DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6-8/1992 str. 10     <-- 10 -->        PDF

vrste Halesia Carolina L.; Styrax japonicus Sieb, et Zucc. i Styrax americanus
Lam. mogu se razmnožavati i reznicama, ali uz mali postotak zakorjenjivanja.
Prema Krussmann-u (1978.), sjeme se sije ujesen, a proklije slijedećeg
proljeća. Ani ć (1942, 1980) navodi da kod uzgoja Styrax officinalis


L. treba imati u vidu i mogućnost da mu sjeme može preležati do godinu
dana. Vukičevi ć (1982.), također spominje da se vrste roda Styrax L.
razmnožavaju sjemenom koje se sije odmah poslije sazrijevanja; zatim povaljenicama,
reznicama i cijepljenjem na Halesia Kurert — vrste, rod iste porodice.
Becket t (1983.) navodi sjetvu sjemena u hladno klijalište i povaljenicama
u proljeće ili reznicama u kasno ljeto.
U svrhu ispitivanja povoljnijeg postupka sjetve sjemena za proizvodnju
biljaka vrste Styrax officinalis L., obavljena je jesenska sjetva odmah poslije
dozrijevanja sjemena i predsjetveno tretiranje sjemena metodom hladno-vlažne
stratifikacije. U oba postupka obavljena je sjetva sjemena u hladnom
kiijalištu i u toplom stakleniku.


DENDROLOŠKE KARAKTERISTIKE 1 RASPROSTRANJENOST DIVUZE


Divuza ili diviza (Styrax officinalis L.) raste kao listopadni grm ili nisko
stabalce visine 2—7 m. Listovi su jajoliki, odnosno ovalni, oko 4 cm dugački
i oko 3 cm široki, cijela ruba, odozgo svjetlo-zeleni, a odozdo pokriti gustim
srebrnasto-bijelim zvjezdastim dlačicama. Na listu je oko 12 postranih žila.
Jednogodišnji izbojci tanki su i vitki, sivkasto-žućkaste boje. Dvogodišnje
mladice su crvenkasto-smeđe; imaju po sebi tanke i vlasaste srebrnaste niti.
Kora starijih izbojaka je jednolično crvenkasto-smeđe boje i tanka. Pupovi
su prekriti vrlo gustim žućkasto baršunastim dlačicama. Dugi su najviše
5 mm. Cvjetovi su bijeli, baršunasto dlakavi, krupni, zvonoliki i mirisavi, na
dugačkim stapkama u terminalnim grozdićima (si. 1.). Plod je okruglasta,
zelena i pustenasta koštunica promjera 1—1,5 cm. On je prije dozrijevanja
debeo i mesnat, a onda tanak i kožast. U plodu je redovno 1 (2—3) sjemenke,
koje su okruglaste, oko 8 mm velike, crvenkaste, sjajne, te s nekoliko uzdužnih
brazdica. Sjeme klije s dva velika (oko 10 mm) mesnata, i obrnuto, ovalna
kotiledona.


Smola od divuze (slorax ili styrax) upotrebljavala se u medicini i kozmetici.
Danas u trgovini poznata smola pod imenom storax ne potječe od
Styrax officinalis L., nego se ona skoro isključivo dobiva zarezivanjem površinskog
sloja drveta Liquidambar orientalis Mili. (Kušan 1938.).


Prema Krüssmann-u (1962.) Styrax officinalis L. rasprostranjen je
u jugoistočnoj Europi i Maloj Aziji. Tu ti n (1972.) navodi da ova vrsta
prirodno raste u istočnom dijelu Sredozemlja (Albanija, Kreta, Grčka, Italija,
Jugoslavija i Turska). Prema istom autoru raste i u mediteranskom dijelu
Francuske. Značajno je napomenuti da u Europi nema živućih vrsta iz
roda Styrax, kao ni iz porodice Styracaceae. U europskim nasadima i vrtovima
uzgajaju se ponegdje introducirane vrste: Styrax americanus Lam.,
Styrax japonicus Sieb, et Zucc., Styrax obassia Sieb, et Zucc. i dr. Što se liče
Balkanskog poluotoka i susjednog otočja, prirodno divuze ima u Dalmaciji,
Grčkoj, Traciji, Cikladima i Kreti, gdje raste u mediteranskim šikarama
(Hayek 1931.).