DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 8 <-- 8 --> PDF |
iznosi više tisuća (Schutt , 1989). Teško je odrediti koji su sve učinci štetnih čimbenika na debljinski prirast, ali primjenom dendrokronoloških metoda moguće je uspoređivati rezultate rasta pojedinih ili više stabala prije i poslije djelovanja štetnih spojeva. Također je teško utvrditi koji štetni elementi najviše djeluju, jer više elemenata sinergistički djeluje na pojedine vrste i na cijele šumske ekoM sisteme. Fenomen kiselih kiša na primjer smanjuje i visinski i debljinski prirast (Smith 1981, Pučkett 1982, Glavač i dr. 1985), ali se to ne registrira iste godine već nešto kasnije. Istraživanja i snimanja oštećenja pokazuju da je sve veći trend oštećenja (sušenja) i prisutnost mokrog i suhog taloženja kiselina u vodi i tlu šumskih ekosistema Hrvatske (Prpi ć i dr. 1991). Istraživanja u panonskom području Hrvatske pokazuju da obična bukva ima intenzitet oštećenja od 19,8°/o. Također je uočeno da u bukovim sastojinama jače narušene strukture su značajnija oštećenja. Sastojine južnih ekspozicija i na grebenima imaju najviše oštećenih stabala, a također se smanjuju pH vrijednosti u tlu te se povećava zakiseljenost u iznosu od 8,33% (Seletković 1990). MATERIJAL I METODE Dendrokronološka istraživanja su provedena u jednodobnim bukovim sastojinama u pojasu klimazonalnih bukovih šuma panonskog dijela Hrvatske (Fagetum croaticum pannonicum Horv. 1938) na području Šum. gosp. Podravska Slatina. Cilj nam je bio ustanoviti dendrokronološke promjene i stresove odnosno datirati takva zbivanja. Istraživanja su provedena u gospodarskim jedinicama »Sekulinečka planina« i »Slat. prigorske šume«, Šum. gosp. Podravska Slatina. Tablica 1. Struktura istraživanih sastojina obične bukve Odjel odsjek Ploha t N G d h n 13a 30 35 4 200 31.7 8.8 17.2 8 12a 22 67 617 17.7 17.7 24.5 53 11a 23 63 876 32.2 20.2 27.0 38 66a 27 57 1184 32.3 17.8 21.6 20 56a 28 62 976 26.1 17.4 19.4 16 66b 29 57 1328 36.5 17.5 20.6 20 61a 24 67 450 25.7 25.2 28.1 26 61b 25 67 370 29.2 29.6 30.0 25 62a 26 62 672 32.5 23.0 24.6 30 t — starost sastojine (godine) N — broj stabala po hektaru G — temeljnica po hektaru (m2) d — srednji promjer (cm) h — srednja visina (m) n — broj prirasno-primjernih stabala |