DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Tablica 1. Dimenzije stabala veza nakon šest vegetacija Dimenzije 1 račva na Stabla 36 cm 2 sjrupe 3 A 4 5 6 Stabla 1 ar.B 2 Napomena Promjer na 1.30 m 5,4 3.7 6.7 3,8 5,4 6.2 5,2 Promjer na 130 m 5.1 i 3.8 4,3 2.6 5,1 3,0 4,9 4,4 3.3 Visina m 5,00 i 4,94 4,25 4,22 4,96 3,63 4,60 5,38 4,13 Već na prvi pogled uočljivo je, da su »škart« biljke prve godine tijekom pet godina dostigle stabla normalnih biljaka. Što više, dva stabalca (B-3 i B-5) su zaostala u rastu kako u visinu tako i u debljinu iako im je okoliš bio jednak kao i ostalim stablima. Stablo B-l račvalo se na 36 cm i promjer na tom stablu iskazan je s dva podatka odnosno mjerenja iznad 36 cm. Račvanje se može pripisati nasljednosti, jer i sjemensko stablo ima račvu — jaku bočnu granu ali na visini 4 met. Međutim linija rubnog opsega debla na 1,30 m. upućuje na to, da je račvanje počelo na manjoj visini a tek, kada se jedna račva jače razvila (i odredila visinu stabla), slabija se počela razvijati u stranu. Od svih stabala ostavio sam samo najjače razvijeno stablo tj. stablo B-4 i ono je do kraja 1990. godine postiglo visinu 10 m, a promjer na 1,30 m 21 cm, ali s jakom krošnjom. Dosadašnja istraživanja1 kao i praksa pokazala su, da iz slabo razvijene biljke imaju kasnije slabiji prirast, to preostaje, da se utvrdi, da li je ovaj primjer slučajan i vezan samo za vez, dakle osobina ove vrste. Sva stabla već od treće godine imala su bočne izbojke. U cilju dobivanja čistog debla, rezao sam ih. Međutim, dok su se na presađenim deblima ubrzo prestali pojavljivati novi izbojci, na dva nepresađena pojavljivala se do 1982. godine u sve većem broju. Pri tom stabla nisu zaostajala u prirasti ni u debljinu ni u visinu. Smatra o sam s biološke strane zanimljivo, da utvrdim broj, dužine i masu izbojaka za svako stablo, što sam i učinio 1982. i 1983. godine. Ti se podaci nalaze u Tabl. 2. Ti podaci pokazuju, da izbojci mogu postići dužinu i do 155 cm te da se i uz smanjeni broj (1983. prema 1982.) masa povećala. Tako se masa na stablu B-l od 0,9 gr/m u 1982. godini povećala na 1,9 gr/m u 1983, a na stablu B-2 od 1,5 gr/m u 1982. na 1,9 gr/m u 1983. Iskorištena je i prilika da se utvrdi razlika težine sirovog, svježe odsječenog, drva i prosušenog na zraku i ti podaci pokazuju, da je vlaga u vrijeme rezanja, 21. 03. 1982. godine, iznosila 34%. IZDANACKA SNAGA PANJA MLADOG VEZA Kako sam svojedobno pratio razvoj izdanaka iz panja crnike (Quercusilex L.) i nekih drugih vrsta- "´, to sam odlučio, da to ispitam i na vezu. U tu 1 Pe t račić , A.: O upotrebi različito razvijenih sadnica, šumarski list LXVI, rujan 1940, str. 433-438. 2 Piškori ć O.: Dinamika visinskog prirasta izbojaka iz panjeva česmine (Quercus ilex L.). Šumarski list LXXXVII (1963.), br. .3—4. 3 P i š k o r i ć, O.: Dinamika prirasta izdanaka crnog jasena i medunca. Narodni šumar XIX (1965.), br. 5—6. 278 |