DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 135 <-- 135 --> PDF |
DRAVSKI ABONOS HRASTA LUŽNJAKA Sušna razdoblja i uzvodni sistem hidroelektrana s velikim akumulacijskim bazenima učinila su vodostaj Drave u ljetu 1990. niskim, što je i omogućilo vađenje trupaca abonosa hrasta lužnjaka iz korita rijeke. Veći trupac izvađen je u bli- Slika 1. Pregled mjesta nalaza abonosa lužnjaka |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 136 <-- 136 --> PDF |
zini Gabajeve Grede na desnoj obali na 214 km toka rijeke Drave (slika 1. oznaka 1.). Deblo je rijeka Drava urušila u svoj tok za´jedno s korijenskim dijelom. Za usporedbu njegovih dimenzija s dimenzijama rastućih stabala bilo je potrebno procijeniti mjesto gdje počinje nadzemni dio, to je na oko 70 cm dužine. Dužina izvađenog dijela stabla-trupca je oko 13 metara, bez korijenskog dijela. Na cijeloj dužini ne nalazimo ostatke od grana što pretpostavlja da je stablo raslo u gušćoj sastojini. Impozantnost dimenzija na izvađenom trupcu više se odnosi na opseg (promjer), nego na dužinu, iz razloga što je zbog veličine vršni dio prepiljen i ostao u Dravi. Promjer je određen iz opsega i na čitavoj dužini trupca on nije manji od 110 cm. To su promjeri bez kroe i bijeli koji su tijekom godina istruli i otpali. Volumen je određen sekcioniranjem pomoću složene Huberove formule i iznosi 15.11 m3 (tabl. 1). Boja drva ´je tamnosmeđa. »Prsni promjer« 145 cm (slika 2). : Slika 2. Abonos lužnjaka iz 214 km toka Drave (Foto: K. Arač) Drugi trupac izvađen je na lijevu obalu na 217 km Drave u blizini Otočke (slika 1. oznaka 2). Dužini trupca također je odbijen procijenjen podzemni dio, dok su posezi izmjereni bez otpale kore i bijeljike. Volumen je određen pomoću složene Huberove formule i iznosi 5,03 m:l (tabela 2). »Prsni promjer« 127 cm. Broj godova na 4 ,15m iznosi 163 (slika 3). Boja drva je crna. Treći trupac izvađen je na šljunčan »Keter« (slika 1. oznaka 3), udaljenoj oko 2 km zračne linije od desne obale Drave približno na 227 km toka. U razgovoru s radnikom šljunčare Lončarićem saznajem: »Trupac je izvađen sa dubine oko 6 m. Dio toga trupca (slika 4.) zapravo je bi oprepifjen na oko 3 m od korjena. |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 137 <-- 137 --> PDF |
Tablica 1. Brojsekcije Dužina sekcije Opseg Promjer Drvna masa m cm cm m* 1. 2. 3. 4. 5. 6. 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,94 468 398 380 360 346 348 149 127 120 115 110 111 3,49 2,53 2,26 2,08 1,90 2,85 15,11 Tablica 2. 1. 2. 2,00 2,00 430 360 137 115 2,95 2,08 5,03 Tablica 3. di da ds g (m) (m) (m) (m2) 1« 2,05 1,70 1,87 2,746 1„ 1,64 1,54 1,59 1,986 volumen = 10,96 ms Napomena: Mjerenje cijelog opsega u tablici 1. i 2. na nekim mjestima nije se moglo izvesti, jer prilikom izvlačenja dio trupca ostao je zabijen u šljunkovito — pješčanu obalu. Stoga je procjenjena i izmjerena polovina opsega. Pretpostavio sam da je i druga polovina iste veličine i time dobio cijeli opseg, ali manje precizan. Ovo je ujedno i najveći primejrak od do sada 15-ak iskopanih na radilištu.« Dužina preostalog dijela iznosi 4,63 m. Promjeri su izmjereni bez otpale kore i bijeli. Boja drva je crna. Broj godova na debljem prepiljenom kraju iznosi oko 260. Volumen je izračunat pomoću Smalianove formule i iznosi 10,96 m3 (tabela 3). Stabla lužnjaka ovih dimenzija sve rijeđe nalazimo u našim sastojinama. Za usporedbu izmjereni su opsezi 6 stabala lužnjaka kod Šumarije u Repašu kao ostatku negdašnjih starih šuma. Opsezi su mjereni u prsnoj visini zajedno s korom. Ako od ove izmjere odbijem odvostruku debljinu kore (izmjeren je samo mrtvi dio ritidoma, dok živi dio kore i bijelji nije izmjeren, jer bismo tada morali bušiti stabla) dobijemo približan promjer bez kore i najveći promjer inzosio bi 140 cm. Nameću se pitanja: 1. Koliko dugo su se trupci nalazili ispod vode? Potapanje drva očituje promjenu intenziteta boje, konkretno kod lužnjaka zbog kemijskih reakcija između trijeslovina i soli željeza vode. Na osnovu toga procjenjujemo vrijeme koliko je drvo bilo pod vodom, pomoću: |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 138 <-- 138 --> PDF |
HBBHHI mSmmeSm WmM - Sfr´fca 3. Aftorcos lužnjaka iz 211 km toka Drave (Foto: D. Sešok) Ü ..:;´-´´ *.P. ´ : " 4i1-fiiiS S/f/ca 4. A&OMOS lužnjaka sa radilišta »Keter« (Foto: K. Arač) 578 |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 139 <-- 139 --> PDF |
— promjene intenziteta boje (od žuto-smeđe prema tamno smeđoj do crne boje) — količina željeza u drvetu — pepelu 2. Kada su stabla živjela? Primjenom metode za određivanje starosti fosila pomoću radio-aktivnog ugljika ,4C. (»karbonska ura«) Odgovori na prvo i drugo pitanje morali bi se poklapati. Najvjerojatnje je trupac pd ovodom od onog vremena kada je biljka prestala živjeti tj. kaad je bila urušena u rijeku. 3. Odakle su ovdje prispjeli trupci? lako je današnja vegetacija priobalja od 212-og do 227-og km obrasla od drveća bijelom vrbom, crnom johm oi crnom topolom, stabla su vjerojatno rasla na samom mjestu pronalaženja. Moguće je da su i prispjela iz bližeg gornjeg toka, što je moguće glede uzdužnog profila rijeke Drave (slika 5). may Slika 5. Uzdužni profil rijeke Drave Prema kazivanju pok. Mate Rašana, negdašnjeg lugarskog pomoćnika 20-tih godina: »Šuma takovih dimenzija postojala je na području Gabajeve Grede do oko 1917. g. Oborena stabla bila su promjera preko 2 m. Izvoženi su pomoću kolica koja su konji vukli po šinama sve do Virja.« Teško je povezati ovu šumu s trupcima, jer oni su predstavnici još davnijeg vremena i predstavljaju ostatak negdašnjih prašuma. Dakle, rijeka Drava uspjela je dugo skrivati svoje tajne, te nam ih odati u vrijeme kada je nestalo ovakvih gorostasa, gorostasa koji danas zasjenjuju stabla hrasta lužnjaka uzrasla u šumskim sastojinama Podravine i izvan nje. Krunolsav Arać |