DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 139 <-- 139 --> PDF |
— promjene intenziteta boje (od žuto-smeđe prema tamno smeđoj do crne boje) — količina željeza u drvetu — pepelu 2. Kada su stabla živjela? Primjenom metode za određivanje starosti fosila pomoću radio-aktivnog ugljika ,4C. (»karbonska ura«) Odgovori na prvo i drugo pitanje morali bi se poklapati. Najvjerojatnje je trupac pd ovodom od onog vremena kada je biljka prestala živjeti tj. kaad je bila urušena u rijeku. 3. Odakle su ovdje prispjeli trupci? lako je današnja vegetacija priobalja od 212-og do 227-og km obrasla od drveća bijelom vrbom, crnom johm oi crnom topolom, stabla su vjerojatno rasla na samom mjestu pronalaženja. Moguće je da su i prispjela iz bližeg gornjeg toka, što je moguće glede uzdužnog profila rijeke Drave (slika 5). may Slika 5. Uzdužni profil rijeke Drave Prema kazivanju pok. Mate Rašana, negdašnjeg lugarskog pomoćnika 20-tih godina: »Šuma takovih dimenzija postojala je na području Gabajeve Grede do oko 1917. g. Oborena stabla bila su promjera preko 2 m. Izvoženi su pomoću kolica koja su konji vukli po šinama sve do Virja.« Teško je povezati ovu šumu s trupcima, jer oni su predstavnici još davnijeg vremena i predstavljaju ostatak negdašnjih prašuma. Dakle, rijeka Drava uspjela je dugo skrivati svoje tajne, te nam ih odati u vrijeme kada je nestalo ovakvih gorostasa, gorostasa koji danas zasjenjuju stabla hrasta lužnjaka uzrasla u šumskim sastojinama Podravine i izvan nje. Krunolsav Arać |