DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 17 <-- 17 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS LDR 630*591.9 595.7.001 (497.12) Sum. list CXVI (1992) 257 FAUNISTIČKA ISTRAŽIVANJA KORNJAŠA (COLEOPTERA) OKOLICE KRŠKOG Paula DURBEŠIĆ i Snježana VUJĆIC-KARLO* SAŽETAK: Obimna multidisciplinarna istraživanja JI dijelaKrške kotline obavljena su u razdoblju godina 1918—1980. Na površini od oko 3 000 m2 obavljena su i istraživanja entomofaune. Odabirom 16 različitih prirodnih i antropogenih staništa nastojala, se obuhvatiti velika raznolikost istraživanog područja. Kod terenskih istraživanja faune Arthropoda primijenjene su metode: košnje, tuljca, lovnih posuda, sita, a pojedine vrste sakupljane su i rukom. Navedenim metodama sabran je 51 061 primjerak Arthropoda, te izražena njihova brojnost i postotni udio pojedinih viših sistematskih kategorija. Ustanovljeno je da su Arachnida malobrojniji. Od Insecta dominiraju Formicidae, a zatim slijede Collembola, Coleoptera, Diptera i Hymenoptera. Red kornjaša (Coleoptera) detaljno je obrađen, a sabrani primjerci određeni su do vrste. Utvrđene su 184 vrste kornjaša svrstane u 122 roda, 28 porodica, 11 natporodica i dva podreda. Porodica Staphylionidae 5 32 vrste je najbrojnija. Odabrane postaje imale su različit biljni sustav jer su bile pod različitim antropogenim utjecajem. To jeomogućilo razvoj različitim vrstama kornjaša, ali im je raznovrsnost na pojedinim postajama smanjena, što objašnjava, da je 129 vrsta nađeno na samo po jednoj od 16 istraživanih ploha. 1. UVOD Obimna multidisciplinarna istraživanja jugoistočnog područja Krške kotline obavljena su u razdoblju od 1978—1980. godine. U njih su uvrštena i istraživanja entomofaune na različitim prirodnim i antropogenim stani 2. OPIS LOKALITETA I METODE RADA Geološki područje Krške kotline je sinklinalni jarak tektonskog porije kla (Melik, 1959), (slika 1). Pripada krškoj depresiji duljine oko 40 kilo metara i širine oko 10 km. Klima je kontinentalna s jakim utjecajem blizine Alpa i planina koje okružuju kotlinu. Prosječne dnevne temperature u najhladnijem mjesecu, * Zoologijski zavod Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 257 |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 18 <-- 18 --> PDF |
H^AHtAHNA ´ GlAVNA tCHASA vlŠjA KVAff´AR. IfOASA "uočen MIOCEN EZ3 lUAUTA* SZz´/ca 7. Pregledna karta. Geografski položaj istraživanog područjaPrema Melik, 1929) |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 19 <-- 19 --> PDF |
siječnju, su —4 ±5°, a u najtoplijem mjesecu, srpnju, 20 ± 4° C. Zimska prosječna dnevna vlažnost kreće se oko 92 ± 8%>, a ljetna oko 82 ± 8°/o. Godišnje padne oko 1000 mm oborina. (Skraćeni preliminarni sigurnosni izvještaj za NE Krško, 1975). Tijekom istraživanja entomofaune, a posebno reda Coleoptera okolice Krškog, sakupljen je opsežan materijal prvenstveno adultnih i nešto larvenih oblika. Materijal je sakupljen u periodu 1978—1980. godine. Tijekom trogodišnjih istraživanja nastojala su se obuhvatiti sva tri godišnja perioda, što je naročito uspjelo u 1979. godini. Fauna Arthropode/, je istraživana različitim metodama uzorkovanja opisanim u prethodnim radovima (D u r b e š i ć, 1983, Durbešić iTrinajs t i ć 1975), ali po principu faunističko entomološke metode. Koristili smo sve uobičajene metode: košnje za uzorkovanje sloja niskog rašća, tuljca, za uzorkovanje grmova i grana stabala, lovnih posuda za uzorkovanje faune tla, sita za pretraživanje listinca i pojedinačno uzorkovanje rukom. U laboratoriju su prikupljeni uzorci razvrstani i determinirani. Fauna kornjaša (Coleoptera) determinirana je prema: Freud, Harde, Lohse (1964—1974), Kuhn t (1913), Reitte r (1908—1916), a taksonomski pregled dan je prema W i n k 1 e r -u 1939. Istraživanjima je obuhvaćena površina od oko 3000 m2 na 16 različitih postaja. Odabirom različitih biljnih zajednica nastojalo se obuhvatiti svu raznolikost staništa. Istraživani su prostori pod šumom hrasta kitnjaka i graba koji predstavljaju klimazonalnu vegetaciju ovog područja, zatim sađene šume topole u različitim starosnim stadijima, te područje sa sađenom crnogoricom. Osim toga uzorci su sakupljeni i na poljima raži, pšenice, kukuruza i krumpira, te na području šikara koje su odvajale ta polja. Dio uzoraka sabran je i na livadama uz samu Savu koje su po svom karakteru nešto vlažnije, na šljunčari, te na livadi na nešto višem i suhom području. 3. REZULTATI I RASPRAVA 3.1. Kalitativni i kvantitativni sastav faune Arthropoda na istraživanom području Primjenom opisane metodologije, trogodišnjim istraživanjem na 16 postaja površine 3000 m2, sakupljen je 51 061 primjerak faune Arthropoda. Velika raznolikost faune Arthropoda može se objasniti kao rezultat istraživanja vrlo heterogenih staništa, što je i bio cilj ovog rada. Svaka od tri različite šumske zajednice pruža specifične životne uvjete. Tako, na primjer, u klimazonalnoj zajednici ovog područja, šumi hrasta lužnjaka i običnog graba vladaju drugačiji uvjeti svijetla, vlage, zračnih strujanja, temperature, nego npr. u šumama crnogorice koja je na ovom području sađena. Uvjeti u njoj su različitiji već i po tome što je to gušća i tamnija šuma u kojoj je tlo pokriveno debljim slojem iglica koje se sporo razgrađuju te mijenjaju pH tla, a s tim u vezi i prizemni sloj rašća. Sađene šume topole su najviše utjecane jer se svakih deset godina sijeku, te se čitava zajednica gradi iz početka. Šljunčare i šikare su zajednice u nasta 259 |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 20 <-- 20 --> PDF |
janju i razvijaju se u fazi progresivne sukcesije. Svaka od ovih postaja odlikuje se posebnim režimom vlažnosti, temperature, te različitim biljnim vrstama. Tako u šljunčarama prevladava grmlje s različitim vrstama vrba kao npr. Salix alba, S. purpurea, odnosno topola Populus alba, P. nigra, dok u šikarama dolaze vrste kalina (Ligustrum vulgare), trnina (Prunus spinosa), ljeska (Corylus avellana), glog (Crataegaus monogyna) i dr., što pruža raznovrsne uvjete za razvoj Arthropoda. U monokulturama kao što su agrocenoze pšenice, raži, krumpira omogućen je razvoj manjeg broja vrsta, ali je zato njihova brojnost veća, što je temeljni Thienemanno v biocenološki princip (Mülle r 1984, Smit h 1986). Istraživanjem faune Arthropoda ustanovljeno je 13 viših sistemskih kategorija, kao od Arachnidae: Aranea i Acarina, te više redova razreda Insecta, tablica 1. Raznovrsnost i brojčana zastupljenost dostiže svoj maksimum u proljetnom aspektu kada su i temperatura i vlažnost optimalni. U ljetnom periodu brojnost je manja da bi ponovno porasla u jesen. Najveći postotni udio u većini uzoraka ima porodica Formicidae, i to posebno u šumskim i livadnim zajednicama, dok je on na poljoprivrednim površinama mnogo manji. Višenamjenski je značaj njihovih aktivnosti u šumskim zajednicama, posebno alimentarni režim (sjemenje, spore i hife gljiva) koji doprinosi bogaćenju, prozračivanju i miješanju zemljišnih slojeva. Rjeđe i malobrojne populacije ili njihovo potpuno nenalaženje na nekim površinama, uvjetovano je antropogenim faktorima. Svojom brojnošću također se ističu i Aranea, a od Insecta Collembola i Diptera. Prisutni su također i predstavnici redova: Sallatoria, Blattaria, Thysanoptera, Heteroptera, Homoptera, Hymenoptera, Diptera, Dermapterai Coleoptera. Od predstavnika reda Lepidoptera sabrani su samo ličinački stadiji. U ovom radu obrađena je fauna Coleptera, dok je ostali materijal dat na obradu drugim autorima. 3.2. Sistematski pregled nađenih vrsta kornjaša (Coleoptera) Tijekom trogodišnjeg istraživanja utvrđeno je 184 vrste kornjaša svrstanih u 12 roda, 28 porodica, 11 natporodica i 2 podreda: Adephaga i Polyphaga (Tablica 2). Od predstavnika podreda Adephaga, koji obuhvaćaju uglavnom grabežljive vrste, sabrani su samo predstavnici nadporodice Caraboidea i jedine porodice Carabidae, koja je u istraživanom području zastupljena s 19 vrsta svrstanih u 8 redova. Ova porodica obuhvaća uglavnom veće kukce koji se najviše kreću noću, ali su neki od njih i danju aktivni u potrazi za hranom, bilo da su to grabežljive, ili saprofagne vrste. Rodovima Carabus i Pterostiehus pripada po 5 vrsta, rodu Abax 4, dok su rodovi Cychrus, Asaphidion, Bembidion, Trechus i Anisođactvlus zastupljeni s po jednom vrstom. Podred Polyphaga, je zastupljen s 10 natporodica i 27 porodica. U natporodici Staphylionidae utvrđeno je 7 porodica. Najbrojnija je porodica Staphylinidae. Predstavnici ove porodice žive uglavnom na vlažnim i tamnim mjestima (u grudicama zemlje, u humusu, strvinama, mravinjacima) ,ili rijetko na cvjetovima biljaka. To su također grabežljivi kukci. U porodici Silphidae, koja obuhvaća uglavnom saprofagne vrste, nađeno je 8 rodova i 14 vrsta. Porodica Liodidae zastupljena je s 3 vrste, dok je u poro 260 |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 21 <-- 21 --> PDF |
O C A r-J i i i o r ~ I i -f w-i O S ^" 3 ´-> 1 C D 2 o c F -r-i" 5 fc o" t o | !* 1 o CS 3 1 1 ^r 2 1 o CA.´ 1 © ´ O 1 1 " 1 CD* 1 1 s O O -1 o r-! - - = C D OO bo oo rf" O O i i s 1 1 1 I CA´ ´ 1 ´ s I 1 2 -* o CD" C A vL> © CD´ vq r-J 2 °". i r— ^ 5 i i r r iD C D °°. 1 S ^ s C A © © s CA F- r^i 1 2 1 I **> CD" 1 1 ^ l/-) -r 1 1/-J r" 1 — s O r-i -: ** 1 1 10 I ^= ^2 r-i oc 5 C A oc oc OO r^ i O i i ´ 1 , i - C D 1 1 5 1 C ^ r- oo o ´ ^ 1 \ Cf ´ r-´ r1 1 T C A 1 <-i S3 r~- C-J oo CA *-r i 1 i ´ C A < * C-J 1 *r CA 2 CA´ — R C A "a I" ~ r - ^c F- 5E * oo r-J oc´ ^ C r - i i i i 1 1 1 i 3 u-1 ! . i 2 2 i 9 i B ´ „, 2 —j 1 i i r-J i 2 i o« 1 oo 1 se 3 1 3 B s ^o «-, — oj 1 1 i s « r) o O C r~ 1 C A L ´ ´ s r-i 1 1 -c o 1 C l r- r , --* i 5 {L 2 o 1 V Đ g 1 1 c^ 3 ´JO C ] 1 Ti =´ ~ O C -C ~ ^ -´ OC OC O s oc Cl CA »´ 5 1 ^c 2 r~- O C CA 1— CA´ s l l 1 OC ´ 1 _ 2 i X- c 1 ´ ´ ´ * : r < 1 Pi s r-3 1 CD CA -1 -c § gs OC 3. CA´ 3 -A I %D .L> I *. 1 i ! 2 1 ! 1 1 , 1 s 2 « R te d JT, 2 ^. r-i 1 ~ OŠ s C < ~ ´.2 Ö / l / CA oo "5c / / /cg f c -c OJ CS < ^ c-j o q CD* M «3 5 i ^i ! ´ © O ! 3 CA" 1 o ´ CD´ C/5 CD´ ca i o G CD1 C A c-J OJ H. c OJ tu HoE o CD CD´ CD´ ^3 ´o -a ö 3 CD_ "o < — i II! a. B X u«; fy « ? I -. --r CA TO o o o 1 CD } «. ^ 1 1 CA. Kl 1 OJ Q CA3; | < ci. 3 261 |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Tablica 2. Sistematski pregled determiniranih vrsta pronađenih na istraživanim plohama R.br. VRSTA 1. Cychrus caraboides L. 1758 2. Carabus gigas Creutz 1899 3. Carabus coriaceus L. 1758 4. Carabus violaceus L. 1758 5. Carabus aranulatus L. 1758 6. Carabus Üllrichi Germa r 1824 7. Asaphidion flavipes L. 1761 Bembidion Latreille 8. Bembidion s p Trechus Clairville 9. Trechus s p 10. Anisodactylus binötatus Fabriciu s 1787. .. . 11. Pterostichus cupreus L. 1758 12. Pterostichus nitidicollis Motschuls y 1842. . . 13. Pterostichus anthracinus Illige r 1898 14. Pterostichus melas Creut z 1899 15. Pterostichus transverzalis Duftschmi d 1812. . 16. Abax ater Villers 1889 17. Abax parallelopipedus Dejea n 1882 18. Abax parallelus Duftschmid 1812 19. Abax carinatus Duftschmid 1812 20. Necrophorus humator Goez e 1877 21. Necrophorus vespilloides Herbs t 1784 22. Necrophorus vespillo L. 1758 Hecrophorus Fabricius 23. Necrophorus s p 24. Oeceoptoma thoracicum L. 1758 25. Necrophilus subterraneus D a h 1 1907 26. Agyrtes castaneus Fabriciu s 1792 27. Nargus velox S pence 1815 28. Nargus brunneus Stur m 1839 Catops P a y x u 1 1 29. Catops sp. 30. Catops picipes Fabricius 1792 31. Catops chrysomeloides Panze r 1815 32. Sciodrepa fumatus S penc e 1815 33. Colon latum Kr. 1850 34. Hydnobius fuscipes L. 1758 35. Colenis immunda Stur m 1807 36. Agaricophagus cephalotes Schmid t 1841. . . . 37. cFambus pubeseens Redtenbacher 1849. . . 38. Scydmaenus rufus Mülle r 1876 Anthobium Stephens 39. Anthobium s p 40. Omalium rivulare Paykul l 1790 41. Omalium caesum Gravenhorst 1802. . . 42. Lathrimaeum atrocephalum Gyllenha l 1827. . . 43. Cophrophilus striatulus Fabriciu s 1792. .. . Oxytelus Gravenhorst 44. Oxytelus sp 45. Oxytelus rugosus Fabricius 1792 46. Oxytelus sculpturätus Gravenhorst 1802. . . . 47. Oxvtelus tetracarinatus Bloc k 1799 48. Stenus pallitarsis Stephen s 1832 49. Stenus biguttatus L. 1758 PLOHA 7 i 10 10 7 i 10 7, 10 i 16 16 7, 10, 15 i 16 16 16 16 16 16 16 3 10 4, 7, 9 i 16 4 4, 7 i 16 4, 7 i 16 4, 7, 10 i 16 7 16 7 7 4 i 7 7 3 7, 10 i 16 16 7 i 10 2, 7, 10 i 16 7, 9 i 16 7, 10 i 16 7 4 7 i 16 7, 15 i 16 16 7 7 i 16 7, 10 15 i 16 7 i 16 9 i 10 7 2 7 i 16 7 i 16 16 9 4 |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 23 <-- 23 --> PDF |
R.br. VRSTA PLOHA Bledius Manner heim 50. Bledius sp 4, 16 51. Paederus litoralis Gravenhorst 1802 16 52. Astenus filiformis L a t r e i 11 e 1806 16 53. Metoponcus brevicornis Erichso n 1839. .. . 16 Staphylinus L. 54. Staphylinus s p. 1 16 55. Staphylinus s p. 2 16 56. Bryocharis analis P a y k u 11 1789 16 Consomus Motschulsky 57. Conosomus s p. 1 16 58. Conosomus s p. 2 16 59. Tachyporus hypnorum F a b r i c i u s 1775. .. . 16 Tachyporus Gravenhorst 60. Tachyporus s p 4 Tachinus Gravenhorst 61. Tachinus s p 16 62. Falagria sulcata Pa y kul i 1789 16 63. Falagria thoracica Curti s 1833 16 Atheta Thomson 64. Atheta s p 2, 4, 8, 10 i 16 Astilbus Stpehe n s 65. Astilbus s p 15 i 16 66. Astilbus canaliculars F a b r i c i u s 1787 4, 8, 10 i 16 67. Zyras humeralis Gravenhorst 1802 4 i 16 68. Amarochara umbrosa Erichso n 1837 16 69. Microglotta picipennis Gyllenha l 1827. .. . 16 70. Aleochara intricata Manner heim 1844 4 71. Bythinus Curtisi Leac h 1817 16 72. Paromalus complanatus Panze r 1792 16 73. Podabrus alpinus Pa y kul i 1798 14 74. Rhagonycha fulva Scopo l i 1763 10, 12, 14 i 16 75. Malachius aencus L. 1758 12 76. Malachius marginellus Olivie r 1790 8 i 16 77. Henicopus pilosus S c o p o 1 i 1763 4 i 16 78. Dolichosoma lineare Ross i 1892 10 i 14 79. Henicopus pilosus Se opol i 1763 16 80. Lacon murinus L. 1758. .. . 16 81. Elater praeustus Fabricius 1792 12 82. Athous hirtus Herbs t 1784 14 83. Athous longicollis Olivie r 1790 13 i 16 84. Synaptus filiformis Fabriciu s 1781 16 Adrastus E s c h z. 85. Adrastus sp 8 86. Adrastus limbatus Fabricius 1777 10, 11, 12, 14 i 16 87. Trogoderma nigrum Herbs t 1797 12 Anthrenus Fabricius 88. Anthrenus s p 7 89. Anthrenus museorum L. 1761 16 90. Byrrhus signatus Panze r 1774 16 Meligethes Stephens 91. Melieethes sp 4, 9 i 13 92. Meligethes viduatus Heer . 1841 . 9 i 10 93. Meligethes diseoideus Erichso n 1845 9 94. Meligethes aeneus Fabricius 1775 16 95. Meligethes viduatus Hee r 1841 9 i 10 96. Meligethes diseoideus Erichso n 1845 9 97. Carpophilus hemipterus L. 1758 7 Epuraea Erichson |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 24 <-- 24 --> PDF |
R. br. VRSTA PLOHA 98. Epuraea s p 7 99. Epuraea obsoleia Herbs t 1793 7 100. Epuraea silacea Herbs t 1784 16 101. Epuraea oblonga Herbs t 1793 16 102. Librodor quadriguttatus L. 1758 16 103. Glischrochilus quadripunetatus L. 1758 16 104. Rhizophagus parallelocolis Gyllcnha l 1827. . . 16 105. Rhizophagus politus Hell w 1892 16 106. Cryplophagus saginatus Stur m 1807 7 107. Cryptophagus scanicus L. 1758 16 108. Cryptophagus setulosus Stur m 1845 16 109. Ätomaria impressa Ericso n 1846 4, 7, 15 i 16 110. Ätomaria gutta Stephens 1830 16 Hl. Ätomaria gravidula Erich s on 1846 16 112. Ätomaria natidula Her r 1841 16 !I3. Ätomaria diluta Erichso n 1846 16 114. Ätomaria atricapilla Stephen s 1830 4 i 16 t Lj. Ätomaria gibbula Erichson 1846 7 i 16 116. Lathridius nodifer Westwood 7 i 16 117. Corticaria crenulata Gyllenha l 1827 16 118. Corticarina gibbosa Herbs t 1793 14 i 16 119. Corticarina truncätella Mannerhei m 1844. . . 16 Corticarina R e i 11 e r 120. Corticarina sp 16 121. Typhaea stercorea L. 1758 16 122. Scimnus abietis Paykul l 1798 1 123. Coccinella 7-punctata L. 1793 8. 13 i 15 124. Propylaea 14-punctata L. 1758 9 i 12 125. Adalia bipunctata L. 1758 16 126. Xestobium ernobiiforme Reitte r 1901 16 Xestobium M o t s c h u 1 s k y 127. Xestobium sp 16 128. Oedemera femorata Scopo l i 1763 16 129. Oedemera flavescens L, 1767 13 130. Anthicus antherinus L. 1761 1 131. Meloe decorus Erichson 1832 16 Mordeila L. 132. Mordella sp 4 Mordellistena Cost a 133. Mordellistena sp. 1 4 134. Mordellistena s p. 2 16 Onthophagus L a t r e i 11e 135. Onthophagus sp 10, 15 i 16 136. Pleuroporus caesus Creut z 1896 4 137. Anisoplia agricola Pod a 1861 10 138. Zeugophora scutellaris S u f f r i a n 1840 7 139. Lema Erichsoni Suffrian 1841 8 140. Lema melanopa Linne 1758 8, 9 i 12 141. Labidostomis taxicornis Fabriciu s 1792. .. . 12 142. Labidostomis lusitanica G er mar 1823 10 143. Clytra laeviuscula Ratz . 1837 12 144. Pachybrachis halickmsis Mül l e r 1868 12 145. Cryptocephalus nitidus L. 1758 10 146. Cryptocephalus quadripustulatus Gellenha l 1813. 10 147. Cryptocephalus sericelus L. 1758 16 148. Cryptocephalus violaceus Laicharti g 1781. . . 16 140. Cryptocephalus virens Suffria n 1847 16 150. Cryptocephalus parvulus Mülle r 1876 16 151. Leptinotarsa decemlineata Sa v 1824 11 |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 25 <-- 25 --> PDF |
R.br. VRSTA PLOHA 152. Chrysomela polita L. 1758 16 153. Melasoma cuprea Fabricius 1775 16 Phytodecta K i r b y 154. Phytodecta sp 16 155. Phyllötreta vittata Fabricius 1801 1, 4, 7, 9, 12 i 16 156. Phyllötreta atra Fabricius 1775 4, 7, 10 i 16 157. Aphthona pallida Bac h 1856 16 158. Aphthona pygmaea Kut scher a 1861. .. . 16 159. Longitarsus lycopi Foudra s 1860 16 160. Haltica oleracea L. 1758 1, 8 i 16 161. Batophila rubi Pay kuli 1799. 16 162. Crepidodera feruginea Scopo l i 1763 16 163. Hippuriphlila Modeeri L. 1761 16 164. Psylliodes affinis Pa y kul i 1790 16 Psylliodes L a t r e i 11 e 165. Psylliodes sp 13 166. Podagrica malvae Illige r 1907 14 i 16 167. Chaetochnema semicccrulca Koc h 1903. . . . 3, 8 i 9 Bruchus L i n n e 168. Bruchus sp 14 Apion Herbst 169. Anion sp 10 Otiorrhynchus G e r m a r 170. Otiorrhynchus s p. 1 A, 7, 10, 13, 16 171. Otiorrhynchus s p. 2 4 i 16 172. Trachyphloeus laticollis Bo h 1843 10 i 13 173. Phyllobius cinerascens Fabriciu s 1792. .. . 4 174. Phyllobius oblongus 1 4, 8, 14 i 16 175. Polydrosus sericeus Schal l er 1783 4, 7 i 16 Sitona Germar 176. Sitona sp 9 177. Tanymecus palliatus Fabriciu s 1793 10, 13 i 16 Larinus Germar 178. Larinus sp 16 179. Aoromius quinquepunctatus L. 1758 16 Ceuthorrhynchus Germa r 180. Ceuthorrhynchus sp 16 181. Rhinncus castor Fabricius 1792 16 182. Mecinus collaris Germa r 1821 8 183. Phloeophthorus rhododactylus Mars h 1902. .. . 4 184. Dryocoetes alni Geor g 1856 16 Sistematski pregled determiniranih vrsta i njihova distribucija na istraživanim plohama. 1. šuma topole, 2. šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, 3. šuma crnogorice, 4. šuma topole, 5. šuma topole, 6. šuma hrasta kitnjaka i graba, 7. pšenica, sjemenske žitarice, 8. pšenica, 9. raž, 10. kukuruz, krumpir, 11. obalno područje, 12. šljunčara, 13. šikara, 14. livada, 15. brdska livada, 16. vlažna livada. dicama Clambidae, Scymoenidae, Pselaphidae, Histeridae, zabilježena samo po jedna vrsta. Natporodica Malacodermata prisutna je s dvije porodice: Cantharidac i Dasytidae, od kojih prva ima 6 vrsta razvrstanih u 5 rodova, a druga 1 vrstu. Porodica Cantharidae živi na cvjetovima i hrani se peludom i dijelolovima cvijeta, ili su karnivorne te se hrane biljnim ušima i drugim sitnim kukcima. 265 |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Natporodicu Stenoxia predstavlja samo jedna porodica, Elateridae, klišnjaci, koji najveći dio života provode na tlu i u trulom drvetu, sa 7 vrsta i 5 rodova. Natporodica Brachymera nazočna je s 2 porodice: Dermestidae, s 3 vrste i 2 roda i Byrrhydae s 1 vrstom. Porodica Dermestidae hrani se u skladištima raznim biljnim i životinjskim tvarima, dok se u prirodi može naći i na cvjetovima biljaka. Natporodica Clavicornia zastupljena je s 6 porodica. Najbrojnija s 13 vrsta je porodica Nitidulidae. Odrasli kukci ove porodice susreću se na cvjetovima biljaka, gljivama ili u mravinjacima. Porodica Cryptophagidae ima 10 vrsta iz samo dva roda: Cröptophagus (3 vrste) i Atomaria (7 vrsta). U porodici Lathrididae zabilježeno je 5 vrsta iz 3 roda, u porodici Coccinelidae 4 vrste, u porodici Rhysophagidae prisutne su dvije vrste, a u porodici Mycetophagidae samo 1 vrsta. Natporodica Teredilia zastupljena je s porodicom Anobiidae kojoj pripadaju 2 vrste roda Xestobium. U natporodici Heteromera zabilježene su 4 porodice. Porodica Anthicidae i Meloiae imale su po jednu vrstu, porodica Oeđemeridae 2 vrste jednog roda, a porodica Mordelidae 3 vrste iz 2 roda. Natporodica Lamellicornia zastupljena je porodicom Scarabeidae kojoj pripadaju 3 vrste. To su zdepasti kukci koji žive u zemlji, i tijekom dana miruju, dok noću izlaze samo za vrijeme rojenja. Kod natporodice Pseudotetramera utvrđene su dvije porodice: porodica Bruchidae, koja uglavnom živi u zrnju grahorica, s jednom vrstom i porodica Chrysomelidae s 30 vrsta raspoređenih u 21 rod. Ova porodica je inače vrlo raznolika po veličini, obliku i načinu života. Natporodica Rhynchopora prisutna je s 2 porodice. Porodica Curculionidae, koja je inače najbrojnija unutar reda kornjaša, zastupljena je s 15 vrsta raspoređenih u 11 rodova. Potkornjake, Scolytidae, lovili smo samo rukom. Nismo postavljali lovna debla te su nađene dvije vrste iz dva roda. Broj vrsta po pojedinoj porodici prikazan je na si. 1. Vrstama je najbrojnija porodica Staphylinidae (32), porodica Chrysomelidae zastupljena je s 30 vrsta, a Carabidae s 19 vrsta. 3.3. Distribucija nađenih vrsta kornjaša (Coleopieru) po postajama Iz analize distribucije zabilježenih vrsta kornjaša na antropogenim biotopima okolice Krškog proizlazi da se niti jedna vrsta nije pojavila u svih 16 istraživanih ploha. Iako se radi o relativno malom području, ipak se istraživane postaje međusobno bitno razlikuju po svom florističkom sastavu što se odražava i na sastav entomofaune i slaže s ranije opisanim rezultatima (Durbeši ć 1983, 1984, 1986). Raznovrsnost postaja onemogućila je i jednoobraznu primjenu entomofaunističkih metoda na svim postajama isto vremeno. Tako su tri vrste nađene u 5 zajednica, 11 vrsta je nađeno u 4 zajednice, a 15 vrsta je nađeno u tri zajednice. U dvije zajednice nađeno je 26 vrsta dok je 129 vrsta nađeno u samo po jednoj zajednici (si. 2). 266 |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 27 <-- 27 --> PDF |
D Slika 2. Položaj istraživačkih zajednica s obzirom na rijeku Savu: 1. šuma topole, 2. šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, 3. šuma crnogorice, 4. šuma topole, 5. šuma topole, 6. šuma hrasta kitnjaka i graba, 7. pšenica, sjemenske žitarice, 8. pšenica, 9. raž, 10. kukuruz, krumpir, 11. obalno područje, 12. šljunčara, 13. šikara, 14. livada, 15. brdska livada, 16. vlažna livada |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Slika 3. Broj vrsta kornjaša (Coleoptera) po pojedinim porodicama: 1. Carabidae, 2. Silphiđae, 3. Liodidae, 4. Clambidae, 5. Scydmoenidae, 6. Staphylinidae, 7. Pselaphydae, 8. Histeridae, 9. Cantharidae, 10. Dasytidae, 11. Elateridae, 12. Dermestidae, 13. Byrrhidae, 14. Nitidulidae, 15. Rhizophagidae, 16. Cryptophagidae, 17. Lathrididae, 18. Mycetophagidae, 19. Coccinelidae, 20. Anobiidae, 21. Oedemeridae, 22. Anthicidae, 23. Meloidae, 24. Mordelidae, 25. Scarabeidae, 26. Chrysomelidae, 27. Bruchidae, 28. Curculionidae, 29. Scolytidae « I o g | Slika 4. Distribucija nađenih vrsta kornjaša (Coleoptera) po postajama: 1) Broj kornjaša nađenih u jednoj zajednici 2) Broj kornjaša nađenih u dvije zajednice 3) Broj kornjaša nađenih u tri zajednice 4) Broj kornjaša nađenih u četiri zajednice 5) Broj kornjaša nađenih u pet zajednica Najveći broj nađenih vrsta su polifagne: Phyilotreia vittata, Phylloblus oblongus, Lema melanopa, Haltica oleracea, predstavnici rodova Otiorrhynchus, Clitra i dr. Neke vrste su izraziti monofazi kao Leptinotarsa dccemttnaeata nađena u krumpirištu (59,4%) što pokazuje njenu izrazitu dominantnost na kulturi. Pored fitol´agnih vrsta znatan je i broj zoofagnih vrsta roda Abax, Cara- bus, Stenus, Omaluun, Oxyteius, a posebno vrsta Coccinela 7-punctata. |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Također je nešto veći broj detritofagnih vrsta: Corticaria gibbosa, Necrophorus humator, N. vespilloides, Omalium rivulare i dr. Komparacijom dobivenih podataka može se naslutiti da su odnosi zoofaga i fitofaga u relativnoj ravnoteži, te da samo na površinama pod monokulturama dolazi do masovne pojave jedne vrste, što je uvjetovano obiljem hrane uslijed negativna utjecaja čovjeka primjenom agrotehničkih mjera i sredstava za zaštitu bilja. Time se remete prirodni uvjeti, povećava rezistentnost fitofaga i otpornost biljaka. Rezultati ovih istraživanja mogu se uzeti kao nulti pokazatelji entomofaune istraživanog područja, što je i bio primarni zadatak. Detaljna i dugotrajnija istraživanja sigurno bi pokazala i brojniji sastav entomofaune, a primjenom istih metoda na istim plohama nakon dužeg vremenskog perioda može pokazati da li je na ovom području došlo do promjena u njenom sastavu. 4. ZAKLJUČAK U području kotline Krško na površini od 3000 m2 istraživana je fauna Arthropoda na 16 postaja. Analiziran je 51 061 primjerak Arthropoda. Kvantitativna struktura faune Arthropoda ukazuje da su Insccta naj brojnija, zatim slijede Arachnida. Od Insecta dominiraju Formicidae, a zatim slijede Collembola, Coleoplera, Diptera i Homoptera. U istraživanom području nađene su 184 vrste Coleoplera svrstanih u 122 roda, 23 porodica, 11 natporodica i dva podreda. Porodica Staphylinidae je sa 32 vrsle najbrojnija u redu Coleoplera. Distribucija vrsta Coleoptcra po postajama pokazuje da su 129 vrsta na đene na po jednoj od šesnaest istraživanih postaja. Rezultati ovih istraživanja mogu se uzeti kao nulti pokazatelji entomofaune istraživanog područja, što je i bio primarni zadatak. Detaljnija i dugotrajnija istraživanja sigurno bi pokazala i brojniji sastav entomofaune. LITERATURA Durbešić , P. (1979): Analiza uzoraka Coleoplera dvije livadne zajednice. Drugi kongres ekologa Jugoslavije. Poseban otisak. Zagreb, 1411—1417. Durbešić , P. (1983): Zoogeografske karakteristike kornjaša (Coleoplera) dviju livadnih zajednica Učke i Ćićarije. Ekologija, Vol. 18, No. 2, 121—144. Durbešić , P. (1983): O fauni kornjaša (Coleoplera) livadnih zajednica uz tokove Mirne i Raše u Istri. Acta entomologica Jugoslavica, Vol 19, Num. 1—2, 109— —121. Durbešić , P. (1984): Cenološke karakteristike zajednice kornjaša u asocijaciji Fagetim illyricum montanum. Bilten društva ekologa Bosne i Hercegovine, Ser. B, Knj. 1, 391—396, 96. Durbešić, P. (1985): Analiza zajednica Coleoplera dvaju lokaliteta u asocijaciji Seslerio autumnalis — Fagetum u Gorskom kotaru, Hrvatska. Acta entomo logica Jugoslavica, Vol, 22, Num. I—2, 25—37. Durbešić , P., I. Trinajstić , (1975): Simultana florističko-ientomofaunistička metoda istraživanja biocenoza. Acta entomologica Jugoslavica 11, 1—2, 65—74. 269 |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Freude, H., Harde, K. W., Lohse, G. A. (1964, 1965, 1966, 1967, 1969, 1971, 1974): Die Käfer Mitteleuropas, Band I—XI. Goecke Evers Verlag, Krefeld. Kuhnt , P. (1913): Illustrierte Bestimmungstabellen der Käfer Deutschlands. Ver lagbuchhandlüng Schweizerbartsche, Stuttgart, 1—1128, 28. Melik, A. (1959): Posavska Slovenija, Slovenska Matica, Ljubljana, 304—336. Müller , H. J. (1984): Oekologie. Gustav Fischer Verlag, Jena. Reitter , (1908—1916): Fauna Germanica — Die Käfer des Deutschen Reiches. Band I—V, K. G. Lutz Verlag, Stuttgart. Skraćeni preliminarni izvještaj za NE Krško, 1975. Smith , R. L. (1986): Elements of Ecology. Harper and Row, publishers New York. Winkler , A. (1932): Catalogus Coleopterorum regionis Palearticae, Wien, 1—1698. Faunistical Investigation of Coleoptera in Krško Surroundings Summary In complex investigation of SE part of Krško depresion the entomological investigation were taken to. It was realize on 16 different natural and antropogenic localities, te relation about higer sistematic category are showen. The order Caleoptera was determine to species and their distribution is showen. |