DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 120 <-- 120 --> PDF |
trebali su biti dani podaci o šumarskom domu i šumarskom muzeju, Kr. gospodarskom-šumarskom učilištu u Križevcima te »historija hrv.-slav. šumarskog družtva«. U okviru povijesti Društva trebali bi se donijeti životopisi sa slikama svih dotadašnjih društvenih predsjednika, podpredsjednika, tajnika i urednika društvenog organa. Međutim, kasnije je odlučeno da se društvena povijest i životopisi izdaju za 25-godišnjicu Šumarskog društva kao II. dio Spomenice. ŠUMARSKI DOM I ŠUMARSKI MUZEJ Na XIII. redovnoj glavnoj društvenoj skupštini održanoj »u kr. i slobodnom gradu« u Osijeku 4. rujna 1889. godine, prihvaćen je prijedlog šumarnika Maksa P r o k i ć a »da si hrv.-slav. šumarsko družtvo u glavnom zemaljskom gradu Zagrebu sagradi svoj vlastiti dom.« U provedbi ovog zaključka društvene skupštine Upravni se odbor »obratio ... posebnom okružnicom na sve mogućnike i prijatelje šumarstva u zemlji« za novčanu pomoć, a gradu Zagrebu za besplatnu dodjelu gradilišta. Odaziv je bio slab, jer se do kraja 1893. godine sakupilo svega 291 forintu i 70 novčića a gradska skupština 1890. godine odbila je molbu za besplatnu dodjelu gradilišta. Takav nepovoljan ishod prve akcije za gradnju doma odgodio je nastavak ostvarenja do 1896. godine. Nastavak koji je uslijedio tek 1896. godine vezan je s održavanjem Milenijske izložbe u Budimpešti. Naime, »kraljevine Hrvatske i Slavonije u posebnom paviljonu izložile su bile predmete, zasječajući u struku šumarsku i lovačku, kao i u drvarski obrt.« Izložba je bila programirana tako da se izložbeni paviljon sa svim izlošcima prenese u Zagreb i uredi kao šumarski muzej. To je bio zaključak »enquetne sjednice predstavnika autonomne šumske uprave/´ kao i šumske uprave krajiških imovina obćina«, koja je na osnovi poziva »kr. zemaljske vlade održane 17. ožujka 1895. godine«. Tada je zaključeno da se izložbeni paviljon prenese zajedno sa svim eksponatima u Zagreb kao osnovica »šumarskog muzeja hrv.-slav. šumarskog družtva«. Izložbeni paviljon međutim nije prenesen u Zagreb, jer je »upravljajući odbor družtva u sjednici od 18. listopada 1896, zaključio da se ostvari davna zamisao družtva, te u glavnom gradu Zagrebu sagradi solidan družveni dom, a u istom smjesti i šumarski muzej«. »Nj. Preuzvišenost svietli ban« odobrio je prodaju izložbenog paviljona da se dobiveni »novac upotrebi za gradnju šumarskog doma uz obavezu uređenja šumarskog muzeja«. I Gradska skupština Zagreba sada je dodijelila besplatno gradilište uz obvezu da zgrada mora biti najmanje dvokatna i da u njoj bude uređen šumarski muzej; u slučaju otuđenja sagrađene zgrade Šumarsko društvo bilo bi dužno općini platiti »u ime odštete« 12.000 forinti. Ponovljeno je sakupljanje priloga za gradnju doma, i do konca studenoga 1899. godine (dakle već po završetku doma) sakupljeno je, zajedno s * Pod time razumijeva se Ravnateljstvo državnih šuma tj. šuma koje su ostale državne nakon dodjele površina budućim imovnim općinama. Zemaljska vlada nad ovim Ravnateljstvom nije imala nikakve ingerencije. |