DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 108 <-- 108 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI POVRATAK I ZAŠTITA MRKOG MEDVJEDA U ALPAMA Povratak mrkog medvjeda (Ursus arctos L.) u Alpe je moguć i ostvarljiv. To je zaključak dvodnevnog skupa koji je održan 8. i 9. siječnja 1992. godine u Linderhofu (Njemačka) u organizaciji Wildbiologische Gesellschaft München (WGM). Učesnici skupa bili su stručnjaci iz sedam europskih zemalja na čijim se područjima prostire masiv Alpa. To su Francuska, Švicarska, Austrija, Italija. Njemačka, Slovenija i Hrvatska. Hrvatska doduše nije alpska zemlja, a!i je za ovaj poduhvat reintrodukcije medvjeda posebno značanja budući da je uz Sloveniju jedina zemlja u neposrednoj blizini Alpa koja ima prirodnu i stabilnu populaciju medvjeda. Lovni stručnaci i znanstvenici koji su prisustvovali radu skupa predstavljat će okosnicu međunarodnog tima koji treba u djelo sprovesti zamisao povratka medvjeda u Alpe. Slika 1. Učesnici skupa u Linderhofu u Bavarskim, alpama Povrat i zaštita medvjeda u Alpama nije samo moguć već i izuzetno važan. Stoga se i prišlo izradi jednog cjelovitog projekta koji se s ovim skupom u Bavarskim Alpama praktički i počeo realizirati. Točnije rečeno, projekt je zapravo samo nastavljen, ako imamo u vidu uspjeli pokušaj naseljavanja medvjeda i/. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Gorskog kotara u šume Donje Autsrije, odnosno činjenicu da medvjedi iz Slovenije spontano prelaze u odgovarajuća staništa susjedne Austrije i Italije. Skup u Linderhofu bio je maksimalno sažet i, za naše prilike, visoko produktivan. Program dvodnevnog rada bio je tako koncipiran da je prvi dan bio predviđen za kratko predstavljanje potencijalnih staništa medvjeda u pojedinim zemljama, odnosno prisutnim populacijama ove divljači u nekima od njih, a drugi dan izradi samog programa reintrodukcije medvjeda. 1. FRANCUSKE ALPE Posljednji mrki medvjed u francuskim Alpama registriran je 1940. g. Još 1988. g. izrađen je projekt za ponovno naseljavanje medvjeda. Kao najprikladnije područje za to smatra se oblast Vercorsa nedaleko Grenobla. Riječ je o površini veličine 2.000 do 3.000 km2, koja je rijetko naseljena (10 stanovnika/km2). Dosadašnja istraživanja su ukazala na nekoliko ključnih problema koji stoje na putu uspjeha naseljavanja. To su: velika ispresjecanost područja šumskim prometnicima, nomadsko pašarenje (oko 20.000 ovaca) te uznemiravanje zbog vršenja intenzivnog lovljenja divljači, posebno divljih svinja. Uz angažiranje tamošnjeg Parka prirode do 1991. u okviru projekta izrađene su brojne ekološke, sociološke i ekonomske studije. Smatra se da će do početka same akcije naseljavanja morati još proći nekoliko godina. 2. ŠVICARSKE ALPE Na području Egadina u Švicarskim Alpama medvjed je bio prisutan još početkom ovog stoljeća. Postoje tri potencijalna staništa za prihvat medvjeda. To su Tessin, Graubünden i područje uz francuku granicu. Interes za naseljavanje ove krupne zvijeri Švicarskoj raste, ali još do danas nema konkretnih rješenja. 3. TALIJANSKE ALPE U gorju Brenta živi još nekoliko jedinki izvorne populacije medvjeda ograničene na relativno mali prostor. Primijećeno je da u posljednje vrijeme izostaje priplod, što uzrokuje daljnji negativni trend razvoja populacije. Uz istraživanje koja su u toku provodi se i intenzivna zaštita tako da su antropogeni utjecaji minimalizirani. Planom je predviđena hitna intervencija unošenjem jedinki sa strane (osvježenje krvi), iz Slovenije i Hrvatske, kako bi se spasila postojeća populacija od potpunog izumiranja. 4. DONJOAUSTRUSKO-STAJERSKE ALPE To je od svog alpskog masiva najpovoljnije područje za povrat i opstoj medvjeda u Alpama. Posljednjih dvadesetak godina od kako se u Hrvatskoj i Sloveniji povećala gustoća populacije medvjeda pojedina grla spontanim premještanjem naseljavaju ovaj dio Austrije. Usporedo s time sve su prisutnije i štete od |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 110 <-- 110 --> PDF |
HE ">,.. ., : . . .,. . Shka 2. Na putu povratka u Alpe mrkom medvjedu stoje brojne prepreke (Snimio: A. Frković) medvjeda. One se prvenstveno očituju u uzimanju hrane na hranilištima za krupne papkare, odnosno u rušenju tih lovnotehničkih objekata. Ovaj dio Austrije već ima iskustva s unošenjem medvjeda. Kao što je u uvodu istaknuto godine 1989 e lada medvJedica u Gorsk™ ez3 aR f t ´"fr n kotaru i ispuštena u šumski AUStriJi 199L g d0nijela je na svi-iet Tadi Akci ,UH r° J--* * -ladun C1C tCCe P° d VodstVOm WWF"a AustriJe i ima stvtm podloT´ dobru znan- Karten je još jedno pogodno austrijsko područje u koje također medvjedi Jpr odnim putem do]aze 1Z S]ovenije Ran.je su t. primjerci redovno sireV^% posljednje vnjeme pnsutnost medvjeda je stalna, pronađeni su aktivni brlozi i primijećeni su i mladunci uz medvjedice. I tu je primjetan porast šteta prvenstveno na ovcama. Prošle godine stradalo je 89 ovaca. 5. JULUSKE I KARNISKE ALPE U FRIAULU To je jos jedno područje koje je naseljeno medvjedima pridošlicama iz Slovenije. Daljnji pndolazk medvjeda otežava promet na autocesti kod Tarvizia gdje je nedavno stradao jedan manji medvjed. U trokutu Slovenija - Friaul - Kärnten u posljednje vrijeme obitava jedna mala ali stabilna populacija mrkog medvjeda. e 350 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 111 <-- 111 --> PDF |
6. SJEVERNA SLOVENIJA Povećana gustoća populacije medvjeda u Sloveniji omogućila bi pojačanu migraciju medvjeda na sjever u Austriju i Italiju, što je dijelom već i prisutno. Međutim, usporedo s povećanjem brojnosti povećale bi se i štete od medvjeda sto bi izazvalo dodatne probleme s kojima treba računati. Do sada su ovdje prekobrojna grla izlučivana odstrelom. Da bi se ubrzao proces spontane migracije valjalo bi smanjiti odstrel, smanjiti dodatnu prehranu medvjeda te osigurati koridore prema Austriji i Italiji. S tim u vezi potrebno je osigurati nankadu za očekivane veće štete a buduće cestovne prometnice tako položiti da što manje naruše prirodne migracijske pravce. 7. SLOVENSKO-HRVATSKO SREDIŠNJE PODRUČJE To je područje u kojem obitava značajna populacija mrkog medvjeda sa zadovoljavajućom gustoćom naseljenosti. Radi se o lovnim područjima u kojima se provodi planski odstrel i odgovarajuća prihrana medvjeda. Štete su prisutne na domaćoj stoci i poljoprivrednim kulturama. Ovo je područje najveći potencijalni donator mrkog medvjeda za naseljavanje Alpa. Za ponovno naseljavanje medvjeda u Alpe koristiti će se i u buduće dva načina: — prirodno širenje jedinki povećanjem gustoće populacije u graničnom području Slovenije spram Austrije i Italije, — hvatanje jedinki u Hrvatkoj i Sloveniji i transport živih u prikladne revire. Drugi dan skupa imao je za cilj utvrđivanje određenih pitanja za provedbu tako ambicioznog projekta. Uz učešće svih prisutnih iskristalizirano je slijedećih 14 grupa pitanja: 1. Osiguranje životnog prostora 2. Simpatije prema zaštiti i naseljavanju medvjeda 3. Osiguranje migracija 4. Problematika šteta 5. Izvor (pribava) medvjeda u Sloveniji i Hrvatskoj 6. Potreba istraživanja i njihovo provođenje 7. Biologija populacije 8. Želimo li medvjeda? 9. Gubici medvjeda (na cestama, ilegalni odstel i dr.) 10. Prihrana medvjeda (osnivanje mečilišta) 11. Međusobni odnos medvjed-čovjek i čovjek-medvjed 12. Odstrel medvjeda 13. Financiranje zaštite medvjeda 14. Turizam i drugi oblici uznemiravanja. Prvih sedam tema dobilo je prioritet, pa su odmah na skupu formirane radne grupe i otpočet rad na njima. Na temi pod rednim brojem 5 radili su i potpisnici ovog priopćenja. Zaključeno je da južni dio Slovenije i sjeverozapadni dio Hr |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 112 <-- 112 --> PDF |
vatske ima stabilnu populaciju medvjeda i da se prekobrojna grla, uz stanovito smanjivanje odstrela, mogu namijeniti za potrebe napućivanja Alpi. Brojno stanje mrkog medvjeda u Europi* Srednja 1. 2. 3. 4. 5. i istočna Europa Sovjetski Savez (SND) Rumunjska Jugoslavija (bivša) Bugarska Čehoslovaćka 0.000 — 33.000 7.800 2.100 700- 750 600 6. 7. 8. 9, Albanija Poljska Austrija Mađarska 300 - 70090 oko 10 1 - 2 (? Sjeverna 10. Europa Švedska 600 11. Finska 500- 600 12. Norveška 100- 150 Južna Europa 13. Španjolska 50 — 60 14. Grčka 170 13. Italija 70--8 0 16. Francuska 10 *Erome, Michelot, 1990. Marijan Grubešić, dipl. inž. Alojzije Frković, dipl. Ini. |