DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 114 <-- 114 --> PDF |
nika neposredno oko prerade i obrade drva i gotovo 2 puta toliko tijekom daljnje prerade i oplemenjivanja drvnih proizvoda. Autor skreće pozornost da je ovaj potencijal u Hrvatskoj jako ugrožen zbog toga, jer šumima prijeti velika opasnost od onečišćenja, sušenja i djelomičnog propadanja. Zato R. Sabadi izrekom kaže ovo: »Kako je za očuvanje obnovljivog resursa — kao što su šume — potrebna jasna šumarska politika, isto je tako potrebna politika oko poboljšanja postojećih šuma te proširenja površina pod šumom, jer imamo goleme površine apsolutnog šumskog zemljišta koje valja pošumiti«. Tako je bilo kad je autor pisao ovu knjigu. Danas je na žalost hrvatski šumski potencijal jako smanjen zbog nametnutog agresivnog rata jugoarmije i četnika na Republiku Hrvatsku, pa se podaci o drvnoj zalihi i prirastu u Hrvatskoj mogu smatrati momentalno suviše optimističnim. U drugom poglavlju autor je obradio računanje vrijednosti šuma, no izostavio je zbog skraćivanja materije obračun vrijednosti šumskih šteta. Treće poglavlje posvećeno je poduzetništvu u šumarstvu. Vrlo je jasna autorova orjentacija prema tržišno orjentiranom modelu gospodarstva za razliku od dasadašnje dirigirane privrede. Iz autorovih izlaganja proizlaze i jasni pogledi o rješavanju aktualnih problema u šumarstvu. U četvrtom poglavlju R. Sabadi se bavi ekonomikom silvikulture. On pokušava vrednovati s ekonomskog gledišta postupke u izradi gospodarskih osnova, te u tom smjeru navodi vrlo korisna saznanja o tome kako će se šumovlasnik, unutar zakonski dopustivih radnji, ponašati pri određenim uvjetima tržišta. Posebna vrijednost ovog poglavlja leži u obilju informacija o očekivanim reakcijama šumovlasnika na različita promjenljiva stanja u sveopćem narednom gospodarstvu. U petom poglavlju autor opisuje osnove poslovanja i to upravo onakve kakve tek treba uvesti u nas s naročitim naglaskom da je uz svaku poslovnu odluku vezana i sasvim određena gospodarska posljedica, kao: obaveza koju valja o njezinom dospjeću izmiriti, trošak, trošenje, invensticija, financiranje itd. Sve je to popraćeno vrlo ilustrativnim primjerima koji će moći čitateljstvu poslužiti kao putokaz u rješavanju aktualnih zadataka. Šesto poglavlje se odnosi na financijsko tržište i tržište kapitala s vrlo jednostavnim i razumljivim izlaganjima. U 7. poglavlju R. Sabadi govori o problemima tvorbe realistične šumarske politike. Iznosi svoja stajališta, ali je ponešto skeptičan, jer smatra da je teško naći mogućnost kontinuiteta sa starim poret kom. Osmo poglavlje je prikaz bogate literature (s oko 200 knjiga, članaka i časopisa) kojom se autor služio pri pisanju ove knjige. D. Klepac redoviti član HAZU DILEME SLOVENSKOG ŠUMARSTVA Gozdarski vestnik 02 92. U Gozdarskom vestniku br. 2/1992. čak četiri autora raspravljaju o suvremenoj problematici slovenskog šumarstva. To su: Iztok Winkler : Denacionalizacija gozdov, Franc P e r k o: Kam gredo zasebni gozdovi Slovenije? Eduard R e b u 1 a: Kako naprej? — Drugič, Boštjah Anko: Gozdarstvo nove vloge in stare povezave. |