DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 79     <-- 79 -->        PDF

STO GODINA IUFRO


UVOD


Na međunarodnom kongresu poljoprivrede i šumarstva, koji je održan u Beču
1890. godine, zaključeno je da se osnuje Međunarodni komitet šumarskih znanstveno-
istraživačkih stanica. U Komitet su izabrani predstavnici ovih stanica: Nancy,
Mariabrnn, Ebersvvald, Zurich i Banska Stiavnica. Dana 17. kolovoza 1992. godine,
navršit će se 100 godina kako su predstavnici sadašnje Njemačke (Bavarske,
Badena, Würtemberga, Hessena, Brunsvika, Prusije), Francuske (Alsace-Lorraine),
Austrije, Švicarske i Češko-Slovačke osnovali Međunarodnu uniju šumarskih eksperimentalnih
stanica, sada poznatu pod imenom IUFRO (Svjetski savez šumarskih
znanstvenoistraživačkih organizacija). Kao osnivači IUFRO-a smatraju se:
Austrija, Češko-Slovačka, Francuska, Mađarska, Njemačka i Švicarska.


SVEČANI DAO PROGRAMA


Na M9. IUFRO-Kongresu, koji je održan u Montrealu (Kanada) od 5. do 11.
kolovoza 1990. godine, zaključeno je da se 100-godišnjica IUFRO-a svečano obilježi
u Berlinu i Eberswaldu (Njemačka) od 30. do 31. kolovoza 1992. godine, pod visokim
pokroviteljstvom Predsjednika Savezne Republike Njemačke, gospodina Richarda
von Weizsäcke r a, te sponzorstvom Savezne vlade Njemačke i pokrajinskih
vlada Berlina i Brandeburga. Protokolarni dio proslave započet će svečanom
sjednicom Međunarodnog savjeta (International Counsil) 30. kolovoza i nastavit će
se u Eberswaldu 31. kolovoza 1992. godine. U okviru svečanog dijela proslave održat
će se akademija na kojoj će biti podijeljena značka »100-godina IUFRO«, kao i izložba
o uspjesima i dostignućima IUFRO-a u znanstvenoistraživačkom radu i obrazovanju,
te poludnevna ekskurzija u okolicu Ebersvvelda.


ZNANSTVENI DIO PROGRAMA


Znanstveni dio programa održat će se u Berlinu od 1. do 4. rujna 1992. godine.
Taj dio programa započet će plenarnom sjednicom 1. rujna 1992. godine sa slijedećim
pozivnim referatima:


— Principi potrajnosti prihoda u evropskom šumarstvu (A. Kurt , Švicarska),
— Principi potrajnosti prihoda u šumarstvu izvan Europe (J. P. Lanly , FAO),

Važnost dugotrajnih eksperimenata s obzirom na razvoj šumarskih znanosti
(J. Pollanschiitz, Austrija),

Razvoj šumarstva i šumarskih znanosti u Njemačkoj i njihov utjecaj na
svjetsko šumarstvo (H. Bandi , Njemačka),
— Razvoj upotrebe drva (H. Schulz , Njemačka),


ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 80     <-- 80 -->        PDF


Razvoj iskorišćivanja šuma i mehanizacije u šumarstvu (Sumse t Norveška
i R. H. Gram e I, Njemačka),

Šumske štete (H. J. Fiedler , Njemačka i J. Mater n a, Češko-Slovačka),
— Ugroženost šuma i njihov globalni monitoring (K. D, Singh , FAO),
— Gospodarenje šumskim kulturama (J. B u r 1 e y, Engleska),

Pošumljavanje unatoč poljoprivrednoj overprodukciji (R. Solymos , Mađarska),
— Šumarstvo prilagođeno na stojbinu (D. Heinsdorf i G. Hofmann,
Njemačka).
Svih 6 IUFRO-divizija održat če jedan ili više plenarnih sastanaka u Berlinu


2. i 3. 9. 1992. godine. Spominjemo samo neke od važnijih po divizijama:
Divizija 1: Šumska stojbina i silvikultura


Plenarni sastanak po temi: Okolina i silvikultura — dosadašnja dostignuća
i izazovi za budućnost. Velik broj radnih grupa Divizije 1 održat će sastanke te
će raspra vit slijedeću problematiku:



100 godina šumarske ekologije — problemi u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
(SI.02.00),

Šumarska meteorologija i hidrologija — stogodišnji pregled i pogled u budućnost
meteorologije, hidrologije i globalnih klimatskih promjena (Sl.,03-00),

Prirodne nezgode (katastrofe) u 21. stoljeću — erozija, lavine, kontrola prirodnih
nezgoda gospodarenjem sa slivom (SI.04-000),

Stanje ekološki orijentirane silvikulture, silvikultura i globalne promjene,
dinamizam mješovitih sastojina (Sl.05-11),

Tretman mladih sastojina (Sl.05-03), uzgoj visoko kvalitetnih hrastovih sastojina
(Pl.06-00).
Divizija 2: Oplemenjivanje šumskog drveća i zaštita šuma


Plenarni sastanak održat će se u 4 sjednice:


Sjednica 1: Uloga IUFRO-a u oplemenjivanju četinjača (obični bor, obična smreka,
evropski ariš i zelena duglazija).


Sjednica 2: Zaštita bilja u šumarstvu (Uloga IUFRO-a u patologiji bilja, šumarska
patologija u budućnosti, uloga IUFRO-a u šumarskoj entomologiji, šumarska
entomologija u budućnosti).


Sjednica 3: Šume u promjeni okoline (promjena klime i subalpske zone, zakise1
javan je šumskih tala).


Sjednica 4: Oplemenjivanje šumskog drveća u Waldsieverdorfu (poludnevna ekskurzija,
obilazak istraživačke stanice u Waldsieverdorfu).


Divizija 3: Iskorišćivanje šuma i šumska mehanizacija


Radne grupe u sklopu ove divizije održat će poslovne sastanke i dogovore o
problematici: planiranja, iskorišćivanja šuma, studiju rada, iskorišćivanje šuma
u tropima, planinama, ekonomika i tehnika sječe, ergonomija, profitabilnost, iskorištenje
drva za ogrijev, šumska mehanizacija i drugo.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Divizija 4: Uređivanje šuma, rast, prirast, kvalitativne i gospodarske znanosti, i


Divizija 6: Socijalne i ekonomske, informacijske i političke znanosti.
Održat će zajedničke sastanke: povijest potrajnosti prihoda, šumarsko poduzeće
i potrajnost šuma, utjecaj tehnološkog i socijalnog razvoja na gospodarenje
šuma, prostorna statistika u šumarstvu, daljinska istraživanja i geografski informacijski
sistem, i drugo.


Divizija 5: Prerada drva (drvna industrija)
Nakon sastanka u Nancyu od 23. do 28. kolovoza 1992. nema potrebe za sastancima
prilikom proslave 100-godišnjice IUFRO-a.


Divizija 6: Socijalne, ekonomske, informatičke i političke znanosti


Pored zajedničkih sastanaka sa Divizijom 4, održat će se sastanci na kojima će
se raspraviti: informacijske, financijske i regulativne mjere u primjeni potrajnosti,
rekreacija, konzervacija prirode, ekonomske procjene šteta na šumi, utjecaj znanosti
na politiku šumarstva, razvoj šumarskog zakonodavstva, i drugi.


STRUČNE EKSKURZIJE


Dana 4. rujna 1992. godine održat će se 14 različitih jednodnevnih ekskurzija
u bližoj i daljoj okolini Berlina sa ovim sadržajima:


— Uzgoj bora i listača u sjeveroistočnoj Njemačkoj ( 1),

Intenzivno, prirodno gospodarenje sa borom, centar za oplemenjivanje, povijesni
vrtovi (Potsdam-Sanssouci, E 2),
— Ekološka konservacija devastiranih borovih sastojina (E 3),
— Dugotrajni prinosni pokusi s hrastom, smrekom i eksotama (E 4),
— Šumarska genetika, oplemenjivanje šumskog drveća i vegetativno razmnožavanje
u Waldsieversdorfu (E 5),
— Metode razmnožavanja i osnivanja kultura (E 6),
— Doprinos šumarstva u Berlin-Potsdam (E 7),
— Zaštita okoliša u rudarskom području Spreewald (E 8),
— 200-godina taksacije (E 9),
— Odnos šumarstva i lovstva (E 10),

Gospodarenje borom na siromašnim i srednje siromašnim tlima u području
Eberswalda (E 11),
— Vječne borove sastojine u Bärtenhoren/Dobritz (E 12),
— Pokusi ishrane (E 13),
— Izložba o povijesti IUFRO-a (E 14).
Devet Međunarodnih višednevnih akskurzija održat će se u Njemačkoj, Češko-
Slovačkoj, Austriji, Poljskoj, Mađarskoj u vremenu od 5. do 10. rujna 1992. godine.


Problematika, koja je obuhvaćena tim ekskurzijama odnosi se na:


— Zaštita šuma i okoliša u Njemačkoj, Češko-Slovačkoj i Švicarskoj (P 1),

Znanstvenoistraživački rad u šumarstvu Češko-Slovačke, Mađarske i Austrije
(P2),

Istraživački rad s posebnim osvrtom na oštećenja šuma u Poljskoj i Češko-
Slovačkoj (P3),


ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 82     <-- 82 -->        PDF

— Oplemenjivanje ariša (P 4),
— Obrazovanje i istraživački rad u Tharandtu (P 5),
— Uzgajanje šuma u planinskim područjima (P6),
— Šumarstvo u Mechlenburg-Pomeraniji (P 7),

Specijalna upotreba drva u Sakson-Ore planinskom području i u Voghtlandu
(P8),
— Istraživanje šumskih ekosustava u Eberswaldu i Tharndtu (P9).
Dr. Joso Gračan,


Šumarski institut, Jastrebarsko


U NEKOLIKO REDAKA


DVIJE TALIJANSKE KNJIGE O TARTUFIMA


Među gljivama nesumnjivo ekonomski je najvrednija tartuf. Najvrednija u
tom smislu što je njezina proizvodnja ograničena, pa stoga postiže i visoku cijenu
na tržištu. Kod nas se ta gljiva posebno nalazi u Istri i o njoj je bilo riječi i uŠumarskom listu (br. 11-12/1984, J. Hrka : Općenito o tartufima, njihovim prirodnim
nalazištima i uzgoju na umjetni način).


Prošle godine u Italiji objavljene su dvije knjige o uzgoju i sakupljanju tartufa.
Prva je


L. M. T o r i n i : U tartufo e suda coltivazione
a druga


A.
Cortesi: U cane da tartufo.
Torinijeva knjiga o uzgoju tartufa treće je izdanje opsega VI, 106 stranica
s brojnim ilustracijama u boji. U knjizi su prikazani najnoviji rezultati istraživanja
o uzgoju ove gljive bilo crne bilo bijele s dodatkom o načinima konzerviranja
te korištenja u pripremanju jela.


Berba tartufa tj. pronalaženje mjesta gdje se oni nalaze, racionalno i uspješno
može se obavljati samo pomoću dobro dresiranog psa. Dresuru pasa u tu svrhu
prikazao je A. Cortesi.


Obje knjige izdalo je poduzeće EDAGRICOLE, Editione agricola, casela postale
2202 Bologna. Cijena prve, Torinijeve, je 25.000 lira a druge Cartesijeve,


35.000 lira.
O. P.