DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 7     <-- 7 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 30*56:42.5 (Fagus sylvatica L.) Šum. list CXVI (1992) 113


PRIRAST OBIČNE BUKVE U PANONSKOM DIJELU HRVATSKE
(Utjecaj emisije ili čovjekovog rada?)


Nikola LUKIĆ*


SAŽETAK: Dendrolokronološkim istraživanjima se mogu ustanoviti
promjene i odrediti kada su se promjene počele događati.
Debljinski prirast odnosno širina goda je jedan od elemenata tih
istraživanja, ali ne i jedini kojima se želi promatrati i opisati djelovanje
nekog čimbenika ili više njih.


Naša istraživanja se odnose na pojas klimazonalnih bukovih
šuma panonskog dijela Hrvatske (Fagetum croaticum panonicum
Horv. 1938), odnosno na stabla obične bukve. Istraživanja su provedena
u Gospodarskoj jedinici »Sekulinečka planina« i »Slatinske
prigorske šume«, Šumskog gospodarstva Podravska Slatina.


Istraživanjima su dobiveni slijedeći rezultati:
a) debljinski prirast odnosno širina goda obične bukve se
konstantno smanjuje;
b) trend smanjivanja širine goda obične bukve je izrazit u
vremenskom periodu od 1976—1986. godine;
c) širina goda obične bukve je izrazito manja u bukovim sastojinama
u kojima je narušena struktura sastojine.


Ključne riječi: dendrokronolagija, širina goda, obična
bukva, aeropolutanti.


UVOD


Obična ili europska bukva (Fagus sylvatica L.) je najrasprostranjenija
listopadna vrsta naših šuma. Po svojoj važnosti je jedna od najvažnijih gospodarskih
vrsta u šumarstvu Hrvatske. Uspijeva u jednodobnim (čistim ili
mješovitim) i prebornim sastojinama na 47°/» šumske površine Hrvatske, a
u drvnim zalihama sudjeluje s 45°/o ukupnog volumena ili 69,8°/o volumena
listača (Safar, 1963).


U panonskom području Hrvatske obična bukva uz hrast lužnjak zauzima
najveće površine. Uslijed sve masovnijih pojava šumskih ekosistema ukar
zuje se potreba da se istražuju i prate promjene svih ili pojedinih strukturnih
elemenata u tim uvjetima (Lukić , 1990).


Dosadašnja istraživanja su ustanovila da broj štetnih spojeva u zrakut,
do sada utvrđenih, koji mogu nepovoljno utjecati na šumske ekosisteme,


* Dr. Nikola Lukić, Šumarski fakultet, Zagreb