DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 79 <-- 79 --> PDF |
STO GODINA IUFRO UVOD Na međunarodnom kongresu poljoprivrede i šumarstva, koji je održan u Beču 1890. godine, zaključeno je da se osnuje Međunarodni komitet šumarskih znanstveno- istraživačkih stanica. U Komitet su izabrani predstavnici ovih stanica: Nancy, Mariabrnn, Ebersvvald, Zurich i Banska Stiavnica. Dana 17. kolovoza 1992. godine, navršit će se 100 godina kako su predstavnici sadašnje Njemačke (Bavarske, Badena, Würtemberga, Hessena, Brunsvika, Prusije), Francuske (Alsace-Lorraine), Austrije, Švicarske i Češko-Slovačke osnovali Međunarodnu uniju šumarskih eksperimentalnih stanica, sada poznatu pod imenom IUFRO (Svjetski savez šumarskih znanstvenoistraživačkih organizacija). Kao osnivači IUFRO-a smatraju se: Austrija, Češko-Slovačka, Francuska, Mađarska, Njemačka i Švicarska. SVEČANI DAO PROGRAMA Na M9. IUFRO-Kongresu, koji je održan u Montrealu (Kanada) od 5. do 11. kolovoza 1990. godine, zaključeno je da se 100-godišnjica IUFRO-a svečano obilježi u Berlinu i Eberswaldu (Njemačka) od 30. do 31. kolovoza 1992. godine, pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Savezne Republike Njemačke, gospodina Richarda von Weizsäcke r a, te sponzorstvom Savezne vlade Njemačke i pokrajinskih vlada Berlina i Brandeburga. Protokolarni dio proslave započet će svečanom sjednicom Međunarodnog savjeta (International Counsil) 30. kolovoza i nastavit će se u Eberswaldu 31. kolovoza 1992. godine. U okviru svečanog dijela proslave održat će se akademija na kojoj će biti podijeljena značka »100-godina IUFRO«, kao i izložba o uspjesima i dostignućima IUFRO-a u znanstvenoistraživačkom radu i obrazovanju, te poludnevna ekskurzija u okolicu Ebersvvelda. ZNANSTVENI DIO PROGRAMA Znanstveni dio programa održat će se u Berlinu od 1. do 4. rujna 1992. godine. Taj dio programa započet će plenarnom sjednicom 1. rujna 1992. godine sa slijedećim pozivnim referatima: — Principi potrajnosti prihoda u evropskom šumarstvu (A. Kurt , Švicarska), — Principi potrajnosti prihoda u šumarstvu izvan Europe (J. P. Lanly , FAO), — Važnost dugotrajnih eksperimenata s obzirom na razvoj šumarskih znanosti (J. Pollanschiitz, Austrija), — Razvoj šumarstva i šumarskih znanosti u Njemačkoj i njihov utjecaj na svjetsko šumarstvo (H. Bandi , Njemačka), — Razvoj upotrebe drva (H. Schulz , Njemačka), |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 80 <-- 80 --> PDF |
— Razvoj iskorišćivanja šuma i mehanizacije u šumarstvu (Sumse t Norveška i R. H. Gram e I, Njemačka), — Šumske štete (H. J. Fiedler , Njemačka i J. Mater n a, Češko-Slovačka), — Ugroženost šuma i njihov globalni monitoring (K. D, Singh , FAO), — Gospodarenje šumskim kulturama (J. B u r 1 e y, Engleska), — Pošumljavanje unatoč poljoprivrednoj overprodukciji (R. Solymos , Mađarska), — Šumarstvo prilagođeno na stojbinu (D. Heinsdorf i G. Hofmann, Njemačka). Svih 6 IUFRO-divizija održat če jedan ili više plenarnih sastanaka u Berlinu 2. i 3. 9. 1992. godine. Spominjemo samo neke od važnijih po divizijama: Divizija 1: Šumska stojbina i silvikultura Plenarni sastanak po temi: Okolina i silvikultura — dosadašnja dostignuća i izazovi za budućnost. Velik broj radnih grupa Divizije 1 održat će sastanke te će raspra vit slijedeću problematiku: — 100 godina šumarske ekologije — problemi u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti (SI.02.00), — Šumarska meteorologija i hidrologija — stogodišnji pregled i pogled u budućnost meteorologije, hidrologije i globalnih klimatskih promjena (Sl.,03-00), — Prirodne nezgode (katastrofe) u 21. stoljeću — erozija, lavine, kontrola prirodnih nezgoda gospodarenjem sa slivom (SI.04-000), — Stanje ekološki orijentirane silvikulture, silvikultura i globalne promjene, dinamizam mješovitih sastojina (Sl.05-11), — Tretman mladih sastojina (Sl.05-03), uzgoj visoko kvalitetnih hrastovih sastojina (Pl.06-00). Divizija 2: Oplemenjivanje šumskog drveća i zaštita šuma Plenarni sastanak održat će se u 4 sjednice: Sjednica 1: Uloga IUFRO-a u oplemenjivanju četinjača (obični bor, obična smreka, evropski ariš i zelena duglazija). Sjednica 2: Zaštita bilja u šumarstvu (Uloga IUFRO-a u patologiji bilja, šumarska patologija u budućnosti, uloga IUFRO-a u šumarskoj entomologiji, šumarska entomologija u budućnosti). Sjednica 3: Šume u promjeni okoline (promjena klime i subalpske zone, zakise1 javan je šumskih tala). Sjednica 4: Oplemenjivanje šumskog drveća u Waldsieverdorfu (poludnevna ekskurzija, obilazak istraživačke stanice u Waldsieverdorfu). Divizija 3: Iskorišćivanje šuma i šumska mehanizacija Radne grupe u sklopu ove divizije održat će poslovne sastanke i dogovore o problematici: planiranja, iskorišćivanja šuma, studiju rada, iskorišćivanje šuma u tropima, planinama, ekonomika i tehnika sječe, ergonomija, profitabilnost, iskorištenje drva za ogrijev, šumska mehanizacija i drugo. |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Divizija 4: Uređivanje šuma, rast, prirast, kvalitativne i gospodarske znanosti, i Divizija 6: Socijalne i ekonomske, informacijske i političke znanosti. Održat će zajedničke sastanke: povijest potrajnosti prihoda, šumarsko poduzeće i potrajnost šuma, utjecaj tehnološkog i socijalnog razvoja na gospodarenje šuma, prostorna statistika u šumarstvu, daljinska istraživanja i geografski informacijski sistem, i drugo. Divizija 5: Prerada drva (drvna industrija) Nakon sastanka u Nancyu od 23. do 28. kolovoza 1992. nema potrebe za sastancima prilikom proslave 100-godišnjice IUFRO-a. Divizija 6: Socijalne, ekonomske, informatičke i političke znanosti Pored zajedničkih sastanaka sa Divizijom 4, održat će se sastanci na kojima će se raspraviti: informacijske, financijske i regulativne mjere u primjeni potrajnosti, rekreacija, konzervacija prirode, ekonomske procjene šteta na šumi, utjecaj znanosti na politiku šumarstva, razvoj šumarskog zakonodavstva, i drugi. STRUČNE EKSKURZIJE Dana 4. rujna 1992. godine održat će se 14 različitih jednodnevnih ekskurzija u bližoj i daljoj okolini Berlina sa ovim sadržajima: — Uzgoj bora i listača u sjeveroistočnoj Njemačkoj ( 1), — Intenzivno, prirodno gospodarenje sa borom, centar za oplemenjivanje, povijesni vrtovi (Potsdam-Sanssouci, E 2), — Ekološka konservacija devastiranih borovih sastojina (E 3), — Dugotrajni prinosni pokusi s hrastom, smrekom i eksotama (E 4), — Šumarska genetika, oplemenjivanje šumskog drveća i vegetativno razmnožavanje u Waldsieversdorfu (E 5), — Metode razmnožavanja i osnivanja kultura (E 6), — Doprinos šumarstva u Berlin-Potsdam (E 7), — Zaštita okoliša u rudarskom području Spreewald (E 8), — 200-godina taksacije (E 9), — Odnos šumarstva i lovstva (E 10), — Gospodarenje borom na siromašnim i srednje siromašnim tlima u području Eberswalda (E 11), — Vječne borove sastojine u Bärtenhoren/Dobritz (E 12), — Pokusi ishrane (E 13), — Izložba o povijesti IUFRO-a (E 14). Devet Međunarodnih višednevnih akskurzija održat će se u Njemačkoj, Češko- Slovačkoj, Austriji, Poljskoj, Mađarskoj u vremenu od 5. do 10. rujna 1992. godine. Problematika, koja je obuhvaćena tim ekskurzijama odnosi se na: — Zaštita šuma i okoliša u Njemačkoj, Češko-Slovačkoj i Švicarskoj (P 1), — Znanstvenoistraživački rad u šumarstvu Češko-Slovačke, Mađarske i Austrije (P2), — Istraživački rad s posebnim osvrtom na oštećenja šuma u Poljskoj i Češko- Slovačkoj (P3), |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 82 <-- 82 --> PDF |
— Oplemenjivanje ariša (P 4), — Obrazovanje i istraživački rad u Tharandtu (P 5), — Uzgajanje šuma u planinskim područjima (P6), — Šumarstvo u Mechlenburg-Pomeraniji (P 7), — Specijalna upotreba drva u Sakson-Ore planinskom području i u Voghtlandu (P8), — Istraživanje šumskih ekosustava u Eberswaldu i Tharndtu (P9). Dr. Joso Gračan, Šumarski institut, Jastrebarsko U NEKOLIKO REDAKA DVIJE TALIJANSKE KNJIGE O TARTUFIMA Među gljivama nesumnjivo ekonomski je najvrednija tartuf. Najvrednija u tom smislu što je njezina proizvodnja ograničena, pa stoga postiže i visoku cijenu na tržištu. Kod nas se ta gljiva posebno nalazi u Istri i o njoj je bilo riječi i uŠumarskom listu (br. 11-12/1984, J. Hrka : Općenito o tartufima, njihovim prirodnim nalazištima i uzgoju na umjetni način). Prošle godine u Italiji objavljene su dvije knjige o uzgoju i sakupljanju tartufa. Prva je L. M. T o r i n i : U tartufo e suda coltivazione a druga A. Cortesi: U cane da tartufo. Torinijeva knjiga o uzgoju tartufa treće je izdanje opsega VI, 106 stranica s brojnim ilustracijama u boji. U knjizi su prikazani najnoviji rezultati istraživanja o uzgoju ove gljive bilo crne bilo bijele s dodatkom o načinima konzerviranja te korištenja u pripremanju jela. Berba tartufa tj. pronalaženje mjesta gdje se oni nalaze, racionalno i uspješno može se obavljati samo pomoću dobro dresiranog psa. Dresuru pasa u tu svrhu prikazao je A. Cortesi. Obje knjige izdalo je poduzeće EDAGRICOLE, Editione agricola, casela postale 2202 Bologna. Cijena prve, Torinijeve, je 25.000 lira a druge Cartesijeve, 35.000 lira. O. P. |