DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 14 <-- 14 --> PDF |
vost sjemena je samo 3% a u drugom 62%. Dobivena pozitivna razlika od 59% u prilog sjetve sjemena u klijalištu u usporedbi sa sjetvom u stakleniku kao i bržeg te jednoličnijeg nicanja biljčica u klijalištu, dobiva na značaju činjenicom da je proizvodnja vrste Styrax officinalis L., sjetvom sjemena n hladnom klijalištu ekonomičnija i u praksi korisnija. Sjetva obavljena 15. studenog 1989. pokazuje da je trebalo 60 dana za nicanje sjemena držanog u stakleniku, a samo 19 dana za sjeme koje se nalazilo u klijalištu. Klijavost sjemenja od 9% iznosi za sjeme u stakleniku, a od 69!ln za ono u hladnom klijalištu. Pozitivna razlika od 60% iznosi za sjetvu sjemena u klijalištu. Sjetva stratificiranog sjemena koja je provedena 17. studenog 1990. pokazuje također pozitivne razlike u korist sjemena tretiranog u hladnom i otvorenom klijalištu. Za sjeme koje se nalazilo u stakleniku trebalo je 67 dana za nicanje, a 22 dana za ono u klijalištu. Klijavost od 4% iznosi za tretirano sjeme u stakleniku, a 57% za sjeme držano u klijalištu. Dobivena pozitivna razlika od 53" i; klijavosti u prilog sjetve sjemena držanog u hladnom klijalištu, u usporedbi sa sjetvom sjemena u toplom stakleniku, ima veliko praktično značenje kao i u svima opisanim prethodnim slučajevima. ZAKLJUČAK Generativno razmnožavanje vrste Styrax officinalis L. treba izvoditi odmah poslije dozrijevanja sjemena: sjetvom sjemena u toplom stakleniku i hladnom klijalištu — kontrolna sjetva (nestratificirano sjeme). Također, predsjetvenim tretiranjem sjemena (stratifikacija), a zatim sjetvom sjemena u toplom stakleniku i hladnom klijalištu. U našim se istraživanjima pokazalo da u uvjetima hladnog i otvorenog klijališta sjetva sjemena ima značajne praktične prednosti u usporedbi sa sjetvom u toplom stakleniku. Kod kontrolnog sjemena za sjetvu obavljenu u listopadu 1988., 1989. i 1990., vremensko razdoblje potrebno za nicanje biljčica bilo je 59, 62 i 64 dana za sjetvu u toplom stakleniku, dok za sjetvu u hladnom klijalištu bilo je samo 20, 25 i 22 dana. Klijavost sjemena od 5%, 2% i 6% iznosi za sjetvu sjemena u toplom stakleniku, dok za sjetvu u hladnom klijalištu iznosi 55%, 75% i 58%. Dobivene pozitivne razlike od 50%, 73% i 52% očite su u prilog sjetve sjemena u hladnom klijalištu. Kod stratificiranog sjemena, gdje predsjetveno tretiranje sjemena iznosi 30 dana, sjetva sjemena obavljena je u studenom 1988., 1989. i 1990. godine, dobiveni su slijedeći rezultati: potreban broj dana za nicanje biljčica bio je 61, 60 i 67 dana za sjetvu u stakleniku, dok za sjetvu u klijalištu iznosi samo 23, 19 i 22 dana; klijavost sjemena iznosi 3%, 9% i 4% za sjetvu u stakleniku, dok za onu u klijalištu iznosi 62%, 69% i 57",,. Pozitivne razlike od 59%, 60% i 53% u korist sjetve sjemena u hladnom klijalištu u usporedbi sa sjetvom sjemena u toplom stakleniku i ovdje su od praktične važnosti. Divuza je veoma dekorativan grm. U proljeće ga rese bijeli i mirisni cvjetovi. U jesen ga rese srebrnasto-bijeli poput trešnje veliki plodovi koji vise na dugim stapkama. Zimi se ističe svojim šibolikim, vitkim i žućkastim jednogodišnjim izbojcima, na kojima su žućkasto-baršunasti pupovi. Po svojoj ljepoti divuza zaslužuje da se češće uzgaja u parkovima i nasadima prvenstveno u našim primorskim krajevima. |