DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 30*56:42.5 (Fagus sylvatica L.) Šum. list CXVI (1992) 113 PRIRAST OBIČNE BUKVE U PANONSKOM DIJELU HRVATSKE (Utjecaj emisije ili čovjekovog rada?) Nikola LUKIĆ* SAŽETAK: Dendrolokronološkim istraživanjima se mogu ustanoviti promjene i odrediti kada su se promjene počele događati. Debljinski prirast odnosno širina goda je jedan od elemenata tih istraživanja, ali ne i jedini kojima se želi promatrati i opisati djelovanje nekog čimbenika ili više njih. Naša istraživanja se odnose na pojas klimazonalnih bukovih šuma panonskog dijela Hrvatske (Fagetum croaticum panonicum Horv. 1938), odnosno na stabla obične bukve. Istraživanja su provedena u Gospodarskoj jedinici »Sekulinečka planina« i »Slatinske prigorske šume«, Šumskog gospodarstva Podravska Slatina. Istraživanjima su dobiveni slijedeći rezultati: a) debljinski prirast odnosno širina goda obične bukve se konstantno smanjuje; b) trend smanjivanja širine goda obične bukve je izrazit u vremenskom periodu od 1976—1986. godine; c) širina goda obične bukve je izrazito manja u bukovim sastojinama u kojima je narušena struktura sastojine. Ključne riječi: dendrokronolagija, širina goda, obična bukva, aeropolutanti. UVOD Obična ili europska bukva (Fagus sylvatica L.) je najrasprostranjenija listopadna vrsta naših šuma. Po svojoj važnosti je jedna od najvažnijih gospodarskih vrsta u šumarstvu Hrvatske. Uspijeva u jednodobnim (čistim ili mješovitim) i prebornim sastojinama na 47°/» šumske površine Hrvatske, a u drvnim zalihama sudjeluje s 45°/o ukupnog volumena ili 69,8°/o volumena listača (Safar, 1963). U panonskom području Hrvatske obična bukva uz hrast lužnjak zauzima najveće površine. Uslijed sve masovnijih pojava šumskih ekosistema ukar zuje se potreba da se istražuju i prate promjene svih ili pojedinih strukturnih elemenata u tim uvjetima (Lukić , 1990). Dosadašnja istraživanja su ustanovila da broj štetnih spojeva u zrakut, do sada utvrđenih, koji mogu nepovoljno utjecati na šumske ekosisteme, * Dr. Nikola Lukić, Šumarski fakultet, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 8 <-- 8 --> PDF |
iznosi više tisuća (Schutt , 1989). Teško je odrediti koji su sve učinci štetnih čimbenika na debljinski prirast, ali primjenom dendrokronoloških metoda moguće je uspoređivati rezultate rasta pojedinih ili više stabala prije i poslije djelovanja štetnih spojeva. Također je teško utvrditi koji štetni elementi najviše djeluju, jer više elemenata sinergistički djeluje na pojedine vrste i na cijele šumske ekoM sisteme. Fenomen kiselih kiša na primjer smanjuje i visinski i debljinski prirast (Smith 1981, Pučkett 1982, Glavač i dr. 1985), ali se to ne registrira iste godine već nešto kasnije. Istraživanja i snimanja oštećenja pokazuju da je sve veći trend oštećenja (sušenja) i prisutnost mokrog i suhog taloženja kiselina u vodi i tlu šumskih ekosistema Hrvatske (Prpi ć i dr. 1991). Istraživanja u panonskom području Hrvatske pokazuju da obična bukva ima intenzitet oštećenja od 19,8°/o. Također je uočeno da u bukovim sastojinama jače narušene strukture su značajnija oštećenja. Sastojine južnih ekspozicija i na grebenima imaju najviše oštećenih stabala, a također se smanjuju pH vrijednosti u tlu te se povećava zakiseljenost u iznosu od 8,33% (Seletković 1990). MATERIJAL I METODE Dendrokronološka istraživanja su provedena u jednodobnim bukovim sastojinama u pojasu klimazonalnih bukovih šuma panonskog dijela Hrvatske (Fagetum croaticum pannonicum Horv. 1938) na području Šum. gosp. Podravska Slatina. Cilj nam je bio ustanoviti dendrokronološke promjene i stresove odnosno datirati takva zbivanja. Istraživanja su provedena u gospodarskim jedinicama »Sekulinečka planina« i »Slat. prigorske šume«, Šum. gosp. Podravska Slatina. Tablica 1. Struktura istraživanih sastojina obične bukve Odjel odsjek Ploha t N G d h n 13a 30 35 4 200 31.7 8.8 17.2 8 12a 22 67 617 17.7 17.7 24.5 53 11a 23 63 876 32.2 20.2 27.0 38 66a 27 57 1184 32.3 17.8 21.6 20 56a 28 62 976 26.1 17.4 19.4 16 66b 29 57 1328 36.5 17.5 20.6 20 61a 24 67 450 25.7 25.2 28.1 26 61b 25 67 370 29.2 29.6 30.0 25 62a 26 62 672 32.5 23.0 24.6 30 t — starost sastojine (godine) N — broj stabala po hektaru G — temeljnica po hektaru (m2) d — srednji promjer (cm) h — srednja visina (m) n — broj prirasno-primjernih stabala |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 9 <-- 9 --> PDF |
as |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Izvršeno je bušenje bukovih primjernih stabala u prsnoj visini i provedena je parcijalna analiza debljinskog prirasta (odnosno širina goda). Da bismo barem donekle opisali sastojine u kojima su obavljena istraživanja, donosimo osnovne podatke o njima, kao i broj snimljenih prirasno- primjerenih stabala (tablica 1). Primjerna stabla su snimljena u bukovim jednodobnim sastojinama starim 35—67 god. na primjernim površinama veličine od 0,01—1,00 hektar. Presslerovim svrdlom uzeti su izvrtci na kojima je bilo najmanje 20 godova. Nakon analize izvrtaka i provedene statističke obrade podataka na grafikon je nanesen radijalni debljinski prirast (ir), odnosno širina goda i varijabilnost širine goda unutar kalendarske godine u ovisnosti o kalendarskoj godini, posebno za svaku periodu od 10 godina, te je izvršeno izjednačenje podataka. Podatke smo sortirali tako da smo imali mladu sastojiinu (Ploha 30), sastojine narušene strukture (Plohe 22, 23, 27, 28, 29) i sastojine nenarušene strukture (Plohe 24, 25, 26) (tablica 2). REZULTATI Prema našim podacima u svim istraživanim bukovim sastojinama varijabilnost širine goda obične bukve unutar kalendarske godine je velika u vremenskom intervalu od 1976—1986. godine (Graf. 1, 2, 3, 5 i 6). Varijabilnost širine goda je manja kod sastojina u kojima je narušena jednodobna struktura (Graf. 3). Prema tome istraživane sastojine u tom vremenskom periodu su se nalazile pod utjecajem nekog nepovoljnog čimbenika ili više njih, koji se izazvali promjene staništa, a koji su utjecali na širinu goda. Na osnovi ovih podataka vrlo teško, gotovo nemoguće je reći o kojem se čimbeniku ili čimbenicima radi, ipak je evidentno da je u razdoblju od 1976—1986. godine došlo do stanišnih promjena u bukovim sastojinama koje su za običnu bukvu nepovoljne. Utjecaj toga čimbenika ili više njih je duži od godine dana jer je u svim sastojinama uočljiv trend smanjivanja širine goda, a naročito na plohama 22 i 23 (Graf. 3) te 24 i 25 (Graf. 6). Podaci širine goda (ir) su linearno izjednačeni za svaki vremenski interval od 10 god. (tablica 2). Regresijski koeficijenti (bi) u vremenskom intervalu od 1976—1986. godine su nam svi negativni, što nam govori da je trend konstantnog pada širine goda obične bukve. U vremenskom intervalu odi 1966—1976. godine, širina goda obične bukve pokazuje trend stagnacije ili pada (Graf. 1, 4 i 7). Naši podaci nam također pokazuju da su nepovoljni čimbenici utjecali na širinu goda obične bukve od 1966—1976. godine, ali ne u tolikom intenzitetu kao u intervalu od 1976—1986. godine (Graf. 1, 4 i 7). Također, kod bukovih sastojina, kod kojih je narušena jednodobna struktura (Graf. 4) širina goda je manja nego kod sastojina nenarušene jednodobne strukture (Graf. 7). |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 11 <-- 11 --> PDF |
V Wl ,\ O.OB´ 1 II l\ I 0.07 ´ 0.06 ´ / \ / ´ \ A i K A 0.05. / 1 V \ 7N 1 ; i 0.» " II \ i 1 u \ 0.03 1 Graf. 1. Fagetum croaticum pannonicum Horv. 1938. Gospodarska jedinica »Sekulinečka planina«; Ploha broj: 30 (n = 8) ir(cm) — srednja širina goda sir(cm) — standardna devijacija širine goda Graf. 2. Fagetum croaticum pannonicum Horv. 1938. Gospodarska jedinica »Sekulinečka planina« i »Slat. prigor. šume« i,.(cm) — srednja širina goda sir(cm) — standardna devijacija širine goda |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Razdcbl ]S 1976 - 19 VI lcm´ 67 (n -. 53) 6J (r. . *) 5/ (n = 20) 62 (n = 16) -— 5; (n . 2D) V M 0.2 .--´ " \ ^--"A . \ N 0.1 . 10 t (god.) 10 t (god.; Graf. 3. Fagetum croaticum pannonicum Horv. 1938. Gospodarska jedinica »Sekulinečka planina« i »Slat. prigor. šume« ir(cm) — srednja širina goda sir(cm) — standardna devijacija širine goda tecBblje 1976 - 1996 fttföcblje 1*6 - 1976 Stdrost sastojire I M 0.2 -:—.. —. :~;z _ " ´~ 0.1 10 KOJI.) Graf. 4. Izjednačeni podaci 10-god. periode za Fagetum croaticum pannonicum Horv. 1938. Gospodarska jedinica »Sekulinečka planina« i »Slat. prigor. šume« ir(cm) — srednja širina goda 118 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 13 <-- 13 --> PDF |
feabblje 1966 IS76 Starost sast´jjine 6; (n 26) — 67 (n . 25) — 62 (n = 30) I (cm) 0.00 . V V A\V/ r-JL i / / \ V ´ «v i \ i i 10 t (gori.) to t (god.) Graf. 5. Fagetum croaticum pannonicum Horv. 1938. Gospodarska jedinica »Sekulinečka planina« i,.(cm) — srednja širina goda sh.(cm) — standardna devijacija širine goda Razdoblje 1976 - 1986 Starost sastojine — 67 (n = 26) -- 67 (n . 25) — 62 (n .30) ir !cw) I \ A V / \\ 10 t (god.) Graf. 6. Fagetum croaticum pannonicumGospodarska jedinica »Sekulinečkair(cm) — srednja širina goda sir(cm) — standardna devijacija širine goda Horv. 1938. planina« 10 t (god.) 119 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Razdoblje 1976 - 1966 Razdoblje 1966 - 1976 I, (tu) i r (o») 10 t (god.) Graf. 7. Izjednačen^ podaci 10-god. periode za Fagettim croaticum pannonicum Horv 1938. Gospodarska jedinica »Sekulinećka planina« i,.(cm) — srednja širina goda ZAKLJUČAK Dendrokronološkim istraživanjima se mogu ustanoviti promjene i odrediti kada su se promjene počele događati. Debljinski prirast odnosno širina goda je jedan od elemenata tih istraživanja, ali ne i jedini kojima se želi promatrati i opisati djelovanje nekog čimbenika ili više njih. Naša istraživanja se odnose na pojas klimazonalnih bukovih šuma pa* nonskog dijela Hrvatske (Fagetum croaticum pannonicum Horv. 1938), odnosno na stabla obične bukve. Istraživanja su provedena u Gospodarskoj jedinici »Sekulinečka planina« i »Slatinske prigorske šume«, Šumskog gospodarstva Podravska Slatina. Istraživanjima su dobiveni slijedeći rezultati: a) debljinski prirast odnosno širina goda obične bukve se konstantno smanjuje; b) trend smanjivanja širine goda obične bukve je izrazit u vremenskom periodu od 1976—1986. godine. c) širina goda obične bukve je izrazito manja u bukovim sastojinama u kojima je narušena struktura sastojine. |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 15 <-- 15 --> PDF |
LITERATURA Glavač, V., H. Koenies & B. Prpić, 1985.: Zur Immissionsbelastung der industriefernen Buchen und Buchentannenwälder in der Dinarischen Gebirgen Nordwestjugoslawiens. Verhandlungen der Gesellschaft für Oekologie, Band XV: 237—247, Graz (Göttingen 87). Glavač , V., 1989.: Zbog čega se štete od zračnih polucija prvo pojavljuju na starim a ne na mladim stablima, grmlju ili prizemnom rašću. Šumarski list 113 (6—8): 315—327, Zagreb. Komlenović, N., J. Graca n, N. Pezdirc & P. Rastovsfci, 1988.: Utjecaj polutanata na bukove šume i kulture smreke u sjeverozapadnoj Hrlvatskoj. Šumarski list 112 (5—6): 217—230, Zagreb. L u k i ć, N., 1990.: Utjecaj strukturnih promjena jednodobnih bukovih sastojina na visinski i debljinski prirast. Disertacija, 91 pp., Šumarski fakultet Zagreb. Pranjić , A., 1986.: Biometrika. Sveuč. nakl. Liber, 204 pp., Zagreb. P r a n j i ć, A. & N. L u k i ć, 1989.: Prirast stabala hrasta lužnjaka kao indikator stanišnih promjena. Glas. šum. pokuse 25: 79—94, Zagreb. Prpiić, B., Seletkov.ić, Z. i Ivkov, M., 1991.: Propadanje šuma u Hrvatskoj i odnos pojave prema biotskim i abiotskim činiteljima danas i u prošlosti. Šumarski list 115 (3—5): 107—129, Zagreb. Puckett , L. J., 1982.: Acid rain, air pollution, and tree growth in southeastern New York. Journal of Environmental Quality 11: 376—381. Sele tko vic, Z., 1990.: Utjecaj industrijskih polutanata na običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) u šumskim ekosistemima slavonskog gorja. Disertacija, 148 pp., Šumarski fakultet Zagreb. Schutt , P., 1989.: Međunarodni aspekti problematike umiranja šuma. Šumarski list 113 (6—8): 329—333, Zagreb. Smith , V. H., 1981.: Air pollution and Forests. Springer-Verlag, New York, 379 pp. Šafar , J., 1963.: Ekonomski i biološki temelji za uzgajanje šuma. Savez šumarskih društava Hrvatske, Zagreb. Increment of Common Beech in Pannonian Croatia As influenced by emissions or man? Summary Dendrochronological research may be of help in determining the changes and time when they began. Diameter increment or the annual ring width is one part of the research, though not the only used for observing and describing the impact of one or more factors. Our research is associated with the belt of the climatozonal beech forests of the Pannonian Croatia (Fagetum croaticum pannonicum Horv. 1938), i.e. the trees of the common European beech. The research was carried out in the management units of »Sekulinečka planina« and »Slatinske prigorske šume« of the Podravska Slatina forest management. The following are the results of the research: a) diameter increment, i.e. annual ring breadth of the common beech has been contanlty decreasing; b) the decreasing trend of the annual ring width with the common beech was significant in the period 1976—1986; c) the annual ring of the common beech is remarkably narrower in the beech stands whose structure has been disturbed. Key words : dendrochronology, annual ring, common beech, air pollution. 121 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 16 <-- 16 --> PDF |
IZVRŠNI ODBOR IUFRO-a U RAZDOBLJU 1991—1994. GODINE Na XIX. kongresu IUFRO-a, koji je održan 1890. godine u Montrealu (v. Šum. list br. 3-5/1991) izabran je i konstituiran novi Izvršni odbor kako slijedi: predsjednik: Dr. Mohamed Nor Salleh, direktor Instituta za istraživanja u šumarstvu u Kulala Lumpuru, Malezija; podpredsjednici: a) za znanstvenu djelatnost Dr. Jeffery Burley, Oxfordski šumarski institut, Ujedinjeno kraljevstvo V. Britanije i Sj. Irske, b) za upravu Dr. James H. Cayford, Ontario, Kanada; tajnik: Ing. Heinrich Schmutzenhofer, Savezni institut za istraživanja u šumarstvu, Wien; blagajnik: Pr. Franz Schmithüsen, Savezna politehnička škola u Zürichu, Švicarska; članovi regija: Dr. R. T. Bradley, Ujedinjeno Kraljevstvo — Sjeverna Europa, Ir. J. van den Bos, Nizozemska — Središnja Europa, Pr. A. Winckler, Madžarska — Istočna Europa, Dr. A. Lopez de Roma, Španjolska — Mediteranske zemlje, Dr. J. A. Sesco, USA — Sjeverna Amerika, Dr. R. Peters, Čile — Južna Amerika, Dr. E. Bonkoungou, Burkina Faso — Afrika, Dr. Jusheng Hong, Kina — Azija, Dr. Marcia J. Lambert, Australija — Jugoistočni Pacifik; članovi koje je imenovao predsjednik: Pr. P. T. Hakilla, Finska, Pr. S. Sasaki, Japan, Pr. A. Petrov, SSSR, (četvrto mjesto nepopunjeno); koordinatori (uskladiletji): Dr. J. L. Whitmore, USA — 1. odjel (uzgajanje.. .),ž Dr. H. B. Kriebel, USA — 2. odjel (zaštita...), Dr. P. O. Nilsson, Švedska — 3. odjel (iskorišćivanje ...), Dr. A. Roeder, Francuska — 4. odjel (uređivanje ...), Dr. A. de Freitas, Brazil — 5. odjel (šumski proizvodi...), Dr. H. F. Kaiser, USA — 6. odjel (opće teme ...); posebni sektori: Dr. C. H. Murray — predstavnik FAO, (nepopunjeno) — Program PVD, Pr. R. Schlaepfer, Švicarska — atmosferske polucije i klimatske promjene. IUFRO datira od 1892. godine,2 pa će 1992. biti obilježena stota godišnjica njegova postojanja. U tu svrhu priprema se djelo o povijesti te organizacije, a krajem kolovoza 1992. godine u Eberswaldu održat će se jednotjedna proslava ne samo svečanom sjednicom nego i razmatranjem aktualnosti iz šumarstva i znanstveno-istraživačkog rada. ii 1 Opširniji sadržaj rada pojedinih odjela vidi u Sum. listu br. 2-5/1991, str. 219—220. ´Vidi i članak S. Tomanić : Devedeset i dvije godine Međunarodne zajednice šumarskih znanstvenoistraživačkih organizacija IUFRO u Sum. listu br. 11-12 1983, str. 537—540. 122 |