DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Gorskog kotara u šume Donje Autsrije, odnosno činjenicu da medvjedi iz Slovenije spontano prelaze u odgovarajuća staništa susjedne Austrije i Italije. Skup u Linderhofu bio je maksimalno sažet i, za naše prilike, visoko produktivan. Program dvodnevnog rada bio je tako koncipiran da je prvi dan bio predviđen za kratko predstavljanje potencijalnih staništa medvjeda u pojedinim zemljama, odnosno prisutnim populacijama ove divljači u nekima od njih, a drugi dan izradi samog programa reintrodukcije medvjeda. 1. FRANCUSKE ALPE Posljednji mrki medvjed u francuskim Alpama registriran je 1940. g. Još 1988. g. izrađen je projekt za ponovno naseljavanje medvjeda. Kao najprikladnije područje za to smatra se oblast Vercorsa nedaleko Grenobla. Riječ je o površini veličine 2.000 do 3.000 km2, koja je rijetko naseljena (10 stanovnika/km2). Dosadašnja istraživanja su ukazala na nekoliko ključnih problema koji stoje na putu uspjeha naseljavanja. To su: velika ispresjecanost područja šumskim prometnicima, nomadsko pašarenje (oko 20.000 ovaca) te uznemiravanje zbog vršenja intenzivnog lovljenja divljači, posebno divljih svinja. Uz angažiranje tamošnjeg Parka prirode do 1991. u okviru projekta izrađene su brojne ekološke, sociološke i ekonomske studije. Smatra se da će do početka same akcije naseljavanja morati još proći nekoliko godina. 2. ŠVICARSKE ALPE Na području Egadina u Švicarskim Alpama medvjed je bio prisutan još početkom ovog stoljeća. Postoje tri potencijalna staništa za prihvat medvjeda. To su Tessin, Graubünden i područje uz francuku granicu. Interes za naseljavanje ove krupne zvijeri Švicarskoj raste, ali još do danas nema konkretnih rješenja. 3. TALIJANSKE ALPE U gorju Brenta živi još nekoliko jedinki izvorne populacije medvjeda ograničene na relativno mali prostor. Primijećeno je da u posljednje vrijeme izostaje priplod, što uzrokuje daljnji negativni trend razvoja populacije. Uz istraživanje koja su u toku provodi se i intenzivna zaštita tako da su antropogeni utjecaji minimalizirani. Planom je predviđena hitna intervencija unošenjem jedinki sa strane (osvježenje krvi), iz Slovenije i Hrvatske, kako bi se spasila postojeća populacija od potpunog izumiranja. 4. DONJOAUSTRUSKO-STAJERSKE ALPE To je od svog alpskog masiva najpovoljnije područje za povrat i opstoj medvjeda u Alpama. Posljednjih dvadesetak godina od kako se u Hrvatskoj i Sloveniji povećala gustoća populacije medvjeda pojedina grla spontanim premještanjem naseljavaju ovaj dio Austrije. Usporedo s time sve su prisutnije i štete od |