DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 119 <-- 119 --> PDF |
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA SVEČANOST OTVARANJA ŠUMARSKOG DOMA I ŠUMARSKOG MUZEJA 1898. GODINE U knjizi »Povijest šumarstva Hrvatske 1846—1976. kroz stranice Šumarskog lista« (Zagreb, 1976) na str. 344. nalazi se crtež fasada fotografije pročelne nadgradnje Šumarskog doma, uz kratak tekst iz kojeg se saznaje da je Dom sagrađen 1898. godine. U prikazu redoslijeda godišnjih skupština za Skupštinu održanu 1898. godine, kada se može očekivati da će i o Domu biti riječi, stoji zapisano samo »da je dvadeset i druga glavna redovna skupština Hrvatsko-slavonskog društva održana u Zagrebu 20. listopada 1898. godine«. Više ništa nije zapisano o toj Skupštini ni u Šumarskom listu niti 1898. ni 1899. godine. O Skupštini tj. o otvaranju Šumarskog doma i Šumarske akademije trebalo je biti riječi u »svečanom broju Šumarskog lista«, ali on nažalost nije izašao. Broj nije izdan jer je u međuvremenu »društvena uprava odlučila.. .svečani broj izdat kao posebnu knjižicu na boljem papiru« (Š. 1. 1899. br. 1, str. 43). Ta je »knjižica« i izašla 1899. godine pod naslovom SPOMENICA Hrvatsko-slavonskogaŠUMARSKOG DRUŠTVA u Zagrebu. Knjiga I. Sadržaj Spomenice podijeljen je na: Predgovor Upravljajućeg odbora hrv.-slav. šumarskog družtva, Šumarski dom i šumarski muzej, Hrvatsko šumarstvo i kr. gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcih, Svečano otvaranje šumarskog doma i šumarskog muzeja, Redovita XXII. glavna skupština hrvatsko-slav. šumarskog družtva. PREDGOVOR Iz Predgovora saznajemo da je na sjednici Upravnog odbora održane »uoči glavne skupštine i otvorenja šumarskog doma i muzeja, pak kr. šumarske akademije, predložio družtveni član i odbornik ujedno tadanji urednik družtvenog časopisa g. Josip Kozar a c, da u čast ove riedke slave izađe budući broj«, »Šumarskog lista« »u svečanom ruhu...«. U tom broju |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 120 <-- 120 --> PDF |
trebali su biti dani podaci o šumarskom domu i šumarskom muzeju, Kr. gospodarskom-šumarskom učilištu u Križevcima te »historija hrv.-slav. šumarskog družtva«. U okviru povijesti Društva trebali bi se donijeti životopisi sa slikama svih dotadašnjih društvenih predsjednika, podpredsjednika, tajnika i urednika društvenog organa. Međutim, kasnije je odlučeno da se društvena povijest i životopisi izdaju za 25-godišnjicu Šumarskog društva kao II. dio Spomenice. ŠUMARSKI DOM I ŠUMARSKI MUZEJ Na XIII. redovnoj glavnoj društvenoj skupštini održanoj »u kr. i slobodnom gradu« u Osijeku 4. rujna 1889. godine, prihvaćen je prijedlog šumarnika Maksa P r o k i ć a »da si hrv.-slav. šumarsko družtvo u glavnom zemaljskom gradu Zagrebu sagradi svoj vlastiti dom.« U provedbi ovog zaključka društvene skupštine Upravni se odbor »obratio ... posebnom okružnicom na sve mogućnike i prijatelje šumarstva u zemlji« za novčanu pomoć, a gradu Zagrebu za besplatnu dodjelu gradilišta. Odaziv je bio slab, jer se do kraja 1893. godine sakupilo svega 291 forintu i 70 novčića a gradska skupština 1890. godine odbila je molbu za besplatnu dodjelu gradilišta. Takav nepovoljan ishod prve akcije za gradnju doma odgodio je nastavak ostvarenja do 1896. godine. Nastavak koji je uslijedio tek 1896. godine vezan je s održavanjem Milenijske izložbe u Budimpešti. Naime, »kraljevine Hrvatske i Slavonije u posebnom paviljonu izložile su bile predmete, zasječajući u struku šumarsku i lovačku, kao i u drvarski obrt.« Izložba je bila programirana tako da se izložbeni paviljon sa svim izlošcima prenese u Zagreb i uredi kao šumarski muzej. To je bio zaključak »enquetne sjednice predstavnika autonomne šumske uprave/´ kao i šumske uprave krajiških imovina obćina«, koja je na osnovi poziva »kr. zemaljske vlade održane 17. ožujka 1895. godine«. Tada je zaključeno da se izložbeni paviljon prenese zajedno sa svim eksponatima u Zagreb kao osnovica »šumarskog muzeja hrv.-slav. šumarskog družtva«. Izložbeni paviljon međutim nije prenesen u Zagreb, jer je »upravljajući odbor družtva u sjednici od 18. listopada 1896, zaključio da se ostvari davna zamisao družtva, te u glavnom gradu Zagrebu sagradi solidan družveni dom, a u istom smjesti i šumarski muzej«. »Nj. Preuzvišenost svietli ban« odobrio je prodaju izložbenog paviljona da se dobiveni »novac upotrebi za gradnju šumarskog doma uz obavezu uređenja šumarskog muzeja«. I Gradska skupština Zagreba sada je dodijelila besplatno gradilište uz obvezu da zgrada mora biti najmanje dvokatna i da u njoj bude uređen šumarski muzej; u slučaju otuđenja sagrađene zgrade Šumarsko društvo bilo bi dužno općini platiti »u ime odštete« 12.000 forinti. Ponovljeno je sakupljanje priloga za gradnju doma, i do konca studenoga 1899. godine (dakle već po završetku doma) sakupljeno je, zajedno s * Pod time razumijeva se Ravnateljstvo državnih šuma tj. šuma koje su ostale državne nakon dodjele površina budućim imovnim općinama. Zemaljska vlada nad ovim Ravnateljstvom nije imala nikakve ingerencije. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 121 <-- 121 --> PDF |
-;;mi V ´ * r k -´ Reprodukcija fotografije Šumarskog doma u Spomenici iznosom od prije, 12.861,13 forinti. Priloge su dali šumari i lugari, već prema zauzimanju pretpostavljenih, imovine općine i drugi. Pojedinačno veće svote uplatili su: Marko grof Bombeles, tada i predsjednik Šumarskog društva, 500 for., Jakob Sorger, drvotržac u Osijeku, 300 for., Leopold Kern, drvotržac u Beču, 500 for., a isto toliko i kutjevački vlastelini braća Dragan i Milan Turković, itd. Već prije I. hrvatska štedionica uz svoju 50-godišnjicu s izričitom namjenom za šumarski muzej uplatila je 5.000 forinti. Stanovitu gotovinu imalo je i samo Društvo, ali ipak to nije bilo dovoljno za tako veliku zgradu kakav je Šumarski dom. Stoga je od Brodske imovine općine uzet zajam od 70.000 forinti. Konačni obračun troškova objavljen je izvan ove Spomenice na Godišnjoj skupštini održanoj 8. listopada 1899. godine i izgleda ovako: zgrada Šumarskog doma 100.736 for. 60 novč., inventar i uređenje muzeja 11.284 for. 13 novč., odnosno svega 112.020 for. 73 novč. HRVATSKU ŠUMARSTVO 1 KR. GOSPODARSKO I ŠUMARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIH U ovom poglavlju Spomenice daje se geneza prve hrvatske šumarske škole — Kr. gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima, koje je počelo radom 1860. godine. Kako se takav prikaz ne nalazi u knjizi »Šumar |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 122 <-- 122 --> PDF |
ska nastava u Hrvatskoj 1860—1960.« (Zagreb, 1963.) što u nastavku prenosimo u cijelosti. »Još u prvoj polovini našega stoljeća vladalo je na polju šumarske nastave — ako ne i na polju samoga šumarstva — posvemašno mrtvilo; šumarstvo nije se ni nuzgredno nigdje predavalo; šumarske škole nije bilo nigdje, a niti je tko mislio, da ju osnuje. Samom šumarstvu posvetili su znatnu pažnju samo Francuzi, te su dapače, unatoč svom kratkotrajnom gospodstvu u jednom dielu Hrvatske, šumarsku upravu u njoj organizovali, a pobrinuli se i za domaći šumarski podmladak, odaslav dvojicu domaćih sinova u svoju šumarsku akademiju u Nancy, da tamo šumarstvo izuče. Svršiv šumarstvo ovi su mladići bili kasnije, i nakon izgona Francuza jedni od glavnih zatočenika našeg domaćeg šumarstva. Bolji dani, koji su hrvatskom šumarstvu svanuli za vrieme Francuza, bili su, kao i sama vladavina istih, samo kratko trajni. Ipak se racionalnom šumarenju u području bivše Vojne Krajine pod vojničkom vladavinom već od konca prošlog stoljeća, kada su krajiške šume proglašene državnim dobrom, posvećivalo više pažnje, nego li u starom provincijalu. U Krajini bilo je već i u prvoj polovini ovoga vieka stručni naobraženih šumara — doduše većinom luđinaca — koji su gotovo isključivo stekli svoje naobraženje u glasovitom šumarskom učilištu, a kasnijoj šumarskoj akademiji, u Mariabrunu. Ovi su šumarski tehnici bili pod raznimi imeni pridjeljeni krajiškim vojnim upravnim oblastima, te su po raznih propisih rukovodili upravu državnih šuma, tog najvećeg naravnog blaga Vojne Krajine. Pošto je krajiška vojna uprava uvidila, da je od prieke potrebe, da šumari, stojeći po svom uredovanju u neprekidnom saobraćaju sa narodom, znadu i jezik naroda, to je gledala da što više domaćih sinova pošalje u Mariabrun, pa je sloga većinom slala samo sinove domaćih krajiških častnika, da se na državni trošak u šumarstvu izobraze. Pošto je uredovni jezik u Krajini i onako bio samo njemački, a šumara razmjerno malo, to je Mariabrun u svakom pogledu potrebom Krajine zadovoljavao.« Potreba za šumarsku školu, nastavlja se dalje, nije bila potreba u »starom provincijalu«,... jer nije bilo ni šumskog zakona, dakle ni skrb političke vlasti, kako se sa šumama postupa i gospodari, nikakova.« U provincijalu šume su pripadale feudalcima a njima su »gospodarili vlastelinski upravitelji, špani i lugari u smislu »šumskog reda« blage uspomene carice i kraljice Majke Terezije, kako su znali i htjeli«. Stanje se mijenja nakon donošenja Osnovnog šumskog zakona 1852. godine kojim je »udaren temelj racionalnom gospodarenju sa sumarni uobće«. Školovanje u križevačkom učilištu počelo je u jesen 1860. godine, a upis u nju obustavljen je u jesen 1897. godine, jer je Zakonom od 13. ožujka 1897. godine o promicanju gospodarstva u kraljevinah Hrvatske i Slavonije osnovana » šumarska akademija u Zagrebu prislonjena na filozofski fakultet kr. sveučilišta Franje Josipa.« Posljednji šumari iz križevačkog učilišta izašli su 1899. godine, a prvi studenti — slušači upisali su se u Šumarsku akademiju šk. god. 1898/99. Prema Šematizmu osoblja u resoru Ministarstava šuma i rudnika iz 1934. godine, u državnoj službi nalazilo se još 12 križevačkih apsolvenata koji su apsolvirali od 1894. do 1899. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 123 <-- 123 --> PDF |
SVEČANO OTVORENJE ŠUMARSKOG DOMA I ŠUMARSKOG MUZEJA Svečano otvorenje šumarskog doma i šumarskoga muzeja spojeno je sa obdržavanjem redovite XXII. glavne skupštine hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva, koja je obdržavana na 20. listopada g. 1898. u Zagrebu. U tu svrhu sabralo se je iz svih krajevah Hrvatske i Slavonije 106 družtvenih članova, da ovu riedku svečanost uveličaju. Dan prije obdržavanja glavne skupštine t. j . na 19. listopada poduzeli su sabrani članovi družtva pod vodstvom družtvenog predsjednika Presvietlog gospodina Marka grofa Bombelles-a izlet na zemaljsko dobro u Božj altovi ni, da razgledaju šumarsko-botanički vrt kr. šumarske akademije. Izletnike predvodio je Presv. gosp. kr. banski savjetnik dr. Ivo Maliin, a priključio im se je i liepi broj profesora kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, a na čelu im rector magnificus Vel. g. Dr. Josip Šilović. Na kolodvoru božjakovinskom dočekao je goste ravnatelj dobra g. Mahne r sa svojim osobljem, te su nakon kratka pozdrava svi krenuli na priredjenih kolih u mjesto. Pod vodstvom gg. banskog savjetnika dra. Malina , kulturno-tehničkog savjetnika P i s a č i ć a, povjerenika za gospodarstvo Frangeš a i ravnatelja Mahne r a potanko je razgledano dobro. Naročito su našli obče i podpuno priznanje novi veliki voćnjak, ribnjaci i botanički vrt. Šumarsko botanički vrt osnovan je u starom perivoju te obuhvaća 22 jutra. Osnovu je sastavio i sve radnje rukovodio nadvrtlar sveučilišnog botaničkog vrta u Zagrebu gosp. Viteslav Durchanek . Vrt je uredjen u slogu englezkih parkova, te je jedan dio odredjen za šumsku floru, a drugi za cjelokupnu hrvatsku floru. Imadu se tu s vremenom sve biline, koje u Hrvatskoj rastu, prikazati u karakterističnom okolišu, u kojem živu. Treći dio služiti će pokusom profesora i djaka. Kašnje će se urediti uz postojeći staklenik i drugi još potrebiti staklenici. Čitava uredba botaničkog vrta mnogo se je svidjela, i našla obće priznanje. Izletnici su za tim razgledali razne gospodarske uredbe, staje, tvornicu žeste, sirarnicu mljekarski odjel i t. d. Mnogo su se divili i proizvodom povrća, medju kojim hrenu od pol metra duljine, ogromnoj repi, celeru i t. d. Pošto je medjuto nastalo podne, rado su se izletnici odazvali pozivu presv. g. dr. M a 11 i n a na mrzli doručak. Kad su se nešto okriepili, ustao je banski savjetnik g. dr. M a 11 i n, te je na ime kr. zem. vlade pozdravio prisutne. Izjavivši svoju radost, što su se članovi družtva tako mnogobrojno odazvali pozivu i ovdje sakupili, spomenuo je, da je u prvom redu bila svrha izletu, da se razgleda šumarsko- botanički vrt, koji ima da služi šumarskoj obuci. No istodobno imala su gospoda prilike, da razgledaju uredbu ovog zemaljskog dobra. Što se toga tiče, učinila je kr. zem. vlada, — odnosno njezini organi — sve sa sviešću, da je svoje najbolje sile posvetila u to ime, da stvori za ekonomski napredak zemlje nešto koristna i dobra. Moguće je, da se je počinilo i pogriešaka. no tada je i patriotska dužnost svakoga, da reče svoje mnienje. Što se specijalno tiče šumarstva, zem. je vlada smatrala svojom dužnošću, da obuku ove po nas vrlo važne struke uzporedi s ostalim naukama i strukama, te očekuje od sjedinjenja sveučilišta i gospodarskih zavoda s jedne strane, te gospodarskih produktivnih struka s druge strane povljne rezultate za znanost i za produkciju. Sveučilišni rektor dr. Šilovi ć pozdravlja sakupljene šumare na ime sveučilišta, s kojim se evo spaja šumarska obuka. Upozoruje na važnost šuma za |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 124 <-- 124 --> PDF |
Hrvatsku, devastaciju Dalmacije i Istre u mletačko doba, i obriče u ime sveučilišta i njegovih profesora, da če sve uraditi, što će biti u interesu šumarske obuke. Za to pako, što se ustraja šumarska obuka, hvali u prvom redu saboru, koji je stvorio odnosni zakon, u drugom redu kr. zem. vladi, koja je omogućila da je ovaj zakon već ljetos u život priveden, te izriče napokon želju, da se izpune sve nade, koje se spajaju s novim zavodom. Zem. šumar, izvjestitelj, odsječni savjetnik Ferdo Zikmundovsk y hvali banskom savjetniku dru. M a 11 i n u, što je dao šumarskom družtvu sgode, da vidi Božjakovinu, te mu želi najbolji uspjeh. Šumarnik Makso P r o k i ć iz Mitrovice zahvaljuje se u ime šumara vladi i njezinim prisutnim zastupnicima na pozivu u Božjakovinu, gdje je u kratko vrieme mnogo stvoreno, pa će se na temelju došle stečenih izkustva za cielo polučiti još ljepši rezultat; za to jamči već ime banskog savjetnika dra. Ive Mallina. Čestita sebi i svojem stališu, što je na čelu zemaljskog šumarstva dr. Ivo Mallin. (Živio). Nadšumar Dragutin Nanicin i iz Djakova zahvaljuje rektoru magnificu na prijaznim riečima i nada se, da će šumarska obuka sveučilišta odgojiti ne samo vrstne činovnike, već i dobre Hrvate. Šumarnik L a k s a r iz Belo vara nazdravlja grofu Marku Bombellesu velezaslužnom predsjedniku hr.-slav. gospodarskog družtva, i nada se, da će hrvatska aristokracija sliediti njegov primjer u promicanju gospodarskih svrha. Pošto su još govorili prof. dr. Segen i prof. dr. G o r j a n o v i ć, ovaj zdravicu kućedomaćini dru. Ivi M a 11 i n u, digao se je presv. gosp. banski savjetnik dr. Mallin , zahvalio se na tolikim izjavama priznanja, koje ću mu poticalom biti za budući rad. No on ne bi mogao raditi tako intenzivno oko promicanja gospodarstva, kad ne bi imao oslona u povjerenju svietloga ban a i zamjenika njegova, presv. gosp. odjelnoga predstojnika Otona pl. Krajcsovisca , koji odobravaju njegove intencije. Svietli je ban s oduševljenjem prihvatio ideju, da se znanost spoji sa najpraktičnijom strukom gospodarskom. U svietlom e banu ima narod uviek najboljega zagovornika i promicatelja, te najmoćniju zaštitu. Laskave rieči, koje su danas izrečene na njegovu adresu, mora s toga primiti kao da su izrečene uzvišenomu glavaru zemlje kojemu ovim nazdravlja. (Oduševljeno burno »2ivio ban!«) Družtvo se je za tim uputilo na kolodvor i vratilo iza 2 sata poslije podne posebnim vlakom u Zagreb. Povodom otvorenja kr. šumarske akademije kao šumarskog odjela na mudroslovnom fakultetu kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, počašćeno je hrv.- slav. šumarsko družtvo pozivom, da izvole gg. družtveni članovi u što većem broju prisustvovati svečanoj instalaciji rektora magnifica za god. 1898/9, koja se je istoga dana u velikoj dvorani glazbenoga zavoda predvečer obdržavala. Uz družtveno predsjedničtvo i upravljajući odbor prisutvovalo je ovoj svečanosti vrlo mnogo članova, koji su skupštini došli, te se je istih veoma dojmila liepa besjeda, kojom je odstupajući rektor magnificus dr. I. Dočkal pozdravio prve slušatelje šumarstva na zagrebačkom sveučilištu i liepe rieči, kojima se je sjetio kr. gospodarskog i šumarskog učilišta križevačkog i njegovih bivših pitomaca. Odnosni dio toga govora glasi: »Sveučilište bilježi u ovoj školskoj godini osobito važan dogadjaj u razvitku i životu svomu. Popunjujući se i usavršujući se postepeno u raznim granama 364 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 125 <-- 125 --> PDF |
ljudskoga znanja, sveučilište pozdravlja u ovoj školskoj godini novu naučnu struku, koja mu je prirasla. Na temelju zakona od 13. ožujka 1897. o promicanju gospodarstva u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, visoka je kr. zemaljska vlada naredbama svojim od 7. listopada 1898. broj 66.101 i 66.102. uredjenjem šumarske obuke i izdanjem naukovnoga i izpitnoga reda za slušatelje šumarstva ustrojila na sveučilištu t ečaj za slušaoce šumarstva, koji je po zakonu pripojen mudroslovnom fakultetu. Naša je domovina plodna, ona obiluje dobrim tlom, na kojem nam hrana uspješno rodi, koja nam daje plemenitu lozu i na kojem rastu koristna stabla. Tomu se tlu posvećuje materijalna i intelektualna briga, pa kako se poljodjelstvom umiju baviti i najniži slojeva naroda, kako gojitba i preporod vinograda dolaze do najvišega savršenstva, osjećala se potreba, da se i šumska kultura pridigne i ozbiljnom i znanstvenom disciplinom stvore koristni i praktični uslovi za narodni naš gospotiarstveni život. Bogatstvo naših šuma, velika potreba i izvoz naših drva, svestrano zanimanje i trgovanje s ovim našim domaćim proizvodom, kojim se dičimo i ponosimo, uputilo je naš visoki sabor i visoku kr. zem. vladu, da šumarsku struku povjeri najvišemu učevnomu zavodu u zemlji, kako bi se na strogo znanstvenoj podlozi učila i razvijala, i kako bi se razširili našem mladom naraštaju ne samo u prometnom privatnom saobraćaju, već i otvorili putevi k javnim višim službama u našoj domovini. Zahvaljujući visokomu saboru i visokoj kr. zem. vladi, da su sa sveučilištem spojili tu naučnu struku, bit će red na ovom sveučilištu da ju podigne, usavrši i prilagodi potrebi naroda, i da ona postane vrelom intelektualnoga i materijalnoga njegova razvitka. Pozdravljam s toga s radošću otvorenje šumarskoga tečaja na našem sveučilištu, a smatram svojom ugodnom dužnošću, da ujedno pozdravim sve prijatelje, promicatelje i stručnjake šumarstva, koji su se u ovoj dvorani sakupili, da s nami zajedno proslave otvorenje šumarskoga tečaja. Slušaoce pak šumarstva privijamo otčinskom ljubavlju na naša srca, te im preporučam, da se kolegijalno paze sa svojim drugovima, a ujedno poštuju zakoniti red u ovom sveučilištu. Ne mogu, a da se u ovom svetačnom momentu ne sjetim i na šumarsko- gospodarsko učilište u Križevcima, odnosno na njegove bivše pitomce. I ovi se raduju, da se je njihova davna želja izpunila da ,si u Hrvatskoj podigne šumarska naobrazba do akademičke. Eto, ta se njihova vruća želja izpunila. No kako je spomenuto učilište bilo predtečom šumarske akademije, to i slušaocima potonje na srce stavljam, da čuvaju harnu spomen na križevačko učilište, koje je uzgojilo mnoge vrstne šumare, i koji su sav svoj mar i trud uložili, da goje i čuvaju šume — to neprocjenivo narodnje blago. Njima se u mnogom imate zahvaliti da ne ćete ,doći u neobradjeno polje, od njih rado primajte dobre savjete, jer se osnivaju na izskustvu — učitelju valjanoga gospodarstva« —. Nakon dovršene svečane inštalacije-rektorove, otišlo je mnogo gg. skupštinara u narodno zemaljsko kazalište, u kojem se je u čast glavne skupštine hrv.- slav. šumarskoga družtva uz sjajnu razsvjetu davala opera »Porin«, remek djelo našega Lisinskoga. 365 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 126 <-- 126 --> PDF |
Na dne 20. listopad a 1898. u 10 sati prije podne obavljeno je svečano otvorenje novosagradjenog šumarsko g doma , u kojem su smještene dvorane šumarske akademije, šumarski muzej i prostorije hrv.-slav. šumarskog družtva, te hrv. družtva za gojenje lova i ribarstva. Povodom toga svetčanog otvorenja doma bili su foyer i stubište prekrasno ukrašeni eksotičnim biljem i zelenilom, a u hodnicima kretala se množina šumara iz svih krajeva domovine, koji su pohrlili u bieli Zagreb, da drže svoju skupštinu i da proslave ovu najnoviju fazu u naprednom razvitku šumarske struke. Odbor hrvatsko-slavonskog šumarskog družtva sa predsjednikom Markom grofom Bombellesom i podpredsjednikom Ferdom Zikmundovskyje m na čelu, dočekao i pozdravio je u stubištu presv. gospodina odjelnog predstojnika Otona pl. Krajcsovicsa-Iločkoga, koji je u ime svietloga bana otvorio dom. Sa presvietlim gospodinom došla su gg. banski savjetnik dr. Ivo M a 11 i n i odsječni savjetnik Teodor M a 11 i n, dočim su prije već stigla gg. prorector dr. Josip D o č k a I, rector dr. Josip Š i 1 o v i ć sa profesorskim sborom, ravnatelj I. hrv. štedione g. Milivoj Crnadak , članovi porote, koja je prosudjivala osnove za gradnju doma, gg. gradj. savjetnik Herman Boll e i grad. tehn. savjetnik Milan Len u ci. Družtveni predsjednik Marko grof Bombelle s oslovio je presv. g. odjelnog predstojnika Otona pl. Krajcsovicsa-Iločkoga ovim govorom: »Presvietli gospodine! Hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo radilo je več desetak godina na tome, da sebi u glavnom gradu Zagrebu podigne vlastiti »šumarski dom«, koji ima da bude obilježjem njegova rada i svjedokom njegova života. To nastojanje družtva vidimo evo danas ostvarenim. Otčinskom skrbi preuzvišenoga gospodina bana Dragutina grofa Khuen - Hedervary-a pod porom prijatelja i požrtvovnošću svojih članova podigosmo ovaj dom, uredismo u njemu šumarski muzej i smjestismo u nj šumarsku akademiju. Tim udarismo na ovaj dom očit biljeg, da bude duševnim stjecištem svih prijatelja šumarske struke, da bude dom prosvjete i dom znanosti. Čast mi je stoga u prvom redu umoliti Presvietlost vašu, da izvoli kod Njegove Preuzvišenosti, svietlog bana, biti tumačem duboke zahvalnosti, što ju hrvatsko- slavonsko šumarsko družtvo goji naprama Njegovoj Preuzvišenosti, a zatim neka mi je dozvoljeno izjaviti Presvietlosti Vašoj srdačnu zahvalnost što je Presvietlost Vaša, odlikujuć hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo, izvoljeva ovamo potruditi se, da osobno otvori naš šumarski dom i muzej.« Presvietli gospodin pl. Krajcsovic s odgovorio je na to, da ima prije svega dati izraza sažaljenju svietloga bana, što mu nije moguće da osobno prisustvuje otvorenju ovog, velevažnoj kulturnoj zadaći namienjenog doma. Uvjeren je da svietlomu banu u tom času srce kuca od radosti, što je zajedničkom i složnom radu hrv.-slav. šumarskog družtva uspjelo, da podigne ovaj dom. Sa željom: »vivat, floreat i crescat« proglašuje šumarski dom otvorenim! Oduševljenim klicanjem »živio!« popratili su prisutni ove rieči presv. gospodina, koji je zatim sa ostalom gospodom pod vodstom družtvenoga predsjednika M. grofa B o m b e 11 e s a pregledao sve prostorije doma i pohvalno se izrazio o uredjenju muzeja. 366 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 127 <-- 127 --> PDF |
REDOVITA XXII. GLAVNA SKUPŠTINA HRVATSKO-SLAV. ŠUMARSKOGA DRUŽTVA. Nakon svečanog otvorenja šumarskoga doma i šumarskoga muzeja obdržavalo je hrv.-slav. šumarsko družtvo u družtvenih prostorijah šumarskoga doma svoju svečanu XXII. redovitu glavnu skupštinu. Skupštini predsjedao je družtveni predsjednik Presv. gosp. Mark o gro f Bombelles . Ovaj je u prvom redu pozdravio prisutnog zastupnika kr. zem. vlade Presvietlog gospodina kr. banskog savjetnika dra. Ivana Mallina, a za tim izaslanike i zastupnike družtva i korporacija, s kojimi šumarsko družtvo u svezi stoji. Prisutni bijahu: od strane hrv.-slav. gospodarskog družtva g. Žiga pl. Stoci s, zatim od strane kr. gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcih gg. profesori A. Lenarči ć i I. Partaš . Na skupštini zastupahu: slavonsko gospodarsko družtvo predsjednik grof M. Bombelles i tajnik A. Borošić, kranjo- primorsko šumarsko družtvo i austrijsko državno šumarsko družtvo družtveni podpredsjednik F. Zikmundovsky , ugarsko šumarsko družtvo kr. šumarnik i upravitelj šumarskog ureda u Otočcu Vinko Nagv. Presvietlog g. banskog savjetnika dra. Ivu M a 11 i n a, kao i ostale goste, pozdravila je skupština burnim: Živili! Za tim nastavi presv. g. predsjednik: »Prije nego predjemo na dnevni red naše današnje glavne skupštine, imamo da izvršimo jednu tužnu dužnost. Svima Vam je, veleštovana gospodo, poznat grozan čin, što ga učini ubilačka ruka u Ženevi, koji je prekinuo nit života Njezinog Veličanstva premiiostive kraljice Jelisave , razcvilio srdce Njegovog Veličanstva našeg premilostivog kralja Franje Josipa I. i u crno zavio Njegov vladalački dom i sve narode monarhije. Sva Europa, cio civilizovani sviet sgrozio se nad tim djelom ljudske nemani, koja u svojoj anarističkoj razvratnosti ote premilostivom vladaru ljubeču suprugu, djeci brižnu majku, narodima premilostivu vladaricu, a svemu svietu veliku dobročiniteljicu. Pa dok Evropa snuje, kako da anarhističkoj hydri glavu sgazi, kupe se narodi monarhije oko posvećene osobe Njegovog cesarskog i kraljevskog apostolskog Veličanstva premilostivog našeg kralja i gospodara, šalju molitve Svevišnjemu, da Mu u težkim časovima bol ublaži, da ga kriepi i jači, i podieli Mu snage, da i taj težki udarac hrabro podnese. Veleštovana gospodo! Narod hrvatski, koji je bio vazda prvi medju prvimi, kad se je radilo o previšnjem priestolju, koji je stotine i stotine puta krvlju svojom dokazao vjernost svoju prama vladalačkom domu i posvećenoj osobi Njegovog Veličanstva, i u ovoj je tužnoj sgodi dao vidna izraza svoje velike tuge i podaničke vjernosti. Pak i mi, gospodo, sakupljeni na današnjem našem sboru, priključimo se izjavama sućuti i molitvama naroda, te uzkliknimo: Slava kraljici Jelisavi! (Slava! Slava!) Veleštovana gospodo! Naš ovogodišnji sastanak važan je dogadjaj u životu našega družtva. Gradnjom vlastite družtvene sgrade »šumarskoga doma« i uredjenjem »šumarskog muzeja«, koje danas otvorismo, znatno se proširuje djelokrug našega družtva i stvaraju novi uvjeti za unapredjenje interesa družtva i družtvenih čla |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 128 <-- 128 --> PDF |
nova. Prema tome nastala je i potreba, da se dosadašnja družtvena pravila prerade i zamiene novima, koja će Vam se, veleštovana gospodo, danas na pretres predložiti. Nu ovogodišnja glavna skupština dobiva još veću važnost time, što je ove godine šumarska nauka prenesena na kr. sveučilište Franje Josipa I. u Zagrebu. Prenosom šumarske nauke na spomenutu visoku školu, ne samo da se priznaje važnost šumarskoga stališa i unapredjuje šumarska znanost u domovini našoj, već se time i našoj družtvenoj upravi otvara polje za daljnji rad u pogledu pro micanja interesa velikog diela naših družtvenih članova«. Po tom pak proglasi predsjednik skupštinu otvorenom, te umoli g. šum. pristava Nikolu Abramovića , da vodi zapisnik glavne skupštine, a gg. Rob. Fischbacha i H. Gr und a, da ga ovjerove. Nakon toga pročitao je družtven tajnik Andrija Boroši ć izvještaj o radu upravljajućeg odbora o poslovnoj godini 1897/8. Izvještaj družtvenog tajnika glasi kako sliedi: Slavna skupštino! Prije nego li predjem na izvještaj o radu upravljajućeg odbora u poslovnoj godini 1897/8. čast mi je izvjestiti slavnu skupštinu, da je družtveno predsjedničtvo u smislu zaključka prošlogodišnje glavne skupštine preporučno podastrto visokoj kr. zem. vladi, odjelu za unut. poslove, predlog družtvenog člana M. Radoševića, glede unapredjenja ribarskih odnošaja u zemlji. Prelazeći na rad družtv. upravlj. odbora, čast mi je izviestiti da je upravni odbor od minule glavne skupštine u svemu obdržavo 6 odborskih sjednica, a osim toga sastajao se je građevni odbor družtva, izabran iz sredine upravljajućeg odbora, u sjednice svagda, kad je to potreba zahtjevala. Kako ste gg. skupštinari iz sjedničkih zapisnika, koji se u družtvenom časopisu redovitu objelodanjuju, razabrati mogli, bio je upravljajući odbor, a napose gradjevni odbor ove godine uporno zaokupljen radom oko gradnje šumarskoga doma, uredjenja šumarskoga muzeja, te sastavka novih družtvenih pravila. U prvom redu bila je skrb družtvene uprave, da za gradnju šumarskoga doma namakne potrebitu novčanu glavnicu. Radi toga obratila se je družtvena uprava na slavno zastupstvo brodske imovne obćine u Vinkovcih molbom, da družtvu za gradnju doma podieli jeftin zajam u iznosu od 70.000 for. Zastupstvo slavne brodske imovne obćine odazvalo se je toj molbi družtva i podilelilo nam zajam u zamoljenom iznosu od 70.000 for. uz 4**/o kamatae i 2*Vo amortizacije, koji je zaključak visoka kr. zem. vlada blagonaklono i odobriti blagoizvoljela. U smislu sastavljene odplatne osnove ima se taj zajam izplatiti u 54 polugodišnja obroka u iznosu od 2100 for. Dosada su izplaćena dva obroka i to: na dne 28. siečnja i 21. veljače 1898., prvi obrok za vrieme od 28. siečnja, odnosno 21. veljače do 1. srpnja 1898. u iznosu od 1742 for. i drugi obrok na 1. srpnja 1898. u iznosu od 2100 for. Pripomenuti mi je podjedno, da je radi osiguranja odplatc zajma brodska imovna obćina uknjižena na družtvenoj sgradi za ukupnu tražbinu od 70.000 for. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 129 <-- 129 --> PDF |
Osim toga obratila se je družtvena uprava ponovno molbom na prijatelje i članove družtva radi prinosa za gradnju šumarskoga doma i muzeja, te je povodom toga sakupljena liepa svota od ukupno 11.454 for. 63 nč. Neka mi bude dozvoljeno da svim plemenitim darovateljima izjavim na ovom mjestu ponovnu srdačnu hvalu na družtvu učinjenom dobročinstvu, a ugledali se taj primjer ostali mogućnici i korporacije domovine naše. Napose pako stavljam na srdce gg. družtvenim članovom, da i nadalje ustraju u sabiranju prinosa za šumarski dom, ne gledeć na to, što je šumarski dom jur podignut, jer čim više bude družtvenoj upravi sredstva na razpoložbu stajalo, tim će ona moći sjedne strane laglje preuzetoj obvezi družtva u pogledu odplate zajma udovoljiti, a i s druge strane promicati svrhe, koje su družtvu pravilima opredieljene. Osim gore izkazanih prinosa i podignutog zajma kod brodske imovne obćine, upotrebljene su za pokriće gradjevnih troškova i sve družtvene glavnice, koje su bile većim dielom uložene u vriednostne papire, osim jedinih 3l5/o. srećaka zemljovjeresijskog zavoda u Beču u nominalnoj vriednosti od 1000 for., koje su bile svojinom utemeljitelj ne družtvene zaklade, a pošto je ta zaklada, kao takova prestala bitisati, to upitne srećke, buduć bez opredieljene svrhe, po naravi stvari postale čistim vlastnićtvom družtva. Glasom odnosnih novčanih dnevnika pojedinih zaklada, pridoniele su za gradnju šumarskoga doma pojedine družtvene zaklade kako sliedi: Utemeljiteljna zaklada 13.948,87 Pripomoćna zaklada 4.907,56 Literarna zaklada 353,15 Šumarskoga doma 1.198,69 Ukupno 20.408,27 Od tih zaklada prestaju dalje obstojati utemeljiteljna, literarna i zaklada šumarskog doma. Nasuprot se za pripomoćnu zakladu vodi i nadalje posebni dnevnik i posebni obračun, pošto je družtvenim pravilima toj zakladi namienjena zasebna svrha. Glavnica te zaklade, koja je u iznosu od 4907 for. 56 nč. uložena u gradnju šumarskog doma, imati će se u buduće ukamaćivati sa 4%, te odnosni kamati namiriti iz redovitih družtvenih prihoda i upotrebiti u svrhe zaklade. Konačno su za pokriće gradjevnih troškova šumarskoga doma i muzeja upotrebljeni utržci u iznosu od 15,033 for. 85 nč. koji su polučeni prodajom na milenijskoj izložbi u Budimpešti izloženog drva, što su ga krajiška investicionalna zaklada i krajiške imovne obćine družtva u tu svrhu poklonili. Akoprem račun o gradnji šumarskog doma još zaključen nije, to mogu ipak slavnoj skupštini izviestiti, da je dosele ukupno izdano oko 109.000 for., dočim je družtvu stajalo na razpoložbu ukupno 116.896,75, ne uračunav k tomu 5000 for., votiranih po slavnoj I. hrv. štedioni za uredjenje šum. muzeja, koji još podignuti nisu. Imade s toga nade, da će se moći brodskoj imovnoj obćini od podignutog zajma još barem 5000 forinta povratiti, čime bi se i godišnja odplata snizila od 4200 for. na 3900 for. 369 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 130 <-- 130 --> PDF |
Sama odplata zajma posve je osjegurana prihodom družtvene sgrade, pošto će najamnina nositi godišnju svotu od 5016 for. a osim toga imade družtvo bezplatne prostorije za sebe i za šumarski muzej. Družtvena sgrada prosta je od poreza 18 godina. Osjegurana je kod osjegurajućeg družtva »Croatia« na 100.000 for., a šumarski muzej napose na 20.000 for., a odnosna osjegurnina plaćena je već unaprcd za 5 godina. Kao što je slavnoj skupštini iz prošlogodišnjeg tajničkog izvještaja poznato, rukovodi gradnju šumarskoga muzeja posebni gradjevni odbor, u kojem su vel. gg. družtveni podpredsjednici F. Zikmundovskv, J. Havas, te gg, odbornici R. Fischbach, H. Grund i D. Trötzer i kao gradjevni vještak gosp. gradjevni savjetnik Kuno Waidman. Pošto će mandat toga odbora doskora t. j . dovršenjem gradnje družtvene sgrade izteći, neka mi bude dozvoljeno, da u ime družtva izrazim spomenutoj gospodi srdačnu zahvalnost za njihov trud, što su ga u taj posao uložili. Istu hvalu dugujemo i gg. družtvenim članovima prof, Ivanu Partašu i Bartolu Plešku, koji su rukovodili radnje oko uredjenja šumarskoga muzeja, zatim visokoj kr. zem. vladi, odjelu za bogoštovje i nastavu, za bezplatno na porabu ustupljeni nam cvietni nakit prigodom otvorenja šum. doma i muzeja, nadalje presv. g. Miroslavu grofu Kulmeru i slavnom hrv.-slav. gospodarskom družtvu u Zagrebu za bezplatno ustupljene nam prostorije u svrhu pohrane muzealnih predmeta, slavnoj brodskoj imov. obćini za jeftino pruženi nam zajam, te konačno vel. g. odsječnom savjetniku kr. zem. vlade F. Zikmundovsky-u, kot. šumaru Ljud. Brosingu u Ogulinu za darovane šumarskom muzeju predmete. Neka im svima bude izražena srdačna hvala! Veleštovana gospodo! Kao što je presvietli gospodin družtveni predsjednik jur naglasiti izvoljeo, spaja družtvena uprava velike nade sa osnućem šumarskoga doma. Ponajglavnija je pako ta, što uprava sjegurno računa, da će se time znatno podići čisti prihod družtva, koji će se moći upotrebiti za promicanje družtvenih interesa, a imenito za podpore udova i siročadi družtvenih članova, osnuće družtvenih stipendija i ine tomu slične svrhe. U tom smjeru moći će družtvena uprava još obsežnije djelovanje razviti, ako ju i gg. družtveni članovi redovitom uplatom družtvene članarine pripomogla budu. Da se pako pri tom što bolji uspjeh poluči, namjerava družtvena uprava ustrojiti poput inih družtava počastna mjesta t. zv. družtvenih povjerenika, kojim će biti zadaća, da u svojem okrugu ubiru družtvenu članarinu, pribavljaju družtvu novih članova i u obće promiču družtvene interese. A obzirom na znatne pogodnosti, što će ih naše družtvo postupice u sve to većoj mjeri moći pružati družtvenim članovom bila bi sveta dužnost svakog šumara i lugara u domovini našoj, da već s obzira na svoju obitelj družtvu pristupi. Veleštovana gospodo! Mi učinismo svoju. Gradnjom šumarskoga doma udarismo budućem razvoju i životu hrv.-slav, šumar, družtva čvrsti temelj, a zadaća je mladjih da na tom temelju dalje zidju u probit družtva i hrvatskog šumarstva! Prelazeći na dalnji izvještaj o radu upravljajućeg odbora, čast mi je izvjestiti slavnoj skupštini, da je upravlj. odbor podielio minule godine na podporama medju udove i sirotčad družtvenih članova ukupno 150 for. i to 100 for. iz prihoda pripomoćne zaklade, a 50 for. iz redovitih družtvenih prihoda. 370 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 131 <-- 131 --> PDF |
DružLvo pako samo primilo je kao i prošlih godinah od visoke kr zem. vlade iz zemaljskih sredstava novčanu podpovu od 600 for. za promicanje družtvenih svrha, a 190 for. za izdavanje »Lugarskog Viestnika« kao priloga družtvenog časopisa. Broj družtvenih članova povećao se je i ove godine, te družtvo broji danas 7 začastnih članova, 56 članova utemeljitelja, 33 podupirajuća člana, 335 članova I, razreda, 664 članova II. razreda i 46 predbrojnika. Ukupno 1121 članova. U minuloj godini izgubismo pako neumitnom smrću mnogogodišnjeg družtvenog predsjednika i utemeljiteljnog člana, umirovljenog kr. šum. ravnatelja Milana Dursta; kr. kot. šumara Josipa Žandovskoga, te začastnog člana našega družtva Josipa Wesselya, umir. c. kr. ravnatelja šum. akademije i vrhovnog nadzornika domaena u Beču; zatim lugara ogulinske imov. obćine Mihajla Zeca. Slava im1 Nadalje mi je čast izviestiti si. skupštini, da družtvo naše podržava iste odnose naprama inim družtvima, kao i dosele. Za porabu urednika »Šum. lista« drže se i nadalje časopisi, što sam ih imao čast navesti u prošlogodišnjem tajničkom izvještaju. Za popunjenje družtvene knjižice nabavljeno je ukupno 20 svezaka. Osim toga darovali su za družtvenu knjižnicu p. n. gg.: Vatroslav Rački, kr. zem. šum. nadzornik, »Hrvatski šumarski koledar« za g. 1898, dr. Mihovil Mohorovičić »Vihor kod Čazme«, te hrv. naravoslovno družtvo u Zagrebu u izmjenu za »Šum. List« 4 svezka svojega glasnika. Što se družtvene knjižnice tiče, čast mi je priobćiti slav. skupštini, da će se ista prenieti u dvoranu »šumarskog doma« i predati porabi gg. družtvenih članova. Odnosni ormari jur su naručeni. A pošto će nabava istih pasti na teret gradjevnih i uredjenih troškova šumarskog doma, to mi je čast umoliti si. skupštinu za dozvolu, da predsjedničtvo družtva smije upotrebiti tu priliku, te sporazumno sa uprav, odborom za popunjenje družtvene knjižnice nabaviti na teret troška za gradnju i uredjenje »šum. doma«, knjiga i djela do visine od 500 for. Družtveni časopis »Šumarski list« i prilog mu »Lugarski Viestnik« tiskaju se u 1150 primjeraka, nu počam od 1. siečnja 1899, povećati će se naklada na 1200 primjeraka. Prelazeći na izvještaj o imovinskom stanju našega družtva čast mi je priobćiti si. skupštini, da se imovina družtva sastoji u sliedećem: 1. družtvena sgrada »Šumarski dom« u vriednosti od for, 130.000 2. šumarski muzej u vriednosti od for. 20.000 3. pripomoćna zaklada družtva u iznosu od for. 4.907,56 4. 10 kom. 3% zem. vj. srećka for. 1.000,— for. 155.907,56 Na protiv tomu stoji dugovina družtva i to: zajam brodskoj im. obć. for. 70.000 tražbina pripomoćne zaklade u iznosu for., 4.907,56 for. 74.907,56 371 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 132 <-- 132 --> PDF |
Osim toga ima družtvo knjižnicu u vriednosti od 3.200 for. i pokućtva u vriednosti od 100 for. Sto se napose pripomoćne zaklade tiče, napomenuli mi je, da u smislu družlvenih pravila odredjena glavnica od 5.000 for. namaknuta, te stoga odpada u buduće obveza družtvene uprave, da 1/4 čistog prihodu družtva pripaja toj zakladi. Završujući time ovaj izvještaj, čast mi je umoliti slavnu skupštinu, da ga izvoli na blagohotno znanje uzeti. Izvještaj družtvenog tajnika primila je skupština na znanje i prešla na daljnju točku dnevnog reda, na ime, na ustanovljenje proračuna za g. 1899. — Proračun družtva izkazuje u g„ 1899. prihod od 9909 for. i razhod od 8719 for., te ga je skupština u cielosti prihvatila. Nakon toga uzeta su u pretres navosastavljena družtvena pravila. Življa debata razvila se je o tom, da li ima šumarsko družtvo u buduće nositi dosadanji naslov »hrvatsko-slavonsko« ili samo »hrvatsko šumarsko družtvo«, te je skupština konačno većinom glasova zaključila, da se pridrži dosadašnji naslov družtva. Za tim je skupština u cielosti prihvatila po družtvenoj upravi predložena nova družtvena pravila, koja će sc podastrieti kr. zem. vladi na potvrdu. Nadalje je skupština na predlog družtvenog člana Dragutina Nanicini a zaključila, da se sa budućom skupštinom spoji poučni izlet u Bosnu, te je prepustila družtvenoj upravi, da izabere mjesto, gdje će se buduća skupština održati i da ustanovi putnu osnovu za naumljeni izlet u Bosnu. Kad se je prešlo na posljednju točku dnevnog reda, (predloge gg. skupštinara), pročitan je predlog družtvenog podpredsjednika, kr. odsječnog savjetnika g. Ferde Zikmundovskya , da družtvo s obzirom na to, što Njeg. ces. i kr. apostolsko Veličanstvo naš premilostivi kralj ove godine slavi 50-godišnji jubilej svoga sretnoga vladanja, osnuje za djecu svojih članova šumarskoga stališa, koja se kane posvetiti šumarskoj nauci, jedan štipendij od godišnjih 300 for. Taj štipendij ima nositi naslov »jubilarni štipendij h r v. -s 1 a v. šumarskog družtva za polazak hrv. šumarske akademije«. Predlog družtvenog predsjednika prihvatila je skupština jednoglasno i popratila ga burnim: Živio! Pošto je time dnevni red izcrpljen bio, zaključi presv. gospodin predsjednik skupštinu ovim riečima. »Veleštovana gospodo! Pošto je dnevni red naše ovogodišnje glavne skupštine izcrpljen, smatram si svojom ugodnom dužnošću, da zastupniku vis. kr. zemaljske vlade presv. g., kr. banskom savjetniku dru. Ivi Malin u izrazim u ime hrv.- slav. šum. družtva smjernu zahvalnost, što je Nj. Presvietlost izvoljela svojim posjetom našu glavnu skupštinu odlikovati. Koliko mi je znano, prvi je to put, da je vis. kr. zem. vlada blagoizvoljela izaslati svojega predstavnika na skupštinu hrv.-slav. šumarskoga družtva. Blagodarnost naša s toga je tim veća, jer nam je to ne samo znakom, da vis. kr. zemaljska vlada budno prati rad našega družtva i da ga odobrava, nego namjeono i zalogom boljoj budućnosti šumarstva i šumarskog stališa domovine naše. Čast mi je nadalje našim milim gostima, kao i ostalim zastupnicima prijateljskih družtava i korporacija zahvaliti se, što nas izvolješe svojim posjetom počastiti, moleć ih podjedno, da izvole svojim opunomoćiteljem izručiti naš prijateljski pozdrav. Bože daj, da se do godine opet vidimo i naš rad nastavimo! |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 133 <-- 133 --> PDF |
Time dovršujem i zaključujem XXII. redovitu glavnu skupštinu hrv.-slav. šum. družtva. Uz burno klicanje: »Živio predsjednik!« razidjoše se po tom skupštinari. Povodom otvaranja šumarskog doma i šumarskog muzeja ? ? ? Povodom otvorenja šumarskog doma i šumarskog muzeja, kao i otvorenja kr. šumarske akademije stiglo je predsjedčtvu hrv.-slav. šumarskog družtva i rektoratu kr. sveučilišta Franje Josipa I. više brzojavih pozdrava, i to: Od preuzvišenog gospodina bana Dragutina grofa Khuen-Hederv a r y - a, kao družtvenog pokrovitelja, koji glasi: »Žaleći, što ne mogu biti prisutan kod svetčanog otvorenja šumarskog doma, pozdravljam Presvietlost Vašu i cielo družtvo, čestitam na sretno dovršenom djelu«. Od Preuz. gosp. kr. ug. ministra za poljodjelstvo E. D a r a n y - a, (upravljen na preuzv. gosp. bana), koji glasi: »Ljubezni poziv Preuzvišenosti Vaše danas tek primio, kratkoća vremena ne dozvoljava mi, da izašaljem zastupnika, što me ipak ne prieči, a da se na pozivu najiskrenije ne zahvalim«. Od rektorata c. kr. visoke škole za zemljotežtvo u Beču (Hochschule für Bodencultur), upravljen na rektorat kr. sveučilišta u Zagrebu, koji glasi: »Dem hohen Senate der ehrwürdigen Universität Agram spreche ich im Namen des Professoren-Collegiums der Hochschule für Bodencultur die wärmsten Glückwünsche zur Eröffnung der forstwirthschaft liehen Abtheilung aus, gleichzeitig auch das aufrichtige Bedauern, dass eine persönliche Betheiligung an der bedeutunsvollen Feier nicht möglich ist. Möge sich die jüngste Hochstätte de Forstwisscnschalt und des forstlichen Unterrichtes in Zusammenwirken tüchtiger Fachmänner und hervorragender Vertreter der grundlegenden Wissenschaften in gedeihlichster Weise entwickeln und dem kroatischen Forstwesen zum Segen, ihrer Hochschule aber zur Ehre gereichen. Wir bringen dem jungen hoffnungsvollen Schwesterinstitute die wärmsten Sympatien entgegen. Von Guttenberg, Rector". Od ravnateljstva kr. šumarske akademije u Šćavnici, (upravljen na rektorat kr. sveučilišta), koji glasi: »Prigodom otvorenja tamošnje šumarske akademije kao pobratimskog zavoda iskreno želimo, da se ona, svladav prve potcžkoće, razvije i postavljeni si cilj postigne. Ravnatelj akademije: »D. Schvvarc«. Od profesorskog sbora c. kr. visoke škole za zemlj otežtvo u Beču, koji glasi: »Die Professoren der Hochschule für Bodencultur danken dein hochgeehrten Praesidium des kroatisch-slavonischen Forstvereines für die freundliche Einladung zur Generalversammlung, sprechen ihre wärmsten Glückwünsche zur Eröffnung des Vereinshauses und der neuen forstlichen Hochschule aus, und bedauern aufrichtig durch dringliche lehraimtliche Verpflichtungen verhindert zu sein der denkwürdigen Feier beizuwohnen«. Osim toga stigli su brzojavi od uredničtva časopisa »Oeslerr. Foist- u. Jagdzeitung « u Beču, zatim od družtvenih članova, SI. Kozjaka, Antoša, Dr. Gürtha, A. Ugrenovića i N. Pleše. 373 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 134 <-- 134 --> PDF |
ZAKLJUČNE NAPOMENE Prva akcija na sakupljanju priloga za gradnju Šumarskog doma pokrenuta nakon Godišnje skupštine 1889. godine, nije uspjela. Situacija se bitno mijenja 1895. godine kada počinju pripreme za milenijsku izložbu 1896. godine u Budimpešti. U Spomenici je zapisano da je na sjednici koju je sazvala Kr. zemaljska vlada za 17. ožujka 1895. zaključeno kako se »šumarski paviljon ima tako sagraditi, da će kasnije skupa sa izloženim predmetima moći služiti kao novoutemeljeni šumarsk i muze j u Zagrebu«, i dalje, da će se »u tu svrhu predati paviljon sa svim svojim izlošcima hrv.-slav. šumarskom družtvu, koje će imati osnuće šumarskog muzeja na sebe preuzeti «. Te zaključke odobrila je i »Nj. Preuzvišenost g. ban« Khuen-Hederväri. Ban je, kasnije, odobrio i prodaju šumarskog izložbenog paviljona u korist Šumarskog doma u kojem će biti i šumarski muzej. Prikupljanje dobrovoljnih priloga uspjelo je utoliko što je doprinos imovnih općina iznosio 8.550 forinti. Imovne općine ustupile su besplatno i svoje izloške tj. drvne proizvode (slavonska hrastovina i dr.) za muzej Sve ovo imovne općine mogle su izvršiti ne samo po zaključku svog gospodarskog odbora nego i u odobrenju Zemaljske vlade, Odjela za šumarstvo, odnosno bana. Na pitanje, tko je bio spiritus movens svih tih akcija, odgovaramo da je to bio Ferdo Zikmun dovsky , zemaljski šumarski nadzornik i predsjednik šumarskog društva. Zikinundovsky se u Spomenici u toj akciji izričito ne spominje, ali o tome ne može biti dvojbe, tim više, što mu i suvremenici priznaju zasluge za osnivanje Šumarskog muzeja (vidi Šum. list, 1992., br. 3—5). U Spomenici se navodi, da je »u političkom smislu toli omražena absolutna vladavina pedesetih godina (Bachov apsolutizam — O. P.) kojoj i strani historičari priznaju, da se je za podignuće materijalne kulture svojski brinuti stala, pomišljala i o potrebi ustrojstva jedne šumarske škole u Hrvatskoj «, a ne spominje da je dosta prije tog vremena to predlagao i Franjo Šporer (vidi Šum. list 1976. br. 7—9). Naime, Franjo Šporer je u Listu mčsečnom Gospodarskog društva 1843. godine objavio OSNOVU pravdah za horvatsko-slavonski šumarstveni zavod u kojem bi, uz ostalo, bio zadatak »odgojenjeh sposobnih šumarah, lovacah i zemljomeraca«. Za svoj prijedlog našao je potvrdu ne samo u Gospodarskom društvu, koje ga je objavilo u svojem glasilu, nego i kod Panzera (u Listu mesečnom 1845) te kod Dragutina Kosa koji u svojoj raspravi, objavljenoj 1847. godine, Das Forstwesen in Croatien — Ein Beutrag zur Kenntniss und Verbesserung tj. Hrvatsko šumarstvo — jedan prilog o stanju i poboljšanju. U Spomenici ta nastojanja nisu ni spomenuta, vjerojatno zbog toga što je na njih pao veo zaborava. »Vrieme Francuza«, koje Spomenica pozitivno ocjenjuje, odnosi se na Provinciju Iliriju (1809—1813) u kojoj je bio dio Hrvatske s desne obale Save sve do bosansko-turske granice, Istra i Dalmacija, te Kranjska sa sjedištem u Ljubljani. Uredništvo |