DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 12 <-- 12 --> PDF |
pješno uzgaja i bez posebne zimske zaštite u arboretumu Botaničkog vrta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Metodom slučajnog izbora sjemena izdvojeni su radni uzorci. Postavljeno je ukupno šest pokusa, a svaki pokus s dvije varijante: sjetva sjemena u toplom stakleniku i sjetva sjemena u hladnom i otvorenom klijalištu. Ispitivanjem je obuhvaćeno 12 radnih uzoraka, a svaki uzorak sadržavao je 100 sjemenki. Kontrolno sjeme (ne stratificirano) sijano je odmah nakon dozrijevanja plodova i to ujesen 25. 10. 1988., 15. 10. 1989. i 17. 10. 1990. u drvene´sandučiće u mješavinu listovke, komposta, pijeska i treseta (2:1:1:1). Zasijano je 600 sjemenaka. U umjereno toplom stakleniku (temperatura) zraka 12— —22 °C) smješteni su sandučići s 300 sjemenaka, dok je drugih 300 držano u otvorenom i hladnom klijalištu. Odmah nakon sazrijevanja i ubiranja sjemena, a istoga dana i godine kao što je gore navedena za kontrolno sjeme, obavljena je stratifikacija sjemena u supstratu pijeska i treseta (3 : 1). Predsjetveno tretiranje sjemena provedeno je u hladnjaku na temperaturi 3—5 °C, a u vremenskom trajanju od 30 dana. Nakon postupka stratifikacije obavljena je sjetva sjemena 25. 11. 1988., 15. 11. 1989. i 17. 11. 1990. godine. Sijano je ukupno 600 sjemenaka u sandučiće uz isti postupak koji je opisan upotrebom kontrolnog sjemena. REZULTATI I DISKUSIJA Tijekom procesa nicanja, brzine i intenziteta prema dobivenim rezultatima, zapažaju se velike razlike između nicanja sjemena LI uvjetima toplog staklenika i hladnog klijališta. Analizom dobivenih rezultata ispitivanja klijavosti kontrolnog sjemena, iz priložene tablice (Tab. 1.) vidi se da je za sjetvu sjemena obavljenu u stakleniku 25. listopada 1988. nicanje trajalo 59 dana, a onoga u klijalištu 20 dana. Postotak klijavosti od 5% iznosi za ono sjeme koje se nalazilo u stakleniku, dok za sjeme koje je bilo u klijalištu iznosi 55´«. Dobivena pozitivna razlika od 50" (l klijavosti u prilog sjemena držanog a otvorenom i hladnom klijalištu ima veliko praktično značenje. Pokusi za ispitivanje klijavosti kontrolnog sjemena postavljeni su i dvije naredne godine. Za sjetvu sjemena obavljenu u stakleniku 15. listopada 1989. nicanje biljčica trajalo je 62 dana, dok je za ono u klijalištu bilo potrebno samo 25 dana. Klijavost od 2",, iznosi za sjeme sijano u stakleniku, a 75" u za ono u klijalištu. Pozitivna razlika od 73% u korist sjetve sjemena u otvorenom klijalištu i ovdje je vidljiva. Također, sjetva sjemena obavljena 17. listopada 1990. pokazuje slične rezultate. U toplom stakleniku nicanje biljčica trajalo je 64 dana, a u hladnom klijalištu 22 dana. Klijavost sjemena u stakleniku iznosi 6%, a u klijalištu 58" o. I ovdje je pozitivna razlika od 52" „ u prilog nicanja sjemena u hladnom i otvorenom klijalištu veoma značajna. Isto tako, iz tablice 1. vide se razlike u trajanju potrebnih dana za nicanje biljčica te intenziteta klijavosti stratificiranog sjemena koje je sijano u umjereno toplom stakleniku te u otvorenom i hladnom klijalištu. Sjetva sjemena 25. studenog 1988. rezultirala je nicanje biljčica u trajanju od 61 dana u stakleniku i 23 dana u klijalištu. U prvom slučaju klija |