DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Tablica 1.


Dimenzije stabala veza nakon šest vegetacija


Dimenzije 1 račva na
Stabla
36 cm 2
sjrupe
3
A
4 5 6
Stabla
1
ar.B
2
Napomena
Promjer na 1.30 m 5,4 3.7 6.7 3,8 5,4 6.2 5,2
Promjer na 130 m 5.1 i 3.8 4,3 2.6 5,1 3,0 4,9 4,4 3.3
Visina m 5,00 i 4,94 4,25 4,22 4,96 3,63 4,60 5,38 4,13


Već na prvi pogled uočljivo je, da su »škart« biljke prve godine tijekom
pet godina dostigle stabla normalnih biljaka. Što više, dva stabalca (B-3 i B-5)
su zaostala u rastu kako u visinu tako i u debljinu iako im je okoliš bio
jednak kao i ostalim stablima.


Stablo B-l račvalo se na 36 cm i promjer na tom stablu iskazan je s dva
podatka odnosno mjerenja iznad 36 cm. Račvanje se može pripisati nasljednosti,
jer i sjemensko stablo ima račvu — jaku bočnu granu ali na visini
4 met. Međutim linija rubnog opsega debla na 1,30 m. upućuje na to, da je
račvanje počelo na manjoj visini a tek, kada se jedna račva jače razvila (i
odredila visinu stabla), slabija se počela razvijati u stranu.


Od svih stabala ostavio sam samo najjače razvijeno stablo tj. stablo B-4
i ono je do kraja 1990. godine postiglo visinu 10 m, a promjer na 1,30 m
21 cm, ali s jakom krošnjom.


Dosadašnja istraživanja1 kao i praksa pokazala su, da iz slabo razvijene
biljke imaju kasnije slabiji prirast, to preostaje, da se utvrdi, da li je ovaj
primjer slučajan i vezan samo za vez, dakle osobina ove vrste.


Sva stabla već od treće godine imala su bočne izbojke. U cilju dobivanja
čistog debla, rezao sam ih. Međutim, dok su se na presađenim deblima ubrzo
prestali pojavljivati novi izbojci, na dva nepresađena pojavljivala se do 1982.
godine u sve većem broju. Pri tom stabla nisu zaostajala u prirasti ni u
debljinu ni u visinu. Smatra o sam s biološke strane zanimljivo, da utvrdim
broj, dužine i masu izbojaka za svako stablo, što sam i učinio 1982. i 1983.
godine. Ti se podaci nalaze u Tabl. 2. Ti podaci pokazuju, da izbojci mogu
postići dužinu i do 155 cm te da se i uz smanjeni broj (1983. prema 1982.)
masa povećala. Tako se masa na stablu B-l od 0,9 gr/m u 1982. godini povećala
na 1,9 gr/m u 1983, a na stablu B-2 od 1,5 gr/m u 1982. na 1,9 gr/m u 1983.
Iskorištena je i prilika da se utvrdi razlika težine sirovog, svježe odsječenog,
drva i prosušenog na zraku i ti podaci pokazuju, da je vlaga u vrijeme rezanja,
21. 03. 1982. godine, iznosila 34%.


IZDANACKA SNAGA PANJA MLADOG VEZA


Kako sam svojedobno pratio razvoj izdanaka iz panja crnike (Quercusilex L.) i nekih drugih vrsta- "´, to sam odlučio, da to ispitam i na vezu. U tu


1 Pe t račić , A.: O upotrebi različito razvijenih sadnica, šumarski list LXVI, rujan 1940, str.
433-438.
2 Piškori ć O.: Dinamika visinskog prirasta izbojaka iz panjeva česmine (Quercus ilex L.).
Šumarski list LXXXVII (1963.), br. .3—4.
3 P i š k o r i ć, O.: Dinamika prirasta izdanaka crnog jasena i medunca. Narodni šumar XIX
(1965.), br. 5—6.


278