DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 119     <-- 119 -->        PDF

IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA


SVEČANOST OTVARANJA ŠUMARSKOG DOMA I ŠUMARSKOG
MUZEJA 1898. GODINE


U knjizi »Povijest šumarstva Hrvatske 1846—1976. kroz stranice Šumarskog
lista« (Zagreb, 1976) na str. 344. nalazi se crtež fasada fotografije pročelne
nadgradnje Šumarskog doma, uz kratak tekst iz kojeg se saznaje da
je Dom sagrađen 1898. godine. U prikazu redoslijeda godišnjih skupština za
Skupštinu održanu 1898. godine, kada se može očekivati da će i o Domu biti
riječi, stoji zapisano samo »da je dvadeset i druga glavna redovna skupština
Hrvatsko-slavonskog društva održana u Zagrebu 20. listopada 1898. godine«.
Više ništa nije zapisano o toj Skupštini ni u Šumarskom listu niti 1898. ni
1899. godine. O Skupštini tj. o otvaranju Šumarskog doma i Šumarske akademije
trebalo je biti riječi u »svečanom broju Šumarskog lista«, ali on
nažalost nije izašao. Broj nije izdan jer je u međuvremenu »društvena uprava
odlučila.. .svečani broj izdat kao posebnu knjižicu na boljem papiru«
(Š. 1. 1899. br. 1, str. 43). Ta je »knjižica« i izašla 1899. godine pod naslovom


SPOMENICA


Hrvatsko-slavonskogaŠUMARSKOG DRUŠTVA
u Zagrebu.


Knjiga I.


Sadržaj Spomenice podijeljen je na:


Predgovor Upravljajućeg odbora hrv.-slav. šumarskog družtva,
Šumarski dom i šumarski muzej,


Hrvatsko šumarstvo i kr. gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcih,
Svečano otvaranje šumarskog doma i šumarskog muzeja,
Redovita XXII. glavna skupština hrvatsko-slav. šumarskog družtva.


PREDGOVOR


Iz Predgovora saznajemo da je na sjednici Upravnog odbora održane
»uoči glavne skupštine i otvorenja šumarskog doma i muzeja, pak kr. šumarske
akademije, predložio družtveni član i odbornik ujedno tadanji urednik
družtvenog časopisa g. Josip Kozar a c, da u čast ove riedke slave
izađe budući broj«, »Šumarskog lista« »u svečanom ruhu...«. U tom broju




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 120     <-- 120 -->        PDF

trebali su biti dani podaci o šumarskom domu i šumarskom muzeju, Kr.
gospodarskom-šumarskom učilištu u Križevcima te »historija hrv.-slav. šumarskog
družtva«. U okviru povijesti Društva trebali bi se donijeti životopisi
sa slikama svih dotadašnjih društvenih predsjednika, podpredsjednika,
tajnika i urednika društvenog organa. Međutim, kasnije je odlučeno da se
društvena povijest i životopisi izdaju za 25-godišnjicu Šumarskog društva
kao II. dio Spomenice.


ŠUMARSKI DOM I ŠUMARSKI MUZEJ


Na XIII. redovnoj glavnoj društvenoj skupštini održanoj »u kr. i slobodnom
gradu« u Osijeku 4. rujna 1889. godine, prihvaćen je prijedlog šumarnika
Maksa P r o k i ć a


»da si hrv.-slav. šumarsko družtvo u glavnom zemaljskom gradu Zagrebu
sagradi svoj vlastiti dom.«


U provedbi ovog zaključka društvene skupštine Upravni se odbor »obratio
... posebnom okružnicom na sve mogućnike i prijatelje šumarstva u
zemlji« za novčanu pomoć, a gradu Zagrebu za besplatnu dodjelu gradilišta.
Odaziv je bio slab, jer se do kraja 1893. godine sakupilo svega 291 forintu
i 70 novčića a gradska skupština 1890. godine odbila je molbu za besplatnu
dodjelu gradilišta. Takav nepovoljan ishod prve akcije za gradnju doma odgodio
je nastavak ostvarenja do 1896. godine.


Nastavak koji je uslijedio tek 1896. godine vezan je s održavanjem Milenijske
izložbe u Budimpešti. Naime, »kraljevine Hrvatske i Slavonije u
posebnom paviljonu izložile su bile predmete, zasječajući u struku šumarsku
i lovačku, kao i u drvarski obrt.« Izložba je bila programirana tako da
se izložbeni paviljon sa svim izlošcima prenese u Zagreb i uredi kao šumarski
muzej. To je bio zaključak »enquetne sjednice predstavnika autonomne
šumske uprave/´ kao i šumske uprave krajiških imovina obćina«, koja je na
osnovi poziva »kr. zemaljske vlade održane 17. ožujka 1895. godine«. Tada je
zaključeno da se izložbeni paviljon prenese zajedno sa svim eksponatima
u Zagreb kao osnovica »šumarskog muzeja hrv.-slav. šumarskog družtva«.


Izložbeni paviljon međutim nije prenesen u Zagreb, jer je »upravljajući
odbor družtva u sjednici od 18. listopada 1896, zaključio da se ostvari davna
zamisao družtva, te u glavnom gradu Zagrebu sagradi solidan družveni dom,
a u istom smjesti i šumarski muzej«. »Nj. Preuzvišenost svietli ban« odobrio
je prodaju izložbenog paviljona da se dobiveni »novac upotrebi za gradnju
šumarskog doma uz obavezu uređenja šumarskog muzeja«. I Gradska
skupština Zagreba sada je dodijelila besplatno gradilište uz obvezu da zgrada
mora biti najmanje dvokatna i da u njoj bude uređen šumarski muzej;
u slučaju otuđenja sagrađene zgrade Šumarsko društvo bilo bi dužno općini
platiti »u ime odštete« 12.000 forinti.


Ponovljeno je sakupljanje priloga za gradnju doma, i do konca studenoga
1899. godine (dakle već po završetku doma) sakupljeno je, zajedno s


* Pod time razumijeva se Ravnateljstvo državnih šuma tj. šuma koje su ostale
državne nakon dodjele površina budućim imovnim općinama. Zemaljska vlada
nad ovim Ravnateljstvom nije imala nikakve ingerencije.


ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 121     <-- 121 -->        PDF

-;;mi V ´ * r k -´
Reprodukcija fotografije Šumarskog doma u Spomenici


iznosom od prije, 12.861,13 forinti. Priloge su dali šumari i lugari, već prema
zauzimanju pretpostavljenih, imovine općine i drugi. Pojedinačno veće svote
uplatili su: Marko grof Bombeles, tada i predsjednik Šumarskog društva,
500 for., Jakob Sorger, drvotržac u Osijeku, 300 for., Leopold Kern, drvotržac
u Beču, 500 for., a isto toliko i kutjevački vlastelini braća Dragan i
Milan Turković, itd. Već prije I. hrvatska štedionica uz svoju 50-godišnjicu
s izričitom namjenom za šumarski muzej uplatila je 5.000 forinti.


Stanovitu gotovinu imalo je i samo Društvo, ali ipak to nije bilo dovoljno
za tako veliku zgradu kakav je Šumarski dom. Stoga je od Brodske
imovine općine uzet zajam od 70.000 forinti.


Konačni obračun troškova objavljen je izvan ove Spomenice na Godišnjoj
skupštini održanoj 8. listopada 1899. godine i izgleda ovako:


zgrada Šumarskog doma 100.736 for. 60 novč.,
inventar i uređenje muzeja 11.284 for. 13 novč.,


odnosno svega 112.020 for. 73 novč.


HRVATSKU ŠUMARSTVO 1 KR. GOSPODARSKO I ŠUMARSKO UČILIŠTE
U KRIŽEVCIH


U ovom poglavlju Spomenice daje se geneza prve hrvatske šumarske
škole — Kr. gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima, koje je počelo
radom 1860. godine. Kako se takav prikaz ne nalazi u knjizi »Šumar




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 122     <-- 122 -->        PDF

ska nastava u Hrvatskoj 1860—1960.« (Zagreb, 1963.) što u nastavku prenosimo
u cijelosti.


»Još u prvoj polovini našega stoljeća vladalo je na polju šumarske nastave
— ako ne i na polju samoga šumarstva — posvemašno mrtvilo; šumarstvo
nije se ni nuzgredno nigdje predavalo; šumarske škole nije bilo nigdje,
a niti je tko mislio, da ju osnuje.


Samom šumarstvu posvetili su znatnu pažnju samo Francuzi, te su dapače,
unatoč svom kratkotrajnom gospodstvu u jednom dielu Hrvatske, šumarsku
upravu u njoj organizovali, a pobrinuli se i za domaći šumarski
podmladak, odaslav dvojicu domaćih sinova u svoju šumarsku akademiju
u Nancy, da tamo šumarstvo izuče. Svršiv šumarstvo ovi su mladići bili
kasnije, i nakon izgona Francuza jedni od glavnih zatočenika našeg domaćeg
šumarstva.


Bolji dani, koji su hrvatskom šumarstvu svanuli za vrieme Francuza,
bili su, kao i sama vladavina istih, samo kratko trajni. Ipak se racionalnom
šumarenju u području bivše Vojne Krajine pod vojničkom vladavinom već
od konca prošlog stoljeća, kada su krajiške šume proglašene državnim dobrom,
posvećivalo više pažnje, nego li u starom provincijalu. U Krajini bilo
je već i u prvoj polovini ovoga vieka stručni naobraženih šumara — doduše
većinom luđinaca — koji su gotovo isključivo stekli svoje naobraženje
u glasovitom šumarskom učilištu, a kasnijoj šumarskoj akademiji, u
Mariabrunu. Ovi su šumarski tehnici bili pod raznimi imeni pridjeljeni krajiškim
vojnim upravnim oblastima, te su po raznih propisih rukovodili upravu
državnih šuma, tog najvećeg naravnog blaga Vojne Krajine.


Pošto je krajiška vojna uprava uvidila, da je od prieke potrebe, da šumari,
stojeći po svom uredovanju u neprekidnom saobraćaju sa narodom,
znadu i jezik naroda, to je gledala da što više domaćih sinova pošalje u
Mariabrun, pa je sloga većinom slala samo sinove domaćih krajiških častnika,
da se na državni trošak u šumarstvu izobraze. Pošto je uredovni jezik
u Krajini i onako bio samo njemački, a šumara razmjerno malo, to je Mariabrun
u svakom pogledu potrebom Krajine zadovoljavao.«


Potreba za šumarsku školu, nastavlja se dalje, nije bila potreba u »starom
provincijalu«,... jer nije bilo ni šumskog zakona, dakle ni skrb političke
vlasti, kako se sa šumama postupa i gospodari, nikakova.« U provincijalu
šume su pripadale feudalcima a njima su »gospodarili vlastelinski
upravitelji, špani i lugari u smislu »šumskog reda« blage uspomene carice
i kraljice Majke Terezije, kako su znali i htjeli«. Stanje se mijenja nakon
donošenja Osnovnog šumskog zakona 1852. godine kojim je »udaren temelj
racionalnom gospodarenju sa sumarni uobće«.


Školovanje u križevačkom učilištu počelo je u jesen 1860. godine, a upis
u nju obustavljen je u jesen 1897. godine, jer je Zakonom od 13. ožujka 1897.
godine o promicanju gospodarstva u kraljevinah Hrvatske i Slavonije osnovana
» šumarska akademija u Zagrebu prislonjena na filozofski fakultet
kr. sveučilišta Franje Josipa.« Posljednji šumari iz križevačkog učilišta izašli
su 1899. godine, a prvi studenti — slušači upisali su se u Šumarsku akademiju
šk. god. 1898/99. Prema Šematizmu osoblja u resoru Ministarstava
šuma i rudnika iz 1934. godine, u državnoj službi nalazilo se još 12 križevačkih
apsolvenata koji su apsolvirali od 1894. do 1899. godine.




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 123     <-- 123 -->        PDF

SVEČANO OTVORENJE ŠUMARSKOG DOMA I ŠUMARSKOG MUZEJA


Svečano otvorenje šumarskog doma i šumarskoga muzeja spojeno je sa obdržavanjem
redovite XXII. glavne skupštine hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva,
koja je obdržavana na 20. listopada g. 1898. u Zagrebu.


U tu svrhu sabralo se je iz svih krajevah Hrvatske i Slavonije 106 družtvenih
članova, da ovu riedku svečanost uveličaju.


Dan prije obdržavanja glavne skupštine t. j . na 19. listopada poduzeli su sabrani
članovi družtva pod vodstvom družtvenog predsjednika Presvietlog gospodina
Marka grofa Bombelles-a izlet na zemaljsko dobro u Božj altovi
ni, da razgledaju šumarsko-botanički vrt kr. šumarske akademije.
Izletnike predvodio je Presv. gosp. kr. banski savjetnik dr. Ivo Maliin,
a priključio im se je i liepi broj profesora kr. sveučilišta Franje Josipa I.
u Zagrebu, a na čelu im rector magnificus Vel. g. Dr. Josip Šilović.


Na kolodvoru božjakovinskom dočekao je goste ravnatelj dobra g. Mahne r
sa svojim osobljem, te su nakon kratka pozdrava svi krenuli na priredjenih kolih
u mjesto. Pod vodstvom gg. banskog savjetnika dra. Malina , kulturno-tehničkog
savjetnika P i s a č i ć a, povjerenika za gospodarstvo Frangeš a i ravnatelja
Mahne r a potanko je razgledano dobro. Naročito su našli obče i podpuno
priznanje novi veliki voćnjak, ribnjaci i botanički vrt.


Šumarsko botanički vrt osnovan je u starom perivoju te obuhvaća
22 jutra. Osnovu je sastavio i sve radnje rukovodio nadvrtlar sveučilišnog botaničkog
vrta u Zagrebu gosp. Viteslav Durchanek . Vrt je uredjen u slogu englezkih
parkova, te je jedan dio odredjen za šumsku floru, a drugi za cjelokupnu
hrvatsku floru. Imadu se tu s vremenom sve biline, koje u Hrvatskoj rastu, prikazati
u karakterističnom okolišu, u kojem živu. Treći dio služiti će pokusom
profesora i djaka. Kašnje će se urediti uz postojeći staklenik i drugi još potrebiti
staklenici. Čitava uredba botaničkog vrta mnogo se je svidjela, i našla obće priznanje.


Izletnici su za tim razgledali razne gospodarske uredbe, staje, tvornicu žeste,
sirarnicu mljekarski odjel i t. d. Mnogo su se divili i proizvodom povrća, medju
kojim hrenu od pol metra duljine, ogromnoj repi, celeru i t. d.


Pošto je medjuto nastalo podne, rado su se izletnici odazvali pozivu presv. g.
dr. M a 11 i n a na mrzli doručak. Kad su se nešto okriepili, ustao je banski savjetnik
g. dr. M a 11 i n, te je na ime kr. zem. vlade pozdravio prisutne. Izjavivši
svoju radost, što su se članovi družtva tako mnogobrojno odazvali pozivu i ovdje
sakupili, spomenuo je, da je u prvom redu bila svrha izletu, da se razgleda šumarsko-
botanički vrt, koji ima da služi šumarskoj obuci. No istodobno imala su gospoda
prilike, da razgledaju uredbu ovog zemaljskog dobra. Što se toga tiče, učinila
je kr. zem. vlada, — odnosno njezini organi — sve sa sviešću, da je svoje
najbolje sile posvetila u to ime, da stvori za ekonomski napredak zemlje nešto
koristna i dobra. Moguće je, da se je počinilo i pogriešaka. no tada je i patriotska
dužnost svakoga, da reče svoje mnienje. Što se specijalno tiče šumarstva, zem.
je vlada smatrala svojom dužnošću, da obuku ove po nas vrlo važne struke uzporedi
s ostalim naukama i strukama, te očekuje od sjedinjenja sveučilišta i gospodarskih
zavoda s jedne strane, te gospodarskih produktivnih struka s druge strane
povljne rezultate za znanost i za produkciju.


Sveučilišni rektor dr. Šilovi ć pozdravlja sakupljene šumare na ime sveučilišta,
s kojim se evo spaja šumarska obuka. Upozoruje na važnost šuma za




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 124     <-- 124 -->        PDF

Hrvatsku, devastaciju Dalmacije i Istre u mletačko doba, i obriče u ime sveučilišta
i njegovih profesora, da če sve uraditi, što će biti u interesu šumarske obuke.
Za to pako, što se ustraja šumarska obuka, hvali u prvom redu saboru, koji je
stvorio odnosni zakon, u drugom redu kr. zem. vladi, koja je omogućila da je
ovaj zakon već ljetos u život priveden, te izriče napokon želju, da se izpune sve
nade, koje se spajaju s novim zavodom.


Zem. šumar, izvjestitelj, odsječni savjetnik Ferdo Zikmundovsk y hvali
banskom savjetniku dru. M a 11 i n u, što je dao šumarskom družtvu sgode, da
vidi Božjakovinu, te mu želi najbolji uspjeh.


Šumarnik Makso P r o k i ć iz Mitrovice zahvaljuje se u ime šumara vladi i
njezinim prisutnim zastupnicima na pozivu u Božjakovinu, gdje je u kratko vrieme
mnogo stvoreno, pa će se na temelju došle stečenih izkustva za cielo polučiti
još ljepši rezultat; za to jamči već ime banskog savjetnika dra. Ive Mallina. Čestita
sebi i svojem stališu, što je na čelu zemaljskog šumarstva dr. Ivo Mallin.
(Živio).


Nadšumar Dragutin Nanicin i iz Djakova zahvaljuje rektoru magnificu na
prijaznim riečima i nada se, da će šumarska obuka sveučilišta odgojiti ne samo
vrstne činovnike, već i dobre Hrvate.


Šumarnik L a k s a r iz Belo vara nazdravlja grofu Marku Bombellesu
velezaslužnom predsjedniku hr.-slav. gospodarskog družtva, i nada se, da će hrvatska
aristokracija sliediti njegov primjer u promicanju gospodarskih svrha.


Pošto su još govorili prof. dr. Segen i prof. dr. G o r j a n o v i ć, ovaj zdravicu
kućedomaćini dru. Ivi M a 11 i n u, digao se je presv. gosp. banski savjetnik
dr. Mallin , zahvalio se na tolikim izjavama priznanja, koje ću mu poticalom
biti za budući rad. No on ne bi mogao raditi tako intenzivno oko promicanja
gospodarstva, kad ne bi imao oslona u povjerenju svietloga ban a i zamjenika
njegova, presv. gosp. odjelnoga predstojnika Otona pl. Krajcsovisca , koji
odobravaju njegove intencije. Svietli je ban s oduševljenjem prihvatio ideju, da
se znanost spoji sa najpraktičnijom strukom gospodarskom. U svietlom e
banu ima narod uviek najboljega zagovornika i promicatelja,
te najmoćniju zaštitu. Laskave rieči, koje su danas izrečene na
njegovu adresu, mora s toga primiti kao da su izrečene uzvišenomu glavaru zemlje
kojemu ovim nazdravlja. (Oduševljeno burno »2ivio ban!«)


Družtvo se je za tim uputilo na kolodvor i vratilo iza 2 sata poslije podne
posebnim vlakom u Zagreb.


Povodom otvorenja kr. šumarske akademije kao šumarskog odjela na mudroslovnom
fakultetu kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, počašćeno je hrv.-
slav. šumarsko družtvo pozivom, da izvole gg. družtveni članovi u što većem
broju prisustvovati svečanoj instalaciji rektora magnifica za god. 1898/9, koja se
je istoga dana u velikoj dvorani glazbenoga zavoda predvečer obdržavala.


Uz družtveno predsjedničtvo i upravljajući odbor prisutvovalo je ovoj svečanosti
vrlo mnogo članova, koji su skupštini došli, te se je istih veoma dojmila
liepa besjeda, kojom je odstupajući rektor magnificus dr. I. Dočkal pozdravio
prve slušatelje šumarstva na zagrebačkom sveučilištu i liepe rieči, kojima se je
sjetio kr. gospodarskog i šumarskog učilišta križevačkog i njegovih bivših pitomaca.
Odnosni dio toga govora glasi:


»Sveučilište bilježi u ovoj školskoj godini osobito važan dogadjaj u razvitku
i životu svomu. Popunjujući se i usavršujući se postepeno u raznim granama


364




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 125     <-- 125 -->        PDF

ljudskoga znanja, sveučilište pozdravlja u ovoj školskoj godini novu naučnu struku,
koja mu je prirasla.


Na temelju zakona od 13. ožujka 1897. o promicanju gospodarstva u kraljevinama
Hrvatskoj i Slavoniji, visoka je kr. zemaljska vlada naredbama svojim od


7. listopada 1898. broj 66.101 i 66.102. uredjenjem šumarske obuke i izdanjem
naukovnoga i izpitnoga reda za slušatelje šumarstva ustrojila na sveučilištu t ečaj
za slušaoce šumarstva, koji je po zakonu pripojen mudroslovnom
fakultetu.
Naša je domovina plodna, ona obiluje dobrim tlom, na kojem nam hrana
uspješno rodi, koja nam daje plemenitu lozu i na kojem rastu koristna stabla.
Tomu se tlu posvećuje materijalna i intelektualna briga, pa kako se poljodjelstvom
umiju baviti i najniži slojeva naroda, kako gojitba i preporod vinograda
dolaze do najvišega savršenstva, osjećala se potreba, da se i šumska kultura pridigne
i ozbiljnom i znanstvenom disciplinom stvore koristni i praktični uslovi za
narodni naš gospotiarstveni život.


Bogatstvo naših šuma, velika potreba i izvoz naših drva, svestrano zanimanje
i trgovanje s ovim našim domaćim proizvodom, kojim se dičimo i ponosimo,
uputilo je naš visoki sabor i visoku kr. zem. vladu, da šumarsku struku povjeri
najvišemu učevnomu zavodu u zemlji, kako bi se na strogo znanstvenoj podlozi
učila i razvijala, i kako bi se razširili našem mladom naraštaju ne samo u prometnom
privatnom saobraćaju, već i otvorili putevi k javnim višim službama u
našoj domovini.


Zahvaljujući visokomu saboru i visokoj kr. zem. vladi, da su sa sveučilištem
spojili tu naučnu struku, bit će red na ovom sveučilištu da ju podigne, usavrši
i prilagodi potrebi naroda, i da ona postane vrelom intelektualnoga i materijalnoga
njegova razvitka.


Pozdravljam s toga s radošću otvorenje šumarskoga tečaja na našem sveučilištu,
a smatram svojom ugodnom dužnošću, da ujedno pozdravim sve prijatelje,
promicatelje i stručnjake šumarstva, koji su se u ovoj dvorani sakupili, da
s nami zajedno proslave otvorenje šumarskoga tečaja.


Slušaoce pak šumarstva privijamo otčinskom ljubavlju na naša srca, te im
preporučam, da se kolegijalno paze sa svojim drugovima, a ujedno poštuju zakoniti
red u ovom sveučilištu.


Ne mogu, a da se u ovom svetačnom momentu ne sjetim i na šumarsko-
gospodarsko učilište u Križevcima, odnosno na njegove bivše pitomce. I ovi se
raduju, da se je njihova davna želja izpunila da ,si u Hrvatskoj podigne šumarska
naobrazba do akademičke. Eto, ta se njihova vruća želja izpunila. No kako
je spomenuto učilište bilo predtečom šumarske akademije, to i slušaocima potonje
na srce stavljam, da čuvaju harnu spomen na križevačko učilište, koje je
uzgojilo mnoge vrstne šumare, i koji su sav svoj mar i trud uložili, da goje i
čuvaju šume — to neprocjenivo narodnje blago. Njima se u mnogom imate zahvaliti
da ne ćete ,doći u neobradjeno polje, od njih rado primajte dobre savjete,
jer se osnivaju na izskustvu — učitelju valjanoga gospodarstva« —.


Nakon dovršene svečane inštalacije-rektorove, otišlo je mnogo gg. skupštinara
u narodno zemaljsko kazalište, u kojem se je u čast glavne skupštine hrv.-
slav. šumarskoga družtva uz sjajnu razsvjetu davala opera »Porin«, remek djelo
našega Lisinskoga.


365




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 126     <-- 126 -->        PDF

Na dne 20. listopad a 1898. u 10 sati prije podne obavljeno je svečano
otvorenje novosagradjenog šumarsko g doma , u kojem su smještene dvorane
šumarske akademije, šumarski muzej i prostorije hrv.-slav. šumarskog
družtva, te hrv. družtva za gojenje lova i ribarstva. Povodom toga svetčanog
otvorenja doma bili su foyer i stubište prekrasno ukrašeni eksotičnim biljem i
zelenilom, a u hodnicima kretala se množina šumara iz svih krajeva domovine,
koji su pohrlili u bieli Zagreb, da drže svoju skupštinu i da proslave ovu najnoviju
fazu u naprednom razvitku šumarske struke.


Odbor hrvatsko-slavonskog šumarskog družtva sa predsjednikom Markom
grofom Bombellesom i podpredsjednikom Ferdom Zikmundovskyje
m na čelu, dočekao i pozdravio je u stubištu presv. gospodina odjelnog predstojnika
Otona pl. Krajcsovicsa-Iločkoga, koji je u ime svietloga bana
otvorio dom. Sa presvietlim gospodinom došla su gg. banski savjetnik dr. Ivo
M a 11 i n i odsječni savjetnik Teodor M a 11 i n, dočim su prije već stigla gg.
prorector dr. Josip D o č k a I, rector dr. Josip Š i 1 o v i ć sa profesorskim sborom,
ravnatelj I. hrv. štedione g. Milivoj Crnadak , članovi porote, koja je
prosudjivala osnove za gradnju doma, gg. gradj. savjetnik Herman Boll e i
grad. tehn. savjetnik Milan Len u ci.


Družtveni predsjednik Marko grof Bombelle s oslovio je presv. g. odjelnog
predstojnika Otona pl. Krajcsovicsa-Iločkoga ovim govorom:


»Presvietli gospodine!


Hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo radilo je več desetak godina na tome,
da sebi u glavnom gradu Zagrebu podigne vlastiti »šumarski dom«, koji ima da
bude obilježjem njegova rada i svjedokom njegova života.


To nastojanje družtva vidimo evo danas ostvarenim.
Otčinskom skrbi preuzvišenoga gospodina bana Dragutina grofa Khuen -
Hedervary-a pod porom prijatelja i požrtvovnošću svojih članova podigosmo
ovaj dom, uredismo u njemu šumarski muzej i smjestismo u nj šumarsku
akademiju.
Tim udarismo na ovaj dom očit biljeg, da bude duševnim stjecištem svih
prijatelja šumarske struke, da bude dom prosvjete i dom znanosti.
Čast mi je stoga u prvom redu umoliti Presvietlost vašu, da izvoli kod Njegove
Preuzvišenosti, svietlog bana, biti tumačem duboke zahvalnosti, što ju hrvatsko-
slavonsko šumarsko družtvo goji naprama Njegovoj Preuzvišenosti, a zatim
neka mi je dozvoljeno izjaviti Presvietlosti Vašoj srdačnu zahvalnost što je
Presvietlost Vaša, odlikujuć hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo, izvoljeva ovamo
potruditi se, da osobno otvori naš šumarski dom i muzej.«


Presvietli gospodin pl. Krajcsovic s odgovorio je na to, da ima prije
svega dati izraza sažaljenju svietloga bana, što mu nije moguće da osobno prisustvuje
otvorenju ovog, velevažnoj kulturnoj zadaći namienjenog doma. Uvjeren
je da svietlomu banu u tom času srce kuca od radosti, što je zajedničkom i složnom
radu hrv.-slav. šumarskog družtva uspjelo, da podigne ovaj dom. Sa željom:
»vivat, floreat i crescat« proglašuje šumarski dom otvorenim!


Oduševljenim klicanjem »živio!« popratili su prisutni ove rieči presv. gospodina,
koji je zatim sa ostalom gospodom pod vodstom družtvenoga predsjednika


M. grofa B o m b e 11 e s a pregledao sve prostorije doma i pohvalno se izrazio
o uredjenju muzeja.
366




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 127     <-- 127 -->        PDF

REDOVITA XXII. GLAVNA SKUPŠTINA HRVATSKO-SLAV.
ŠUMARSKOGA DRUŽTVA.


Nakon svečanog otvorenja šumarskoga doma i šumarskoga muzeja obdržavalo
je hrv.-slav. šumarsko družtvo u družtvenih prostorijah šumarskoga doma svoju
svečanu XXII. redovitu glavnu skupštinu.


Skupštini predsjedao je družtveni predsjednik Presv. gosp. Mark o gro f
Bombelles . Ovaj je u prvom redu pozdravio prisutnog zastupnika kr. zem.
vlade Presvietlog gospodina kr. banskog savjetnika dra. Ivana Mallina,
a za tim izaslanike i zastupnike družtva i korporacija, s kojimi šumarsko družtvo
u svezi stoji.


Prisutni bijahu: od strane hrv.-slav. gospodarskog družtva g. Žiga pl. Stoci
s, zatim od strane kr. gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcih gg. profesori
A. Lenarči ć i I. Partaš . Na skupštini zastupahu: slavonsko gospodarsko
družtvo predsjednik grof M. Bombelles i tajnik A. Borošić, kranjo-
primorsko šumarsko družtvo i austrijsko državno šumarsko družtvo družtveni
podpredsjednik F. Zikmundovsky , ugarsko šumarsko družtvo kr. šumarnik
i upravitelj šumarskog ureda u Otočcu Vinko Nagv.


Presvietlog g. banskog savjetnika dra. Ivu M a 11 i n a, kao i ostale goste,
pozdravila je skupština burnim: Živili!
Za tim nastavi presv. g. predsjednik: »Prije nego predjemo na dnevni red
naše današnje glavne skupštine, imamo da izvršimo jednu tužnu dužnost.


Svima Vam je, veleštovana gospodo, poznat grozan čin, što ga učini ubilačka
ruka u Ženevi, koji je prekinuo nit života Njezinog Veličanstva premiiostive kraljice
Jelisave , razcvilio srdce Njegovog Veličanstva našeg premilostivog kralja
Franje Josipa I. i u crno zavio Njegov vladalački dom i sve narode monarhije.


Sva Europa, cio civilizovani sviet sgrozio se nad tim djelom ljudske nemani,
koja u svojoj anarističkoj razvratnosti ote premilostivom vladaru ljubeču suprugu,
djeci brižnu majku, narodima premilostivu vladaricu, a svemu svietu veliku
dobročiniteljicu.


Pa dok Evropa snuje, kako da anarhističkoj hydri glavu sgazi, kupe se narodi
monarhije oko posvećene osobe Njegovog cesarskog i kraljevskog apostolskog
Veličanstva premilostivog našeg kralja i gospodara, šalju molitve Svevišnjemu,
da Mu u težkim časovima bol ublaži, da ga kriepi i jači, i podieli Mu
snage, da i taj težki udarac hrabro podnese.


Veleštovana gospodo! Narod hrvatski, koji je bio vazda prvi medju prvimi,
kad se je radilo o previšnjem priestolju, koji je stotine i stotine puta krvlju svojom
dokazao vjernost svoju prama vladalačkom domu i posvećenoj osobi Njegovog
Veličanstva, i u ovoj je tužnoj sgodi dao vidna izraza svoje velike tuge i
podaničke vjernosti. Pak i mi, gospodo, sakupljeni na današnjem našem sboru,
priključimo se izjavama sućuti i molitvama naroda, te uzkliknimo: Slava kraljici
Jelisavi! (Slava! Slava!)


Veleštovana gospodo! Naš ovogodišnji sastanak važan je dogadjaj u životu
našega družtva.


Gradnjom vlastite družtvene sgrade »šumarskoga doma« i uredjenjem »šumarskog
muzeja«, koje danas otvorismo, znatno se proširuje djelokrug našega
družtva i stvaraju novi uvjeti za unapredjenje interesa družtva i družtvenih čla




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 128     <-- 128 -->        PDF

nova. Prema tome nastala je i potreba, da se dosadašnja družtvena pravila prerade
i zamiene novima, koja će Vam se, veleštovana gospodo, danas na pretres
predložiti.


Nu ovogodišnja glavna skupština dobiva još veću važnost time, što je ove


godine šumarska nauka prenesena na kr. sveučilište Franje Josipa I. u Zagrebu.


Prenosom šumarske nauke na spomenutu visoku školu, ne samo da se priznaje


važnost šumarskoga stališa i unapredjuje šumarska znanost u domovini našoj,


već se time i našoj družtvenoj upravi otvara polje za daljnji rad u pogledu pro


micanja interesa velikog diela naših družtvenih članova«.


Po tom pak proglasi predsjednik skupštinu otvorenom, te umoli g. šum.
pristava Nikolu Abramovića , da vodi zapisnik glavne skupštine, a gg. Rob.
Fischbacha i H. Gr und a, da ga ovjerove.


Nakon toga pročitao je družtven tajnik Andrija Boroši ć izvještaj o radu
upravljajućeg odbora o poslovnoj godini 1897/8.


Izvještaj družtvenog tajnika glasi kako sliedi:


Slavna skupštino!


Prije nego li predjem na izvještaj o radu upravljajućeg odbora u poslovnoj
godini 1897/8. čast mi je izvjestiti slavnu skupštinu, da je družtveno predsjedničtvo
u smislu zaključka prošlogodišnje glavne skupštine preporučno podastrto
visokoj kr. zem. vladi, odjelu za unut. poslove, predlog družtvenog člana M. Radoševića,
glede unapredjenja ribarskih odnošaja u zemlji.


Prelazeći na rad družtv. upravlj. odbora, čast mi je izviestiti da je upravni
odbor od minule glavne skupštine u svemu obdržavo 6 odborskih sjednica, a
osim toga sastajao se je građevni odbor družtva, izabran iz sredine upravljajućeg
odbora, u sjednice svagda, kad je to potreba zahtjevala.


Kako ste gg. skupštinari iz sjedničkih zapisnika, koji se u družtvenom časopisu
redovitu objelodanjuju, razabrati mogli, bio je upravljajući odbor, a napose
gradjevni odbor ove godine uporno zaokupljen radom oko gradnje šumarskoga
doma, uredjenja šumarskoga muzeja, te sastavka novih družtvenih pravila.


U prvom redu bila je skrb družtvene uprave, da za gradnju šumarskoga doma
namakne potrebitu novčanu glavnicu.


Radi toga obratila se je družtvena uprava na slavno zastupstvo brodske imovne
obćine u Vinkovcih molbom, da družtvu za gradnju doma podieli jeftin zajam
u iznosu od 70.000 for.


Zastupstvo slavne brodske imovne obćine odazvalo se je toj molbi družtva
i podilelilo nam zajam u zamoljenom iznosu od 70.000 for. uz 4**/o kamatae i 2*Vo
amortizacije, koji je zaključak visoka kr. zem. vlada blagonaklono i odobriti
blagoizvoljela.


U smislu sastavljene odplatne osnove ima se taj zajam izplatiti u 54 polugodišnja
obroka u iznosu od 2100 for.


Dosada su izplaćena dva obroka i to: na dne 28. siečnja i 21. veljače 1898., prvi
obrok za vrieme od 28. siečnja, odnosno 21. veljače do 1. srpnja 1898. u iznosu
od 1742 for. i drugi obrok na 1. srpnja 1898. u iznosu od 2100 for.


Pripomenuti mi je podjedno, da je radi osiguranja odplatc zajma brodska
imovna obćina uknjižena na družtvenoj sgradi za ukupnu tražbinu od 70.000 for.




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 129     <-- 129 -->        PDF

Osim toga obratila se je družtvena uprava ponovno molbom na prijatelje i
članove družtva radi prinosa za gradnju šumarskoga doma i muzeja, te je povodom
toga sakupljena liepa svota od ukupno 11.454 for. 63 nč.


Neka mi bude dozvoljeno da svim plemenitim darovateljima izjavim na ovom
mjestu ponovnu srdačnu hvalu na družtvu učinjenom dobročinstvu, a ugledali se
taj primjer ostali mogućnici i korporacije domovine naše.


Napose pako stavljam na srdce gg. družtvenim članovom, da i nadalje ustraju
u sabiranju prinosa za šumarski dom, ne gledeć na to, što je šumarski
dom jur podignut, jer čim više bude družtvenoj upravi sredstva na razpoložbu
stajalo, tim će ona moći sjedne strane laglje preuzetoj obvezi družtva u pogledu
odplate zajma udovoljiti, a i s druge strane promicati svrhe, koje su družtvu pravilima
opredieljene.


Osim gore izkazanih prinosa i podignutog zajma kod brodske imovne obćine,
upotrebljene su za pokriće gradjevnih troškova i sve družtvene glavnice, koje su
bile većim dielom uložene u vriednostne papire, osim jedinih 3l5/o. srećaka zemljovjeresijskog
zavoda u Beču u nominalnoj vriednosti od 1000 for., koje su bile
svojinom utemeljitelj ne družtvene zaklade, a pošto je ta zaklada, kao takova
prestala bitisati, to upitne srećke, buduć bez opredieljene svrhe, po naravi stvari
postale čistim vlastnićtvom družtva.


Glasom odnosnih novčanih dnevnika pojedinih zaklada, pridoniele su za gradnju
šumarskoga doma pojedine družtvene zaklade kako sliedi:


Utemeljiteljna zaklada 13.948,87
Pripomoćna zaklada 4.907,56
Literarna zaklada 353,15
Šumarskoga doma 1.198,69


Ukupno 20.408,27


Od tih zaklada prestaju dalje obstojati utemeljiteljna, literarna i zaklada
šumarskog doma.


Nasuprot se za pripomoćnu zakladu vodi i nadalje posebni dnevnik i posebni
obračun, pošto je družtvenim pravilima toj zakladi namienjena zasebna svrha.


Glavnica te zaklade, koja je u iznosu od 4907 for. 56 nč. uložena u gradnju
šumarskog doma, imati će se u buduće ukamaćivati sa 4%, te odnosni kamati namiriti
iz redovitih družtvenih prihoda i upotrebiti u svrhe zaklade.


Konačno su za pokriće gradjevnih troškova šumarskoga doma i muzeja upotrebljeni
utržci u iznosu od 15,033 for. 85 nč. koji su polučeni prodajom na milenijskoj
izložbi u Budimpešti izloženog drva, što su ga krajiška investicionalna zaklada
i krajiške imovne obćine družtva u tu svrhu poklonili.


Akoprem račun o gradnji šumarskog doma još zaključen nije, to mogu ipak
slavnoj skupštini izviestiti, da je dosele ukupno izdano oko 109.000 for., dočim je
družtvu stajalo na razpoložbu ukupno 116.896,75, ne uračunav k tomu 5000 for.,
votiranih po slavnoj I. hrv. štedioni za uredjenje šum. muzeja, koji još podignuti
nisu.


Imade s toga nade, da će se moći brodskoj imovnoj obćini od podignutog
zajma još barem 5000 forinta povratiti, čime bi se i godišnja odplata snizila od
4200 for. na 3900 for.


369




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 130     <-- 130 -->        PDF

Sama odplata zajma posve je osjegurana prihodom družtvene sgrade, pošto će
najamnina nositi godišnju svotu od 5016 for. a osim toga imade družtvo bezplatne
prostorije za sebe i za šumarski muzej.


Družtvena sgrada prosta je od poreza 18 godina. Osjegurana je kod osjegurajućeg
družtva »Croatia« na 100.000 for., a šumarski muzej napose na 20.000 for., a
odnosna osjegurnina plaćena je već unaprcd za 5 godina.


Kao što je slavnoj skupštini iz prošlogodišnjeg tajničkog izvještaja poznato,
rukovodi gradnju šumarskoga muzeja posebni gradjevni odbor, u kojem su vel.
gg. družtveni podpredsjednici F. Zikmundovskv, J. Havas, te gg, odbornici R.
Fischbach, H. Grund i D. Trötzer i kao gradjevni vještak gosp. gradjevni savjetnik
Kuno Waidman. Pošto će mandat toga odbora doskora t. j . dovršenjem gradnje
družtvene sgrade izteći, neka mi bude dozvoljeno, da u ime družtva izrazim spomenutoj
gospodi srdačnu zahvalnost za njihov trud, što su ga u taj posao uložili.


Istu hvalu dugujemo i gg. družtvenim članovima prof, Ivanu Partašu i Bartolu
Plešku, koji su rukovodili radnje oko uredjenja šumarskoga muzeja, zatim visokoj
kr. zem. vladi, odjelu za bogoštovje i nastavu, za bezplatno na porabu ustupljeni
nam cvietni nakit prigodom otvorenja šum. doma i muzeja, nadalje presv. g.
Miroslavu grofu Kulmeru i slavnom hrv.-slav. gospodarskom družtvu u Zagrebu
za bezplatno ustupljene nam prostorije u svrhu pohrane muzealnih predmeta,
slavnoj brodskoj imov. obćini za jeftino pruženi nam zajam, te konačno vel. g.
odsječnom savjetniku kr. zem. vlade F. Zikmundovsky-u, kot. šumaru Ljud. Brosingu
u Ogulinu za darovane šumarskom muzeju predmete.


Neka im svima bude izražena srdačna hvala!
Veleštovana gospodo! Kao što je presvietli gospodin družtveni predsjednik
jur naglasiti izvoljeo, spaja družtvena uprava velike nade sa osnućem šumarskoga
doma.
Ponajglavnija je pako ta, što uprava sjegurno računa, da će se time znatno
podići čisti prihod družtva, koji će se moći upotrebiti za promicanje družtvenih
interesa, a imenito za podpore udova i siročadi družtvenih članova, osnuće družtvenih
stipendija i ine tomu slične svrhe.


U tom smjeru moći će družtvena uprava još obsežnije djelovanje razviti, ako
ju i gg. družtveni članovi redovitom uplatom družtvene članarine pripomogla
budu.


Da se pako pri tom što bolji uspjeh poluči, namjerava družtvena uprava ustrojiti
poput inih družtava počastna mjesta t. zv. družtvenih povjerenika,
kojim će biti zadaća, da u svojem okrugu ubiru družtvenu članarinu, pribavljaju
družtvu novih članova i u obće promiču družtvene interese.


A obzirom na znatne pogodnosti, što će ih naše družtvo postupice u sve to
većoj mjeri moći pružati družtvenim članovom bila bi sveta dužnost svakog šumara
i lugara u domovini našoj, da već s obzira na svoju obitelj družtvu pristupi.


Veleštovana gospodo! Mi učinismo svoju. Gradnjom šumarskoga doma udarismo
budućem razvoju i životu hrv.-slav, šumar, družtva čvrsti temelj, a zadaća
je mladjih da na tom temelju dalje zidju u probit družtva i hrvatskog šumarstva!


Prelazeći na dalnji izvještaj o radu upravljajućeg odbora, čast mi je izvjestiti
slavnoj skupštini, da je upravlj. odbor podielio minule godine na podporama medju
udove i sirotčad družtvenih članova ukupno 150 for. i to 100 for. iz prihoda pripomoćne
zaklade, a 50 for. iz redovitih družtvenih prihoda.


370




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 131     <-- 131 -->        PDF

DružLvo pako samo primilo je kao i prošlih godinah od visoke kr zem. vlade
iz zemaljskih sredstava novčanu podpovu od 600 for. za promicanje družtvenih
svrha, a 190 for. za izdavanje »Lugarskog Viestnika« kao priloga družtvenog
časopisa.


Broj družtvenih članova povećao se je i ove godine, te družtvo broji danas
7 začastnih članova, 56 članova utemeljitelja, 33 podupirajuća člana, 335 članova
I, razreda, 664 članova II. razreda i 46 predbrojnika. Ukupno 1121 članova. U minuloj
godini izgubismo pako neumitnom smrću mnogogodišnjeg družtvenog predsjednika
i utemeljiteljnog člana, umirovljenog kr. šum. ravnatelja Milana Dursta;
kr. kot. šumara Josipa Žandovskoga, te začastnog člana našega družtva Josipa
Wesselya, umir. c. kr. ravnatelja šum. akademije i vrhovnog nadzornika domaena
u Beču; zatim lugara ogulinske imov. obćine Mihajla Zeca. Slava im1


Nadalje mi je čast izviestiti si. skupštini, da družtvo naše podržava iste odnose
naprama inim družtvima, kao i dosele.


Za porabu urednika »Šum. lista« drže se i nadalje časopisi, što sam ih imao
čast navesti u prošlogodišnjem tajničkom izvještaju.


Za popunjenje družtvene knjižice nabavljeno je ukupno 20 svezaka.


Osim toga darovali su za družtvenu knjižnicu p. n. gg.: Vatroslav Rački, kr.
zem. šum. nadzornik, »Hrvatski šumarski koledar« za g. 1898, dr. Mihovil Mohorovičić
»Vihor kod Čazme«, te hrv. naravoslovno družtvo u Zagrebu u izmjenu za
»Šum. List« 4 svezka svojega glasnika.


Što se družtvene knjižnice tiče, čast mi je priobćiti slav. skupštini, da će se
ista prenieti u dvoranu »šumarskog doma« i predati porabi gg. družtvenih članova.
Odnosni ormari jur su naručeni. A pošto će nabava istih pasti na teret gradjevnih
i uredjenih troškova šumarskog doma, to mi je čast umoliti si. skupštinu za dozvolu,
da predsjedničtvo družtva smije upotrebiti tu priliku, te sporazumno sa
uprav, odborom za popunjenje družtvene knjižnice nabaviti na teret troška za
gradnju i uredjenje »šum. doma«, knjiga i djela do visine od 500 for.


Družtveni časopis »Šumarski list« i prilog mu »Lugarski Viestnik« tiskaju se
u 1150 primjeraka, nu počam od 1. siečnja 1899, povećati će se naklada na 1200
primjeraka.


Prelazeći na izvještaj o imovinskom stanju našega družtva čast mi je priobćiti
si. skupštini, da se imovina družtva sastoji u sliedećem:


1. družtvena sgrada »Šumarski dom« u vriednosti od for, 130.000
2. šumarski muzej u vriednosti od for. 20.000
3. pripomoćna zaklada družtva u iznosu od for. 4.907,56
4. 10 kom. 3% zem. vj. srećka for. 1.000,—
for. 155.907,56


Na protiv tomu stoji dugovina družtva i to:


zajam brodskoj im. obć. for. 70.000


tražbina pripomoćne zaklade u iznosu for., 4.907,56


for. 74.907,56


371




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 132     <-- 132 -->        PDF

Osim toga ima družtvo knjižnicu u vriednosti od 3.200 for. i pokućtva u
vriednosti od 100 for.


Sto se napose pripomoćne zaklade tiče, napomenuli mi je, da u smislu družlvenih
pravila odredjena glavnica od 5.000 for. namaknuta, te stoga odpada u buduće
obveza družtvene uprave, da 1/4 čistog prihodu družtva pripaja toj zakladi.


Završujući time ovaj izvještaj, čast mi je umoliti slavnu skupštinu, da ga izvoli
na blagohotno znanje uzeti.


Izvještaj družtvenog tajnika primila je skupština na znanje i prešla na daljnju
točku dnevnog reda, na ime, na ustanovljenje proračuna za g. 1899. — Proračun
družtva izkazuje u g„ 1899. prihod od 9909 for. i razhod od 8719 for., te ga je
skupština u cielosti prihvatila.


Nakon toga uzeta su u pretres navosastavljena družtvena pravila. Življa debata
razvila se je o tom, da li ima šumarsko družtvo u buduće nositi dosadanji
naslov »hrvatsko-slavonsko« ili samo »hrvatsko šumarsko družtvo«, te je skupština
konačno većinom glasova zaključila, da se pridrži dosadašnji naslov družtva.
Za tim je skupština u cielosti prihvatila po družtvenoj upravi predložena nova
družtvena pravila, koja će sc podastrieti kr. zem. vladi na potvrdu.


Nadalje je skupština na predlog družtvenog člana Dragutina Nanicini a
zaključila, da se sa budućom skupštinom spoji poučni izlet u Bosnu, te je prepustila
družtvenoj upravi, da izabere mjesto, gdje će se buduća skupština održati
i da ustanovi putnu osnovu za naumljeni izlet u Bosnu.


Kad se je prešlo na posljednju točku dnevnog reda, (predloge gg. skupštinara),
pročitan je predlog družtvenog podpredsjednika, kr. odsječnog savjetnika g. Ferde
Zikmundovskya , da družtvo s obzirom na to, što Njeg. ces. i kr. apostolsko
Veličanstvo naš premilostivi kralj ove godine slavi 50-godišnji jubilej svoga sretnoga
vladanja, osnuje za djecu svojih članova šumarskoga stališa, koja se kane
posvetiti šumarskoj nauci, jedan štipendij od godišnjih 300 for. Taj štipendij ima
nositi naslov »jubilarni štipendij h r v. -s 1 a v. šumarskog družtva
za polazak hrv. šumarske akademije«. Predlog družtvenog predsjednika
prihvatila je skupština jednoglasno i popratila ga burnim: Živio!


Pošto je time dnevni red izcrpljen bio, zaključi presv. gospodin predsjednik
skupštinu ovim riečima.


»Veleštovana gospodo! Pošto je dnevni red naše ovogodišnje glavne skupštine
izcrpljen, smatram si svojom ugodnom dužnošću, da zastupniku vis. kr. zemaljske
vlade presv. g., kr. banskom savjetniku dru. Ivi Malin u izrazim u ime hrv.-
slav. šum. družtva smjernu zahvalnost, što je Nj. Presvietlost izvoljela svojim
posjetom našu glavnu skupštinu odlikovati. Koliko mi je znano, prvi je to put, da
je vis. kr. zem. vlada blagoizvoljela izaslati svojega predstavnika na skupštinu
hrv.-slav. šumarskoga družtva. Blagodarnost naša s toga je tim veća, jer nam je
to ne samo znakom, da vis. kr. zemaljska vlada budno prati rad našega družtva
i da ga odobrava, nego namjeono i zalogom boljoj budućnosti šumarstva i šumarskog
stališa domovine naše.


Čast mi je nadalje našim milim gostima, kao i ostalim zastupnicima prijateljskih
družtava i korporacija zahvaliti se, što nas izvolješe svojim posjetom počastiti,
moleć ih podjedno, da izvole svojim opunomoćiteljem izručiti naš prijateljski
pozdrav.


Bože daj, da se do godine opet vidimo i naš rad nastavimo!




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 133     <-- 133 -->        PDF

Time dovršujem i zaključujem XXII. redovitu glavnu skupštinu hrv.-slav.
šum. družtva.


Uz burno klicanje: »Živio predsjednik!« razidjoše se po tom skupštinari.


Povodom otvaranja šumarskog doma i šumarskog muzeja ? ? ?


Povodom otvorenja šumarskog doma i šumarskog muzeja, kao i otvorenja
kr. šumarske akademije stiglo je predsjedčtvu hrv.-slav. šumarskog družtva i
rektoratu kr. sveučilišta Franje Josipa I. više brzojavih pozdrava, i to:


Od preuzvišenog gospodina bana Dragutina grofa Khuen-Hederv
a r y - a, kao družtvenog pokrovitelja, koji glasi:


»Žaleći, što ne mogu biti prisutan kod svetčanog otvorenja šumarskog doma,
pozdravljam Presvietlost Vašu i cielo družtvo, čestitam na sretno dovršenom
djelu«.


Od Preuz. gosp. kr. ug. ministra za poljodjelstvo E. D a r a n y - a, (upravljen
na preuzv. gosp. bana), koji glasi: »Ljubezni poziv Preuzvišenosti Vaše
danas tek primio, kratkoća vremena ne dozvoljava mi, da izašaljem zastupnika,
što me ipak ne prieči, a da se na pozivu najiskrenije ne zahvalim«.


Od rektorata c. kr. visoke škole za zemljotežtvo u Beču
(Hochschule für Bodencultur), upravljen na rektorat kr. sveučilišta u Zagrebu,
koji glasi:


»Dem hohen Senate der ehrwürdigen Universität Agram spreche ich im Namen
des Professoren-Collegiums der Hochschule für Bodencultur die wärmsten
Glückwünsche zur Eröffnung der forstwirthschaft liehen Abtheilung aus, gleichzeitig
auch das aufrichtige Bedauern, dass eine persönliche Betheiligung an der
bedeutunsvollen Feier nicht möglich ist. Möge sich die jüngste Hochstätte de
Forstwisscnschalt und des forstlichen Unterrichtes in Zusammenwirken tüchtiger
Fachmänner und hervorragender Vertreter der grundlegenden Wissenschaften in
gedeihlichster Weise entwickeln und dem kroatischen Forstwesen zum Segen, ihrer
Hochschule aber zur Ehre gereichen. Wir bringen dem jungen hoffnungsvollen
Schwesterinstitute die wärmsten Sympatien entgegen. Von Guttenberg, Rector".


Od ravnateljstva kr. šumarske akademije u Šćavnici, (upravljen
na rektorat kr. sveučilišta), koji glasi:


»Prigodom otvorenja tamošnje šumarske akademije kao pobratimskog zavoda
iskreno želimo, da se ona, svladav prve potcžkoće, razvije i postavljeni si cilj
postigne. Ravnatelj akademije: »D. Schvvarc«.


Od profesorskog sbora c. kr. visoke škole za zemlj otežtvo
u Beču, koji glasi:


»Die Professoren der Hochschule für Bodencultur danken dein hochgeehrten
Praesidium des kroatisch-slavonischen Forstvereines für die freundliche Einladung
zur Generalversammlung, sprechen ihre wärmsten Glückwünsche zur Eröffnung
des Vereinshauses und der neuen forstlichen Hochschule aus, und bedauern
aufrichtig durch dringliche lehraimtliche Verpflichtungen verhindert zu sein der
denkwürdigen Feier beizuwohnen«.


Osim toga stigli su brzojavi od uredničtva časopisa »Oeslerr. Foist- u. Jagdzeitung
« u Beču, zatim od družtvenih članova, SI. Kozjaka, Antoša, Dr. Gürtha,


A. Ugrenovića i N. Pleše.
373




ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 134     <-- 134 -->        PDF

ZAKLJUČNE NAPOMENE


Prva akcija na sakupljanju priloga za gradnju Šumarskog doma pokrenuta
nakon Godišnje skupštine 1889. godine, nije uspjela. Situacija se bitno
mijenja 1895. godine kada počinju pripreme za milenijsku izložbu 1896. godine
u Budimpešti. U Spomenici je zapisano da je na sjednici koju je sazvala
Kr. zemaljska vlada za 17. ožujka 1895. zaključeno kako se »šumarski
paviljon ima tako sagraditi, da će kasnije skupa sa izloženim predmetima
moći služiti kao novoutemeljeni šumarsk i muze j u Zagrebu«, i dalje,
da će se »u tu svrhu predati paviljon sa svim svojim izlošcima hrv.-slav.
šumarskom družtvu, koje će imati osnuće šumarskog muzeja na sebe preuzeti
«. Te zaključke odobrila je i »Nj. Preuzvišenost g. ban« Khuen-Hederväri.
Ban je, kasnije, odobrio i prodaju šumarskog izložbenog paviljona u korist
Šumarskog doma u kojem će biti i šumarski muzej. Prikupljanje dobrovoljnih
priloga uspjelo je utoliko što je doprinos imovnih općina iznosio 8.550
forinti. Imovne općine ustupile su besplatno i svoje izloške tj. drvne proizvode
(slavonska hrastovina i dr.) za muzej Sve ovo imovne općine mogle su
izvršiti ne samo po zaključku svog gospodarskog odbora nego i u odobrenju
Zemaljske vlade, Odjela za šumarstvo, odnosno bana. Na pitanje, tko je bio
spiritus movens svih tih akcija, odgovaramo da je to bio Ferdo Zikmun dovsky
, zemaljski šumarski nadzornik i predsjednik šumarskog društva.
Zikinundovsky se u Spomenici u toj akciji izričito ne spominje, ali o tome
ne može biti dvojbe, tim više, što mu i suvremenici priznaju zasluge za osnivanje
Šumarskog muzeja (vidi Šum. list, 1992., br. 3—5).


U Spomenici se navodi, da je »u političkom smislu toli omražena absolutna
vladavina pedesetih godina (Bachov apsolutizam — O. P.) kojoj i
strani historičari priznaju, da se je za podignuće materijalne kulture svojski
brinuti stala, pomišljala i o potrebi ustrojstva jedne šumarske škole u Hrvatskoj
«, a ne spominje da je dosta prije tog vremena to predlagao i Franjo
Šporer (vidi Šum. list 1976. br. 7—9). Naime, Franjo Šporer je u Listu mčsečnom
Gospodarskog društva 1843. godine objavio OSNOVU pravdah za
horvatsko-slavonski šumarstveni zavod u kojem bi, uz ostalo, bio zadatak
»odgojenjeh sposobnih šumarah, lovacah i zemljomeraca«. Za svoj prijedlog
našao je potvrdu ne samo u Gospodarskom društvu, koje ga je objavilo u
svojem glasilu, nego i kod Panzera (u Listu mesečnom 1845) te kod Dragutina
Kosa koji u svojoj raspravi, objavljenoj 1847. godine, Das Forstwesen
in Croatien — Ein Beutrag zur Kenntniss und Verbesserung tj. Hrvatsko
šumarstvo — jedan prilog o stanju i poboljšanju. U Spomenici ta nastojanja
nisu ni spomenuta, vjerojatno zbog toga što je na njih pao veo zaborava.


»Vrieme Francuza«, koje Spomenica pozitivno ocjenjuje, odnosi se na
Provinciju Iliriju (1809—1813) u kojoj je bio dio Hrvatske s desne obale
Save sve do bosansko-turske granice, Istra i Dalmacija, te Kranjska sa sjedištem
u Ljubljani.


Uredništvo