DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 106 <-- 106 --> PDF |
Osim djelomično poznatih uništenih ili oštećenih objekata zaštićene prirodne baštine zasad, razumljivo, nema odgovarajućih podataka o golemim razaranjima i štetama, koje je počinila i svakodnevno počinja YU-soldatetska u našim gospodarskim šumama, različitim kulturama, u životinjskom svijetu, atmosferskim prilikama, rijekama, jezerima i vodenim akumulacijama, jadranskom podmorju, obradivim tlima i u ostalim biološko-ekološkim sastavnicama naše prirode. O svemu tom osobito se malo zna iz privremeno okupiranih krajeva, koji su zasad izvan kontrole hrvatskih vlasti. Važno je i ohrabruje, da su se u reagiranje i stalno obavještavanje domaće i svjetske javnosti o razaranjima i uništavanju hrvatskog okoliša i njegovoj obnovi snažno uključili... dnevni tisak, emisi´je HRTV, naše znanstvene, strukovne, gospodarske, odgojne i različite društvene organizacije te strukovni časopisi i glasila3. Među mnogobrojnim takvim djelatnostima vrijedno je zabilježiti seriju predavanja, koju je (između veljače i travnja o. g.) organiziralo Hrvatsko ekološko društvo pod zajedničkim naslovom »POSLJEDICE RATA NA OKOLIŠ U HRVATSKOJ« s ovom tematikom, odnosno naslovima: 1. Slikom i riječju o obilasku kriznih područja s ekipom »Greenpeace« 2. Ratne štete u okolišu izazvane kemikalijama 3. Ekocidi i kulturocid nad arboretumom Trsteno 4. Ratno-teroristička razaranja industrije Siska i njezinog okoliša 5. Posljedice rata na Šibenik i nacionalni park »Krka« 6. Ranjeni Zadar i njegov okoliš 7. Baranja i Kopački rit u ratu 8. Ratom razoreni okoliš Slavonije. Takve ekološke i slične zaštitarske akcije vrlo su aktualne, a vrijeme je, da odgovorne i zainteresirane institucije (npr. Javno poduzeće Hrvatske šume, fakulteti i instituti zagrebačkog i ostalih hrvatskih sveučilišta, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i dr.), ukoliko nisu, započnu ili nastave smišljenu sveobuhvatnu inventuru lokaliteta i evidenciju svih nastalih šteta u slavonskom, primorskom i drugdje ratom oštećenom hrvatskom okolišu. Pritom svakako treba, da provedena snimanja i kartiranja u oštećenim šumama i stojbinama1´, budu sveobuhvatna, pouzdana i ekonomična7. Tako prikupljeni i suvremeno obrađeni podaci7 dragocjeni su i neodložno potrebni. Oni će moći vrlo korisno poslužiti u ukupnoj procjeni šteta, odštetnim zahtjevima, prostornom planiranju, izgradnji, planiranju pojedinih grana i sveukupnog gospodarenja i mnogim drugim poslijeratnim potrebama i zadacima. 3 Šumarski list, Zagreb 1991, CXV, 10—12, str. 443—448, 466, 565. Priroda, Zagreb 1991, LXXXI, 1, str. 39; ibid., 2, str. 2—3, 27—28; ibid., 5—6, str. 1—3, 5, 36—37; ibid., 1992, LXXX, 7—8, str. 3, 5, 27—29, 41—44, 9—10, str. 1, 5, 8—9, 15, 25—28. Ekološki glasnik, Zagreb 1990, I, 7—8, str. 1, 34; ibid., 1991, II, 1—2, str. 3, 53, 3-4, str. 3. Geološki vjesnik, Zagreb 1991, 44, str. 331—340. Radovi — Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb 5 Hortikultura, Zagreb 1990, LVII, 3—4, str. 31. 7 Šumarski list, Zagreb 1991, CXV, 10—12, str. 509—520; ibid., 1992, CXVI, 1—2, str. 97—101. 346 |