjuju je vrlo široka. Možemo reći da je ona gotovo izjednačena sa brojem proizvedenih pesticida. Najviše se upotrebljavaju preparati za uništavanje štetnih biljnih organizama, herbicidi i fungicidi. Za uništavanje ekonomski štetnih insekata u šumskim sastojinama, koriste se pretežno insekticidi iz grupe sintetičkih Piretroida. Najviše se primjenjuje Decis EC-25 (tekući koncentrat za emulzije). Biološki i biotehnički preparati su u eksperimentalnoj fazi. Ispitivan je bioinsekticid »Foray« TM — koncentrat aktivnih proteina kristala bakterije Bacillus thuringiensis var. kurstaki, na borovu četnjaku (Cnethocampa pityocampa Schiff.). Ovaj preparat primjenjuje se nerazrijeđen na ravnom terenu, a na brdovitom se razrijeđuje sa vodom. Kod rotacionih raspršivača dodaje se 5 l/ha, kod hidraulične opreme 10 l/ha vode i koriste diže od 6 (mikrona). * Prof. dr. Katarina Opalički, Šumarski fakultet Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Tabela 1. Kemijska sredstva primjenjena u proizvodnji šum. sadnica tijekom 1990. godine Insekticidi Fungicidi Hcrbicidi Ostala kemiiska sredstva Grupa otrova 1. Galakson 2. Gramoxone 1 3. Parakvat 1. Zolone Pm 1. Bavleton EC-25 1. Reglone-14 2. Ekalux-25 1. Mineralna smoi iva 11 3. Gamacid sol 203/» 4. Metasystox-R 5. Falimat LC 50 NPK 6. Ekatin 25 1. Fastac 10V» 1. Karathane 1. Deherban A SC FN-27 1. Mesuro! 2. Rogor 40 3. Pinofos 2. Mical 3. Captan WP-50 4. Orthocide-50 2, Treflan5. Bayleton WP-25 EC (Limacid) 2. Basamid granulat (dezinf. tla, herbicid, nematocid) 111 1. Volaton 1. Bakreni kreč 1. Cidokor Sinergisti: 1. Sandovii EC 500 25 2. Etiol 2. Cineb S-65 2. Glifosat 2. Radovit 3. Malation 3. Dithane (R) 3. Velpar Akaricidi: 4. Previcur N 4. Devrinol 3. Nissorum 10-EC 45 F 5. Tilt (R) 250 EC 5. Sinbar 6. Tilt (R) 100 EC 6. Radazin WP-55 4. Nissorum 10-WP IV 7. Cosan 7. Metiokarb (sumpor) 8. Enovit M 9. Antracol (cid.) Ukupno: 12 15 13 7 Sveukupno 47 ZAŠTITA U ŠUMSKIM RASADNICIMA Šumske sadnice uzgajaju se u 64 rasadnika na ukupnoj površini od 355 ha. Uzgojeno je 35.542.785 sadnica listača i 20.384.228 sadnica četinjača. Dio šumskih sadnica uzgojen je u hortikulturnim rasadnicima, kojih ima 19, a prostiru se na površini od 99 ha. Na 7,5 ha vrše uzgoj sadnica privatni proizvođači (šumskih i hortikulturnih). Cjelokupna rasadnička proizvodnja odvija se u 93 rasadnika, na ukupnoj površini od 442 ha. Ova slika mijenja se svake godine. Najviše se proizvodi sadnica smreke, zatim bora, ariša, dug |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 45 <-- 45 --> PDF |
lazije, pačempresa, najmanje jele i čempresa. Od listača najviše se uzgaja hrast lužnjak, zatim hrast kitnjak, jasen, bagrem, topole, vrbe, joha a ponegdje i bukva. Svaka od biljnih vrsta koja se uzgaja u rasadniku predisponirana je na određene prirodne neprijatelje (insekte, gljive, bakterije, viruse i dr.), a svima je zajednički neprijatelj korov, koji osobito dobro uspjeva na plodnim humusnim tlima. Za bolje uspjevanje i priraščivanje sadnica vrši se priprema i prihrana tla različitim umjetnim gnojivima. U svim rasadnicima vršeno je višekratno suzbijanje korova i drugih štetnih biljnih i životinjskih organizama. Suzbijanje korova vršeno je kemijskim sredstvima tj. herbicidima. Najčešće su primjenjivani: Gramaxone, Reglone, Devrinol, Cidokor, Galaxon, Sinbar, Deherban, Radazin, Treflan i Velpar. Protiv gljivičnih oboljenja korišteni su: Enovit M, Previcur N, Captan, Cosan, Dithane, Cineb, Antracol, Bakreni kreč, Bayleton, Tilt, Orthocide, Carathane, Mikal, Rubigan, Cuprablau, Saprol i Nissorun. Štetni insekti u rasadnicima suzbijani su sa: Ekatin, Pinofos, Metasystax, Volaton EC-500, Malation, Rogor, Fastak, Etiol, Gamacit, Zolone — PM ili Zolone liquide, Ekalux, Folimat, Fenitroticn i Lebavcid. Za suzbijanje puževa korišten je limacid Mesurol. Dodavana su hranjiva: Folifertil, Foliar (foliarno), NPK 8-26-26, Urea i Kan. Za dezinfekciju tla poslužio je Basamid. Dodavani su okvašivači ujedno i sinergisti: Sandovit i Radovit. Većina herbicida koji se proizvode ili pakuju u našoj zemlji namjenjena je suzbijanju korova u nasadima poljoprivrednih kultura, a manji dio za suzbijanje korova u šumskim rasadnicima (Velpar), te često puta doza i vrijeme primjene ne odgovaraju suzbijanju korova u šumskim rasadnicima. Najveći promašaji nastaju kod primjene herbicida, koji se koriste za suzbijanje jednogodišnjih, dvogodišnjih i višegodišnjih korova u nicanju. Herbicidi se koriste u suzbijanju širokolisnih i uskolisnih korova. U potrazi za što efikasnijom zaštitom od zakorovljenosti primjenjuju se sredstva za suzbijanje korova u nicanju, a pritom zaboravljaju kulturne biljke i svojstva preparata. Takovi preparati mogu djelovati fitotoksično ako je visok nivo podzemne vode ili veći postotak humusa (Sinbar — 1989) u tlu. Većina šumskih rasadnika nalazi se na domak naselja i trebalo bi prilikom primjene herbicida, voditi računa o zaštiti vodotoka i pitkoj vodi, ali to se najčešće zanemaruje. Nestručna i neodgovorna primjena pesticida, kako u poljoprivredi tako i u šumarstvu, donjela je do sada goleme nevolje kompletnom ekosustavu. NAJČEŠĆE VRSTE VIŠEGODIŠNJIH KOROVA 1. Convolvulus arvensis — poponac 2. Agropyron repens — pirevina 3. Agrostis slolonifera — rosulja 4. Cirsium arvense — palamida, osjak 5. Cvperus ssp. i drugi. Korovi se razmnažaju generativno (iz sjemena) i vegetativno (iz korijena, rizoma lukovica, oživljavanjem stabala i izdanka). Korovske biljke |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 46 <-- 46 --> PDF |
daju znatno veći broj sjemenčica od kulturnih biljaka (N. Zekić , 1983). Tako na pr. pojedini korovi imaju u 1 kg sjemenki: loboda (Alriplex patnici) — 4.500.000 štir (Amarantluis retroflexus — 3.500.000 osjak (Cirsium arvense) — 3.000.000. Radi upoređenja, kod najvažnijih šumskih vrsta broj sjemenki u 1 kg iznosi: smreka (Picea abies) — 140.000 jela (Abies alba) — 22.000 crni bor (Pinus uigra) — 60.000 obični bor (Pinus silvestris) — 170.000 hrast kitnjak (Quercus petrea) — 300 bukva (Fagus moesiaca) — 4.500 grab (Carpimts betulus) — 23.000. Korovi osim toga donose sjeme svake godine, a kod šumskih biljaka razmaci su dugi i po više godina od uroda. Sjeme korova može podnjeti i visoke i niske temperature, a klijavost mu je visoka (do 95%) i trajna (80 godina i više). Vegetativno se razmnažaju preko nadzemnih i podzemnih organa. Korovi mogu poslužiti i kao indikatori staništa. Velika izbojna i reproduktivna snaga korova opravdava njihovo kemijsko suzbijanje. U odnosu na mehaničke metode suzbijanje herbicidima ima prednost zbog manjih troškova i bolje efikasnosti, naravno uz pretpostavku da se ono pravilno i pravovremeno provede. TOKSIKOLOGIJA PESTICIDA Toksično djelovanje pestieida na sve žive organizme: ljude, domaće životinje, divljač, ptice, insekte, pčele te i same biljke. U pogledu toksičnog djelovanja na žive organizme razlikujemo toksičnu i letalnu dozu. Toksična doza je količina kemijskog spoja dovoljna da izazove trovanje, ali ne i smrt živog organizma. Letalna doza je količina, koja unošena odjednom u organizam izaziva smrt. Letalna doza se najčešće izražava u vidu LD-n, srednje letalne doze. LD5i) predstavlja količinu otrova dovoljnu da izazove smrt 50% individua, koje su otrov unijele u organizam. Letalna doza se izražava u gramima odnosno miligramima na 1 kg žive vage toplokrvnih životinja (ppm). Pri ocjeni toksičnosti nekog pestieida osim LD-)0 treba raspolagati i čitavim nizom drugih podataka kao na pr. način prodiranja u organizam, mehanizam, način i dužina djelovanja, utjecaj klime na djelovanje, fitotoksičnost i dr. Na bazi LD-(I svrstavaju se svi pesticidi u IV osnovne grupe otrova. Najveći su otrovi sa najnižom LD-)(I vrijednosti i spadaju u I grupu, a najmanji; su otrovne supstance sa najvišom \ rijednosti LD-(I i svrstani su u IV grupu otrova (vidi tabelu 1.). Od primijenjenih pestieida tijekom 1990. godine, 26% spada u I i II grupu otrova, a 74% u III i IV grupu otrova. Gotovo ni jedan od rasadnićara ne obraća pažnju na oznake preparata, odnosno, na tou kojem |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 47 <-- 47 --> PDF |
se obliku preparat isporučuje na tržište. Efikasnost pesticida ovisi upravo o obliku u kojem se proizvode, a sadržaju i svojstvima aktivne materije, o aditivima ili dodatcima i o načinu primjene. OBLIK PROIZVODNJE PESTICIDA Pesticidi dolaze na tržište u obliku: 1. praživo za zaprašivanje — SP 2. koncentrat za suspenziju — SL 3. koncentrirana suspenzija — SC 4. koncentrat za emulziju — EC 5. koncentrirana emulzija 6. sredstvo za zadimi ja van je 7. sredstvo za zamagljivanje. ADITIVI — DODACI 1. Razrijeđivaći — omogućuju smanjenje aktivne materije i njen ravnomjerniji raspored na biljnim dijelovima (na pr. talk, kaolin i dr.). 2. Nosači — čvrste supstance u koje se uključuje aktivna materija (na pr. kaolin, bentonit). 3. Okvašivači — supstance koje povećavaju moć kvašenja preparata. Smanjuju površinsku napetost kapljica i stvaraju film na površini biljnih dijelova (esteri sumporne kiseline, koncentrirani proizvodi masnih kiselina, atkilsulfonati, sapuni i dr.). 4. Atheziti — supstance za povećanje prijanjanja i zadržavanja preparata na biljci (dekstrin, škrob, tanin, saponin, polietilen, polisulfid, razna ulja i dr.). 5. Disperziti — supstance za povećanje disperziteta aktivne materije (alkilsulfonati i dr.). 6. Emulgatori — supstance za emulgiranje preparata pri mješanju sa vodom (esteri sumporne kiseline sa visokomolekularnim alkoholima, alkilsulfonat i dr.). 7. Raslvaraći — supstance koje rastvaraju aktivnu materiju inače se ne rastvaraju u vodi (tetrakloretan, kloroform i dr.). 8. Stabilizatori — supstance za stabilnost preparata. 9. Anliglomerati — supstance za sprečavanje aglomeracije preparata pri čuvanju u skladištima. Koja će se od ovih materija dodati zavisi od oblika proizvodnje preparata, od fizičko-kemijskih svojstava i cilja koji se želi formulacijom postići. O ovim svojstvima ovisi način aplikacije i uspjeh suzbijanja (G o j k o v i ć, G., 1967.). |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 48 <-- 48 --> PDF |
NAČIN PRIMJENE PESTICIDA Zavisi o agregatnom stanju pesticida u prodaji, njihovog sastava i osobina, te se mogu primjeniti za: 1. Zadimljavanje — zagrijavanjem čvrstih pesticida i pretvaranjem u dim. 2. Zaprašivanje — rasipanje praha za zaprašivanje pomoću zaprašivača. 3. Prskanje — tretiranje tekućim pesticidom (rastvor, suspenzija, emulzija) uz pomoć prskalice. Veličina kapljica prelazi 150 u.. 4. Orošavanje — tekućim pesticidom uz pomoć orošivača. Veličina kopljica 50—150 pi (mikrona). 5. Zamagljivanje — tretiranje tekućeg pesticida zamagljivačem (aerosol generatorima). Veličina čestica do 50 u.. 6. Fumigacija — tretiranje pesticidnim parama i plinovima. Mješanje insekticida i fungicida moguće je ako je na deklaraciji priložena oznaka kompatibilno — podnošljivo. Ne smije se mješati ako je priložena oznaka inkopatibilno — ne podnošljivo (gube se pesticidna svojstva). Kad su u pitanju biotski štetni utjecaji uspjeh izostaje ako se ne pozna bionomija uzročnika (gljive, insekta i dr.). Za suzbijanje korova treba voditi računa o tipu tla, sadržaju humusa, vlage i dr. Treba iznad svega dobro poznavati ekološka svojstva kulturnih biljaka, koje se uzgajaju u rasadniku (sjeme i njegova provenijencija, vrijeme klijanja, potrebna hranjiva i dr.). Za većinu herbicida koji se kod nas primjenjuju nije poznato vrijeme razgradnje, svojstva aditiva (dodataka), njihova razgradnja i konačne komponente razlaganja. Nije ispitano djelovanje pojedinih komponenata razgradnje, pesticida na kulturne biljke. Zato taj posao treba povjeriti stručnjacima, specijalistima, koji dobro poznaju ovu materiju. To je jedini način da se izbjegnu promašaji (fitotoksičnost, višekratna tretiranja i dr.) i započne primjenom bioinsekticida u rasadničkoj proizvodnji barem kad su u pitanju insekti. ZAKLJUČAK Impozantna brojka od 47 različitih vrsta pesticida ne predstavlja veliku opasnost za ekosustav, kao što to izgleda na prvi pogled. Ovom raznolikošću izbjegava se stvaranje rezistentnih vrsta živih organizama. No veći problem predstavljaju suzbijanja hrastove pepelnice (Microsphaera alphitoides Griff.) u krivo vrijeme uz više uzastopnih ponavljanja. Tretiranja se provode obično onda kad siva bijela prevlaka tj. micelij prekrije čitavu lisnu plojku. Poznato je da se radi o ektoparazitu, te se pepelnica može suzbijati i prol´ilaktički i kurativno tj. može se uništiti već postojeća pepelnica na lišću. U pravilu suzbijanje se i vrši kada se napad opazi i to na donjim listovima novih izbojaka, koji su potjerali iz pupa. Uspješno suzbijanje provodi se sumpornim preparatima (Dinokap). U šumskim sastojinama najširu primjenu ima Decis EC-2,5 (Deltametrin). To je kontaktni insekticid, koji se primjenjuje u koncentraciji od 0,03—0,05" i! za suzbijanje defolijatora. Spada u II grupu otrova (LD-(| za štakore iznosi 135 mg/kg). Malu koncentraciju aktivne tvari teško je razmjerno deponirati na lisnu površinu bez nosača i drugih dodataka, koji |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 49 <-- 49 --> PDF |
predstavljaju novu opasnost za ekosisteme budući kao nosač najčešće služi nafta. LITERATURA Go j ković, G. (1967): Zaštita topola, 173—194. Beograd. Mitić , N. (1988): Pesticidi u poljoprivredi i šumarstvu u Jugoslaviji. Beograd. Vajda , Z. (1974): Nauka o zaštiti šuma, 120—131. Školska knjiga, Zagreb. Z e k i ć, N. (1983): Korovi u šumarstvu i njihovo suzbijanje, Sarajevo. Ž i v o i n o v i ć, S. (1958): Zaštita šuma, 149—170, Beograd. The Use of Pesticides in Croatia Through the Year 1990. Summary In contaminated ecosistem in Republic of Croatia it is still a great number of pesticides in everyday use. Frequently the using of pesticides is unproperly and unprofessionally causing damagefull economic and ecological consequences. In this article we aree giving a review of chemicals used in 1990. year, classified by poisonousness (Fig. 1). A lot of chemical supstances is in use for protecting the forest seedings, the smaller part of them in forest ingredients. A bigger part of toxic agents (74Vo) is from Illrd and IVth group, a smaller part (26´°/«) from 1st and Und group of poisons. |